‘NIŠTA BEZ PLINA‘

EU se hvali embargom na rusku naftu, ali činjenice govore drugačije: ‘To baš i nije neki udarac Putinu‘

Dok neki ističu da je EU pokazala jedinstvo dogovorom o zabrani ruske nafte, drugi upozoravaju da je sve osim embarga na plin premalo

Plinovod i Vladimir Putin/Ilustracija

 Jeffrey Groeneweg/Afp/Profim/Jeffrey Groeneweg/Afp/Profim

Čelnici Europske unije prevladali su tjedne podjele kako bi postigli dogovor o djelomičnoj zabrani ruske nafte, no pozivi da se ide i na jedan od drugih velikih izvora prihoda ruskog predsjednika Vladimira Putina - plin - otvaraju nove pukotine u europskom bloku.

U dosad najsnažnijoj mjeri usmjerenoj na unosni ruski energetski sektor, čelnici vlada pristali su provesti zabranu kupovine nafte i naftnih derivata iz Rusije morskim putem - s privremenim izuzećem što se tiče nafte iz naftovoda. Iako detalji tek trebaju biti rasvijetljeni, sporazum priprema teren za šesti paket sankcija kojima bi se Putina kaznilo zbog invazije na Ukrajinu, prenosi Bloomberg.

"Jučer je dokazano da je EU u stanju održati jedinstvo suočena s ruskom agresijom", rekao je češki premijer Petr Fiala novinarima u utorak, drugog dana summita čelnika u Bruxellesu. "Razgovori su bili pragmatični i išli su brže od očekivanog, što je snažna poruka za Putina".

Dok veleposlanici u srijedu raspravljaju o paketu, latvijski premijer Krisjanis Karins kaže kako europski blok mora nastaviti dalje što se tiče plina. No, istaknuo je da se radi o većem izazovu jer je zalihe tog energenta - o kojima uvelike ovise članice EU-a, poput Njemačke - teže nadomjestiti. "Možete utovariti naftu u kamione i lako je premještati okolo", rekao je on za Bloomberg TV. "Za transport plina potrebna vam je specijalizirana oprema", navodi.

Podijeljenost oko plina

U proteklim tjednima, u kojima su u EU trajale rasprave u vezi nafte, Poljska i baltičke države članice Unije tvrdile su da dok se u sankcije ne uključi plin, one neće imati dovoljno učinka. No, članice su podijeljene u raspravi o tome za idući, sedmi paket sankcija, a neki čelnici smatraju malo vjerojatnim brzu akciju vezanu uz to.

"Ovaj paket je velik korak naprijed, sada bismo trebali uzeti stanku", rekao je belgijski premijer Alexander De Croo, ocijenivši plinski embargo "mnogo kompliciranijim".

Irski premijer Micheal Martin sporazum od utorka kasno navečer nazvao je "prekretnicom" kada je u pitanju ovisnost EU-a o ruskoj energiji te jasno istaknuo da će konsenzus o plinu biti teži.

Estonska premijerka Kaja Kallas, koja je jedna od najjačih zagovornica strožih mjera protiv Putina, bila je oprezna. "Mislim da taj plin mora biti u sedmom paketu", rekla je Kallas. "No, i realna sam pa mislim da ga tamo neće biti".

U šestom paketu radi se o više od dvije trećine uvoza nafte iz Rusije, "smanjivanje golemog izvora financiranja za njezin ratni stroj", naveo je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na Twitteru.

Nakon što se dužnosnici i diplomati dogovore oko tehničkih detalja, sankcije mora službeno usvojiti svih 27 zemalja članica Unije. Europska komisija predložila je da se zabrana uvoza sirove nafte brodovima zabrani šest mjeseci od usvajanja, dok bi rafinirani naftni derivati ​​bili stopirani za osam mjeseci.

Isporuke nafte kroz golemi naftovod Družba u središnju Europu bit će pošteđene sankcija sve dok se ne pronađe tehničko rješenje koje zadovoljava energetske potrebe zemalja koje nemaju izlaz na more, uključujući Mađarsku, koja će i dalje primati rusku naftu putem naftovoda.

Mali dio od ukupnih ruskih prihoda

Mađarski premijer Viktor Orban, naime, blokirao je embargo, tražeći jamstva da mađarska opskrba energijom neće biti poremećena, no Budimpešta je od čelnika EU-a dobila jamstva da će imati mogućnost zamjenske isporuke, ako opskrba naftovodom bude poremećena, tvrde dvije osobe upoznate s razgovorima o problematici.

Nafta je nakon tih vijesti ostvarila najduži niz mjesečnih dobitaka u više od desetljeća. Brent nafta premašila je 123 dolara po barelu, što je najviša vrijednost u dva mjeseca.

Najveći dio trenutačnih isporuka naftovoda odnosi se na Njemačku i Poljsku, koje su najavile ‘odvikavanje‘ od ruskih opskrba, bez obzira na akcije EU-a. Berlin se u ponedjeljak pismeno obvezao da će se pridržavati tog obećanja, rekao je jedan od izvora. Ako će se obje zemlje držati toga, ukupni učinak - zajedno s embargom na uvoz morskim putem - bio bi smanjenje prodaje ruske sirove nafte u EU do kraja godine za 90 posto.

Opskrba morskim putem čini oko dvije trećine uvoza ruske nafte, a kada se primijeni, ta mjera bi Putina koštala do 10 milijardi dolara godišnje izgubljenih prihoda od izvoza, proizlazi iz izračuna Bloomberga. Tome je tako zato što bi embargo natjerao Rusiju da proda svoju naftu po nižim cijenama u Aziju, gdje ona vlasnika već mijenja po cijeni od oko 34 dolara po barelu jeftinijoj od cijene Brenta.

No, to je i dalje mali dio od 270 milijardi dolara, koliki prihod ruska vlada predviđa od izvoza energenata ove godine. Rusija je prošle godine slala dnevno oko 720.000 barela sirove nafte u europske rafinerije kroz svoj glavni naftovod. Istovremeno, morskim putem je dolazilo 1,57 milijuna barela dnevno iz baltičkih, crnomorskih i arktičkih luka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2022 22:29