EU želi prebaciti svoju obrambenu industriju na ratne temelje, izlažući svoj plan u nacrtu strategije europske obrambene industrije na 27 stranica, piše Politico.
EU ima za cilj promijeniti način na koji financira i prodaje oružje, potaknuta tekućim ratom Vladimira Putina protiv Ukrajine i upozorenjima zapadnih zemalja da bi ratoborna Rusija mogla napasti članicu NATO-a u nadolazećim godinama.
Jedna od predloženih mjera čak kopira shemu američke inozemne vojne prodaje, olakšavajući prodaju oružja trećim zemljama, dok bi druga olakšala vladama preuzimanje civilne proizvodnje u slučaju nužde.
Europa je zadržala obrambenu industrijsku bazu od kraja Hladnog rata, ali nije dovoljno konkurentna, rekao je dužnosnik Europske komisije novinarima u srijedu. "Ima ga, ali nismo u mogućnosti proizvoditi na vrijeme i u dovoljnoj količini."
Nacrt, o kojem je prvi izvijestio Bloomberg, ne uključuje količinu subvencija - iako je sigurno da se radi o milijardama eura. Nedostaje mu i precizna odrednica o tome koliko nabave kapital EU treba usmjeriti kroz lokalnu industriju. Pojedinosti bi se mogle promijeniti prije nego što povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton predstavi plan i popratni prijedlog financiranja 5. ožujka.
Iako mandat Komisije istječe nakon izbora za EU u lipnju, diplomati su rekli da su dobili jamstva da će se plan pokrenuti u sljedećoj Komisiji - koju će vjerojatno ponovno voditi predsjednica Ursula von der Leyen.
Glavni cilj Europske obrambene industrijske strategije, koja nije obvezujuća, jest da blok prođe kroz "promjenu paradigme s hitnog odgovora na obrambenu spremnost". To dolazi uz izvor financiranja, Europski program ulaganja u obranu.
"To nije samo financiranje, već i program industrijske organizacije", rekao je dužnosnik Komisije.
ŽELE VEĆU POTROŠNJU
Što se tiče potražnje, Europska komisija želi osigurati da europske vlade kupuju više europske vojne opreme i zajedničku nabavu naoružanja kako bi potrošnja bila učinkovitija.
Na strani opskrbe, Bruxelles nastoji učiniti Europsku obrambenu i tehnološku industrijsku bazu (EDTIB) manje sklonom riziku i fleksibilnijom, istovremeno osiguravajući sigurnost opskrbe za vlade u slučaju nužde stvaranjem mehanizama za obrambenu industriju koja ima prednost nad civilnim narudžbama i tvrtkama.
Bruxelles želi da Ukrajina sudjeluje u zajedničkoj nabavi kao da je Kijev članica EU.
"Sve se ovo radi u dogovoru sa državama članicama. Obrana ostaje nacionalna odgovornost, možemo se organizirati kako bismo zajedno učinili stvari boljima", rekao je dužnosnik Komisije, inzistirajući na tome da Bruxelles ne radi na "otimanju moći".
Evo glavnih zaključaka:
Europski program naoružanja uskladio bi postupke nabave. Vlade koje kupuju zajedno imat će koristi od izuzeća od PDV-a.
Uključuje rješenja na europskoj razini za zaštitu spornih područja poput svemira, kibernetike, zraka i mora.
Njime bi se uspostavila Grupa europske obrambene industrije na visokoj razini koja bi pomogla u koordinaciji nabave i programiranja. Skupina će identificirati projekte od zajedničkog interesa za usmjeravanje napora EU-a i programa financiranja; cilj je da blok stvori mrežu sposobnosti kibernetičke obrane, kao i integrirane europske sustave zračne i raketne obrane.
Od Komisije se također očekuje da postavi zajednički cilj nabave, ali taj broj još nije u nacrtu.
Jedna od najhrabrijih ideja Komisije - kopirati američki sustav, u kojem Washington potpisuje ugovore izravno s drugim prijestolnicama kako bi prodaju oružja učinio lakšom i glatkom - ušla je u nacrt.
EU bi radila na katalogu onoga što je dostupno u cijelom bloku. Komisija bi također financijski poduprla stvaranje zaliha kako bi se smanjila kašnjenja isporuke potencijalnim kupcima.
Tekst predviđa iznimku od Direktive o obrambenoj nabavi kako bi se vladama omogućilo dodavanje novih zemalja u već potpisane ugovore bez ponovnog pokretanja postupka nabave.
U dokumentu se Komisija žali da su zemlje članice požurile kupiti više oružja jer se sigurnosno okruženje pogoršalo zahvaljujući ruskom napadu na Ukrajinu, a to je uzrokovalo skok kupnje od američkih tvrtki.
Europski plan ulaganja u obranu (EDIP) preuzet će iz Zakona o potpori proizvodnji streljiva (ASAP) i Zakona o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničkog Zakona o nabavi (EDIRPA) pomažući poticanje suradnje i zajedničke nabave tijekom tekućeg sedmogodišnjeg proračuna EU-a, kao i podupiranje razvoja oružja financiranog iz Europskog obrambenog fonda i industrijskog jačanja.
VELIK PROJEKT
Iznos se ne spominje u nacrtu. Dužnosnik Komisije potvrdio je da će to iznositi najmanje 1,5 milijardi eura - o dodavanju konačnog iznosa još se raspravlja - do 2027., kada završava trenutni sedmogodišnji proračun EU-a. "Kada postoji politički konsenzus da kažemo da moramo učiniti više na planu proračuna, već ćemo imati alat [EDIP].
Za nas je važno izgraditi ovaj alat", dodao je dužnosnik. Prema Bretonu, kraj igre bi na kraju trebao biti fond od 100 milijardi eura za jačanje europske obrambene industrije - prijedlog koji su ponovili čelnici, uključujući estonsku premijerku Kaju Kallas.
Komisija također želi subvencionirati proizvodne kapacitete s milijardu eura — prikupljenih iz zajmova i ulaganjem 100 milijuna eura javnog novca — kako bi održala industriju oružja čak i kada je potražnja spora. To će biti kroz potpuno novi novac nazvan Fond za ubrzanje transformacije obrambenog lanca opskrbe (FAST), koji ima za cilj prevesti financiranje EU-a vojnog hardvera izvan streljiva i projektila.
Na primjer, financiranje FAST-a koristilo bi se za pokrivanje plaća i održavanje strojeva u obrambenim tvornicama, ali Komisija također - što je kontroverzno - želi razmotriti ovlasti za preuzimanje civilnih proizvodnih linija ako je potrebno. EDIP, izvor financiranja, bit će uredba, što znači da će trebati odobrenje zemalja EU-a i Europskog parlamenta da stupi na snagu.
Službenik Komisije rekao je kako se nadaju da će Vijeće i sljedeći saziv Europskog parlamenta započeti razgovore u prosincu kako bi završili pregovore do veljače 2025. ASAP i EDIRPA završavaju 2025., piše Politico.