I peti izbori u posljednje dvije godine u Bugarskoj prošli su slično te, prema mišljenju tamošnjih analitičara, neće prekinuti dugu političku krizu. Iako su na izborima pobijedile dvije proeuropske koalicije s otprilike sličnim brojem glasova, većim od 26 posto, one najvjerojatnije ipak neće naći snage ni racionalnosti da koaliraju i surađuju.
Stranke bivših premijera Bojka Borisova i Kirila Petkova - bugarska verzija HDZ-a GERB (Građani za europski razvoj Bugarske) i reformistička Nastavljamo s promjenama - imat će sličan broj zastupnika i zajedno bi mogle suvereno vladati, ali zbog međusobnih sukoba i taština neće surađivati. To bi ponovno za koji mjesec, a neki najavljuju već ove jeseni, moglo dovesti do šestih izbora u kratkom vremenu.
Podsjetimo da je u vrijeme premijera Petkova, Bojko Borisov nakratko bio uhićen zbog optužbi za malverzacije i korupciju, ali je nakon samo nekoliko sati pušten, a optužnica nikad nije podignuta. Stoga je teško povjerovati da njih dvojica mogu surađivati čak i po cijenu da Bugarska zbog nove krize ostane i bez pet milijardi bruxelleskih sredstava i Schengena, a uvođenje eura ionako je odgođeno na neodređeno vrijeme.
Doduše, jedni ili drugi mogli bi potražiti partnere u stranci turske manjine Pokret za pravo i slobode, koja je osvojila oko 12 posto glasova, ali njihov čelnik Mustafa Sali Karadaji kaže kako se od njih ne očekuje da "postavljaju crvene linije", nego pozivaju na nacionalni dijalog.
Bugarski politolog Milen Želev za Euronews je rekao da dvije političke snage, koje su dobile najviše glasova i imaju sličnu ili čak istu euroatlantsku poziciju i odnos prema ratu u Ukrajini te poziciju prema Schengenu i uvođenju eura, ipak neće sjesti za pregovarački stol. "Stoga sam uvjeren da će se politička kriza nastaviti", kaže Želev.
I to je sudbina Bugarske, a Bugari imaju sve manje strpljenja. Naime, na ove je izbore izašlo samo oko 38 posto birača, što je najniža izlaznost od raspada komunizma u toj zemlji krajem 80-ih. Osim premoćne pobjede proeuropskih stranaka, izbori su pokazali i potpuni krah proruskih opcija koje, unatoč podršci koju imaju i od predsjednika Rumena Radeva, nisu uspjele doći ni blizu bilo kakvog smislenog pobjedničkog rezultata.
Najviše glasova od proputinovskih opcija dobila je stranka Preporod (Vzdrždenije) Putinova prijatelja Kostadina Kostadinova, i to manje od 13 posto, ali on je odmah rekao da "neće ni s kim koalirati" te da stranka odlazi u "izoliranu opoziciju". Druga proruska stranka, Socijalistička (bivša Komunistička partija), osvojila je jedva deset posto glasova, a prag od četiri posto prešla je još i populistička proruska stranka Ima takav narod bugarskog estradnjaka i zabavljača Slavija Trifonova, svojevrsne verzije tamošnjeg Miroslava Škore, koja je izgubila na zamahu, iako je prije nekoliko godina bila pravi izborni hit.