Posljednji incident u Crvenom moru čini se poput namjerne eskalacije sukoba između Izraela i Irana, analizirali su jučer u izraelskom dnevniku Haaretzu izraelski autori napominjući kako su "dosad mete bili iranski krijumčarski brodovi s naftom, ili oni koji su prevozili oružje u Siriju, ali je sada napadnut brod koji se smatra glavnom postajom Iranske nacionalne garde u Crvenom moru".
Iranski brod Saviz o kojem je riječ napadnut je u utorak ujutro. Tada je došlo do eksplozije zbog naleta na minu, baš na dan kad su se u Beču sastale svjetske sile i na čelu sa SAD-om otpočele razgovor s Teheranom o obnovi nuklearnog sporazuma prema kojem se 2015. Iran obavezao zaustaviti razvoj svojih nuklearnih kapaciteta, a zauzvrat su mu olabavljene ekonomske sankcije.
Izrael se obnovi sporazuma oštro protivi jer smatra da će novoj američkoj demokratskoj administraciji izbiti iz ruku sve adute u pregovorima s Teheranom te da će to samo pomoći Iranu da obnovi svoje nuklearne kapacitete i okrene ih protiv Izraela.
Pomorsko piratstvo
Napadnuti brod Saviz usidren je već godinama pred obalom Džibutija, a tamo je navodno bio kako bi osiguravao trgovačke brodove od napada pirata. Napad na taj brod razotkriva širi sukob Izraela i Irana, koji već mjesecima napadaju jedni drugima brodove na moru. Početkom prošlog mjeseca napadnut je tako iranski kontejnerski brod Šahre Kord dok je bio u Sredozemnom moru i putovao za Europu.
Teheran je za neobičnu eksploziju na brodu okrivio "terorizam i pomorsko piratstvo". Dva tjedna prije toga u Omanskom je zaljevu napadnut izraelski brod Helios Ray. Iran je negirao optužbe da stoji iza napada, baš kao što je napravio i Izrael.
U slučaju Saviza izraelski su dužnosnici odbili izravno komentirati slučaj, navodeći samo da se Izrael mora braniti. Jedan izvor upućen u situaciju za Reuters je izjavio da su u veljači i ožujku tijekom nekoliko tjedana u eksplozijama oštećena čak tri iranska broda koja su prolazila kroz Crveno more. Wall Street Journal objavio je da je Izrael napao najmanje desetak iranskih brodova koji su prevozeći iransku naftu plovili za Siriju koristeći razno oružje, među ostalim i vodene mine.
Nuklearni program
Službeni razlozi za to bili su izraelska zabrinutost da će zarada od naftnih derivata financirati iranske terorističke aktivnosti na Bliskom istoku. WSJ u svom izvješću navodi da se napadi događaju od kraja 2019. godine i da predstavljaju novu eskalaciju neprijateljstava na Bliskom istoku. No još u ljeto 2019. godine Iran se optuživao za napade na brodove u blizini Zaljeva.
Američkim približavanjem Iranu problemi su podignuti na novi nivo. Početkom prošlog mjeseca izraelski ministar obrane Benny Gantz za desničarski američki Fox News izjavio je da Izrael već sprema planove o tome koje će iranske mete napasti dođe li do eskalacije iranskog nuklearnog programa. Gantz je izjavio da iranski saveznici imaju svoje položaje uz granicu Libanona s Izraelom, koje je Izrael već na sve način provjerio i potvrdio te je objasnio da će, ne zaustavi li se iranski razvoj nuklearnih sposobnosti, Izrael "morati djelovati samostalno jer se mora braniti".
Gantz je tada izjavio i da Izrael ima u planu "posebne sigurnosne aranžmane" sa svojim novim arapskim saveznicima koji dijele zabrinutost u vezi s iranskom nuklearnom ambicijom. Gantz je otklonio medijske napise o obrambenom savezu sa zaljevskim zemljama, ali je potvrdio da će Izrael raditi na obrambenim vezama sa svim zemljama s kojima ima diplomatske odnose. Izraelski veleposlanik pri UN-u Gilad Erdan već je ranije izjavio da se izraelska vlada možda neće uključiti u kreiranje američke strategije kad je riječ o iranskom nuklearnom programu.
Američka strategija
Izrael nije sudjelovao u sporazumu koji je Obamina vlada postigla 2015. No, izjava da neće biti ni dio američke strategije daljnja je poruka. Benjamin Netanyahu, koji je prije nekoliko dana dobio mandat da sastavi novu vladu, poručio je da se protivi pregovorima s Iranom.
Proteklih mjeseci Iran je optuživao Izrael i za napade na svom teritoriju. Primjerice, za eksploziju u nuklearnom pogonu u Natanzu i za likvidaciju Mohsena Fakhrizadeha, oca iranskog nuklearnog programa, u studenome prošle godine.