Već dulje vrijeme neki visoki dužnosnici zemalja Europske unije i izvješća pojedinih zapadnih obavještajnih službi upozoravaju da bi se NATO savez u roku od nekoliko godina - u svakom slučaju do kraja ili oko kraja desetljeća - mogao naći u izravnom ratnom sukobu s Rusijom te da Europa mora poduzeti hitne mjere kako bi pojačala svoje sposobnosti obrane. Kako se rat u Ukrajini produžava, takvih je predviđanja sve više, a iz Moskve - i to ne samo iz usta notornog Dmitrija Medvedeva, već i samog Vladimira Putina - ponovno dolaze upozorenja o mogućnosti nuklearnog sukoba.
Ipak, zapadni eksperti smatraju da je mogućnost nuklearne eskalacije za sada minimalna, a obavještajni izvori navode kako u Rusiji ne primjećuju ništa što bi ukazivalo na suprotno. Mnogi stoga, kada razmatraju mogućnost eventualnog oružanog sukoba Rusije i Zapada, uglavnom govore o konvencionalnom sukobu.
Tu mogućnost u svojem je najnovijem izvješću analizirao i think tank Institut za proučavanje rata (ISW) te su njegovi analitičari na temelju razmatranja nekih od posljednjih događanja u Kremlju zaključili kako više ruskih financijskih, gospodarskih i vojnih pokazatelja ukazuje na to da se i Moskva doista priprema za konvencionalni sukob širokih razmjera s NATO-om. On se ne očekuje skoro, ali ipak vjerojatno u kraćem vremenskom roku od onoga što su neki zapadni analitičari isprva predviđali.
ISW podsjeća da se ruski autokrat u utorak sastao s čelnicima frakcija u ruskoj Državnoj dumi te iznio prioritete za svoj prošli tjedan osvojeni peti predsjednički mandat na izborima koje se smatra namještenima.
Putin je tom prilikom istaknuo važnost razvoja ruskog gospodarstva i širenja socijalnih programa koje je najavio u svom obraćanju Vijeću Federacije 29. veljače. Ustvrdio je da je osobno svjedočio tome kako su korporativni interesi bili ključni prilikom imenovanja u zakonodavna tijela dok je radio u Lenjingradu, kasnije Sankt Peterburgu - iako je, kako se navodi, i on sam vjerojatno zaradio značajne provizije od nezakonitih ugovora i sličnih malverzacija dok je obnašao funkcija zamjenika gradonačelnika Sankt Peterburga i ostale dužnosti u lokalnim vlastima.
Postavljanje uvjeta
Ruski vođa je pozvao čelnike frakcija da rade u interesu države, a ne korporacija ili stranaka te naglasio važnost imenovanja na temelju vještina i kompetencija. Putin je na sličan način kritizirao rusku "elitu" u svom obraćanju Vijeću Federacije 29. veljače, tvrdeći da pojedinci koji su "napunili svoje džepove" 90-ih nisu elita, već da su "prava elita" radnici i vojni djelatnici, koji su dokazali svoju lojalnost Rusiji.
Kako procjenjuje ISW, Putin vjerojatno pokušava postaviti uvjete za stabilizaciju dugoročne financijske pozicije Rusije na višoj razini državnih rashoda te signalizira da će dugoročna financijska stabilnost zemlje zahtijevati izazivanje barem nekih problema bogatim industrijskim ‘silovikima‘, ruskim moćnicima s jakim političkim utjecajem.
Putin pritom vjerojatno shvaća da bi financijske akcije protiv industrijskih moćnika mogle ugroziti političke odnose koje je izgradio s njima i svakako želi pokušati ublažiti posljedice. Istovremeno se čini da se Rusija ne suočava s neposrednom financijskom krizom, a povećana vojna potrošnja najznačajnija je promjena u ruskoj proračunskoj politici, tako da su napori da se osigura financijska budućnost zemlje vjerojatno usmjereni na postavljanje dugoročnih uvjeta, a ne na rješavanje trenutačnih financijskih problema.
Moskva u međuvremenu nastavlja s nastojanjima da zaobiđe međunarodne sankcije, a Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je da će ruski BDP porasti za 2,6 posto u 2024. godini i izvijestio da je ruski BDP rastao brže od svih gospodarstava zemalja članica skupine G7 u 2023.
Poljski predsjednik Andrzej Duda je, pak, u intervjuu za CNBC u srijedu izrazio mišljenje kako Putin intenzivira napore da Rusiju prebaci na ratnu ekonomiju s namjerom da može napasti NATO već 2026. ili 2027. godine, citirajući nenavedena njemačka istraživanja. Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen izjavio je početkom prošlog mjeseca kako novi obavještajni podaci ukazuju na to da bi Rusija mogla pokušati napasti zemlju NATO-a u roku od tri do pet godina, što je kraći vremenski okvir u odnosu na NATO-ovu procjenu iz prošle godine. Pritom vremenski okvir za izgradnju značajne ruske konvencionalne vojne snage uvelike ovisi o financijskim resursima koje je Putin spreman izdvojiti mimo vojnih napora.
U nedostatku drugih objašnjenja za Putinove očite pripreme da riskira narušavanje svog odnosa s bogatim ruskim elitama i u kontekstu stalnih najava planova za proširenje ruske vojske koji se dalje razmatraju, ISW zaključuje da su Putinovi pokušaji postavljanja uvjeta za stabilizaciju ruskog gospodarstva i financija najvjerojatnije dio ruskih financijskih i unutarnjih priprema za potencijalni budući sukob širokih razmjera s NATO-om, a ne samo za dugotrajni rat u Ukrajini.
Jačanje vojnih sposobnosti
Kada su u pitanju vojne snage, ISW ističe da ruska vojska nastavlja s poduzimanjem strukturnih reformi kako bi poduprla rat u Ukrajini dok istovremeno dugoročno proširuje ruske konvencionalne sposobnosti u pripremi za eventualni budući sukob s članicama NATO-a. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je naveo nekoliko tekućih napora za jačanje konvencionalnih vojnih sposobnosti, vjerojatno upravo kao dio dugoročnih napora Kremlja da se pripremi za mogući konvencionalni rat s NATO-om, nego kao dio rata protiv Ukrajine.
Šojgu je rekao da je Rusija formirala armijski korpus (AC) - što je vjerojatno povezano s formiranjem armijskog korpusa koji se trenutačno formira u Kareliji ili na 40. armijski korpus, koji je raspoređen u Hersonskoj oblasti - te jednu motoriziranu streljačku diviziju. Šojgu je također tvrdio da ruska vojska planira formirati dvije kombinirane armije (CAA) te 14 divizija i 16 brigada do kraja ove godine. Rusija je još prošle godine formirala dvije nove kombinirane armije, 25. i 18.
Istovremeno, procjena ISW-a je da Rusiji nedostaje ljudstva, vojne infrastrukture i kapaciteta za obuku da bi dovela nekoliko potpuno novih divizija do formacija na razini pune vojne snage u kratkom ili srednjem vremenskom roku. Te su reforme, kako procjenjuju, vjerojatno poduzete s ciljem izgradnje dugoročnih vojnih sposobnosti Rusije u odnosu na NATO savez, a ne s ciljem trenutačnog kreiranja i popunjavanja novih postrojbi na razini armije.
Neka nova imenovanja unutar ruskog Ministarstva obrane također bi mogla biti daljnji pokazatelji priprema Rusije za dugoročni sukob. Šojgu je u srijedu, kao je ranije bilo i najavljeno, predstavio general-pukovnika Andreja Buligu kao zamjenika ministra obrane za logističku potporu.
Stožer logističke potpore ruskih oružanih snaga, koji sada vodi Buliga, namijenjen je organizaciji i koordinaciji logističke potpore ruskim vojnicima u mirnodopskim i ratnim uvjetima. Kako je malo vjerojatno da će Buligino imenovanje riješiti probleme s logistikom i potporom s kojima se suočavaju ruske snage u Ukrajini u skoroj budućnosti, procjenjuje ISW, on bi mogao pokrenuti reforme koje će dati značajnije efekte u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Buliga će vjerojatno, kako zaključuju analitičari think tanka, svom odjelu postaviti zadaću rješavanja logističkih pitanja kako bi podržao tekuće reforme konvencionalne vojske, postavljajući uvjete za dugoročne napore izgradnje konvencionalnih sposobnosti Rusije.