Srijeda, 12. listopada 2022. godine, bit će dan D za europske ambicije Srbije. Naime, taj dan objavit će se izvješće Europske komisije o proširenju EU u kojemu će se, kako navode izvori Radija Slobodna Europa, posebno osvrnuti na poziciju Srbije prema temeljnim vrijednostima Unije te s naglaskom na ujednačavanje vanjske i sigurnosne politike Beograda s Bruxellesom. Pojednostavljeno rečeno - hoće li Srbija uvesti sankcije Rusiji.
Naime, Bruxelles je već izgubio strpljenje s Aleksandrom Vučićem oko pitanja sankcija jer on to uporno odgađa učiniti, a nedavno je u Bugarskoj i otvoreno rekao da ih neće uvoditi. To bi moglo imati dalekosežne posljedice na europski put Srbije. No voda Vučiću sve više dolazi do grla. Urednik Vučićeve prorežimske TV postaje Happy Milomir Marić rekao je da bi Srbija mogla biti potpuno zaustavljena u pregovorima i završiti kao Turska koja ima status kandidata, ali još nije otvorila niti jedno poglavlje. Čak nagađa da bi za kaznu zbog neuvođenja sankcija Rusiji i neusklađivanja politike s EU moglo doći do ponovnog uvođenja viza za srbijanske građane.
Tri moguća scenarija
Igor Novaković, koordinator Radne skupine za vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku, za RSE je rekao da postoje tri moguća scenarija koji su samo nijanse lošeg po Srbiju. Od najblaže varijante te zamrzavanja pregovora do njihova prekida i najteže penalizacije - obustavljanja cjelokupnog procesa pristupanja Srbije EU. Zamrzavanje bi uslijedilo dok Srbija ne uvede barem jedan dio sankcija Rusiji. A to se očekuje ako Vučić u sljedećih tjedan dana ne napravi neku bravuru koja bi mu pomogla da opet zapliva ili da Putinovi tenkovi dođu do poljske granice u što je teško povjerovati.
No ako se Srbija i dalje bude inatila, vrlo je realno da bi se mogao ponoviti cijeli proces pregovaranja od početka. Čak se ne isključuje mogućnost, kaže Novaković, da bi EU mogla posegnuti za tim da poništi i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je Srbija potpisala još 2008. godine kao prvi korak svake buduće članice u približavanju članstvu u briselskom klubu. Dosad EU ni s kim nije na takav način prekinula započete pregovore i to bi značilo da je Srbija vjerojatno izgubila još najmanje jedno desetljeće. Doduše, Srbija već dvije godine nije otvorila niti jedno novo poglavlje, a najavljivalo se da bi se u prosincu moglo tu nešto pomaknuti. Sad je sve upitno, pa i prilično alarmantno i napeto.
Neće se ukidati sredstva i fondovi
Doduše, neki izvori u Uniji navode da se Srbiji čak i u slučaju zamrzavanja pregovora ne bi ukidala sredstva i fondovi koje dobiva iz Bruxellesa, što je Vučiću zapravo i najvažnije. On, naime, i dalje namjerava sjediti na dva stolca, ekvilibrirati između EU i Rusije, koliko god se to može rastegnuti. Velika većina srbijanske javnosti vrlo je proruska i podržava rusku agresiju na Ukrajinu, nadajući se da bi eventualnim Putinovim ratnim uspjehom Srbija profitirala i "osvetila ratne poraze iz 90-ih te vratila razne krajine i Kosovo". Vučić često spominje da je on za EU, ali srbijanska javnost ima sve manje volje za to.
Prema rezultatima posljednjih istraživanja, više od 45 posto Srba je protiv EU, a oko 35 posto ih podržava članstvo. U Beogradu neki tvrde da nisu toliko u pitanju sankcije, nego je uvjet za daljnje pristupanje EU rješavanje pitanja Kosova. Prema jednoj od aktualnih "ideja", od Vučića se ne bi tražilo formalno priznavanje neovisnosti Kosova, ali bi morao "priznati stanje stvari". S nestrpljenjem se također iščekuje, konačno nakon više od šest mjeseci, formiranje vlade. O njezinu sastavu, odnosno ministrima na najvažnijim pozicijama, ovisit će koju je stranu Vučić zauzeo, odnosno hoće li u njoj biti više onih ministara koji naginju ili se smatraju ruskim igračima ili će, pak, doći i oni koji su manje proruski pa ih se eufemistički naziva prozapadnima.
Hoda po rubu
Kako god bilo, ton srbijanskoj politici ionako daje Vučić. On trenutačno hoda po rubu i sve više država u EU spremno je poslati ga da kleči na kukuruzu, ali on se nada da bi ga brat Viktor Orban mogao izvući i u Bruxellesu se još jednom založiti za njega. U svakom slučaju, ako Vučić i prekine pregovore, ali mu se sredstva i dalje budu slijevala, može se reći da je dobitnik.
Konačno, iako stalno govori o ruskom plinu o kojemu je ovisan, njegovi glavni ekonomski partneri nisu Rusi, nego EU na koju otpada oko 70 posto trgovinske razmjene, a na Rusiju ni pet posto. Osim toga, Srbiju se sumnjiči, a to posebno ističu austrijski i švicarski mediji, da kao uslugu Moskvi potiče migrantski val u EU. Naime, građani Indije i Tunisa mogu u Srbiju bez viza, a iz tih je zemalja samo ove godine došlo 15.000 zahtjeva za azil u Austriji, piše bečki Wiener Zeitung. Prema pisanju nekih neovisnih srbijanskih medija, Vučić će popustiti Bruxellesu i uvesti vize za te dvije zemlje. To bi mu mogao biti argument kojim će nastojati odgoditi jedan od najavljenih scenarija njegovih odnosa s EU.