Čelnici zemalja članica EU na summitu u Bruxellesu uspjeli su riješiti posljednju prepreku i usvojiti odluku o paketu makroekonomske pomoći Ukrajini, ukupne vrijednosti 50 milijardi eura. Posljednja prepreka toj odluci, još od prošlog summita EU u prosincu, bio je mađarski premijer Viktor Orbán, koji je do ovog summita čvrsto odbijao dati pristanak.
Prije formalnog sastanka Europskog vijeća s Orbánom sastali su se lideri triju najvećih članica - Njemačke, Francuske i Italije - u nazočnosti predsjednika Europskog vijeća i Europske komisije, Charlesa Michela i Ursule von der Leyen. Tek će se poslije doznati detalji što je bilo ključno kako bi se slomilo Orbána.
"Imamo dogovor. Svih 27 čelnika složilo se o dodatnom paketu podrške od 50 milijardi eura za Ukrajinu unutar proračuna EU. To osigurava postojano, dugoročno i predvidljivo financiranje za Ukrajinu", objavio je Michel na društvenoj mreži X već na samom početku summita, što ukazuje da su se dogovorili na užem sastanku prije.
Odluku je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, naglasivši kako je činjenica da je ona usvojena jednoglasno snažna poruka o jedinstvu EU. Ova pomoć je makroekonomska i služi za ekonomsku i financijsku stabilnost Ukrajine. Nastavak vojne pomoći, koja bi bila oko pet milijardi eura godišnje, odvojen je od ovih 50 milijardi.
Orbánovi argumenti za mađarsku javnost
Orbán je dosad tražio da se svake godine u iduće četiri godine odluči posebno o pomoći Ukrajini. To bi mu dalo pravo veta svake godine. Kao kompromis je pronađena opcija da Europska komisija podnosi godišnja izvješća o korištenju paketa pomoći od strane Ukrajine i, u slučaju potrebe, nakon dvije godine Vijeće može zatražiti od Komisije reviziju novog proračuna.
Element koji može koristiti Orbán pred svojom javnošću kao dokaz da je nešto dobio jest da će korištenje financijskih sredstava iz fondova EU, u slučaju pokretanja članka 7. protiv neke članice zbog vladavine prava, biti razmotreno na pošten, nepristran i objektivan način, uzimajući u obzir činjenice od strane Vijeća. To je važno zbog više od šest milijardi eura koliko je Mađarskoj blokirano iz kohezijskih fondova EU.
Orbán je nakon ovog dogovora izjavio da se on "snažno borio i izborio da Mađari ne moraju davati novac Ukrajincima, ne sudjeluju u ratu, ne šalju novac i još su uvijek na strani mira".
Mnogi lideri EU vjeruju da će ovaj sporazum označiti i kraj prakse da jedna zemlja dugo blokira ostale u tako važnom pitanju kao što je rebalans višegodišnjeg proračuna EU. U to vjeruje i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković. On je nakon summita u Bruxellesu rekao da se Hrvatska zalaže za zadržavanje konsenzusa pri odlučivanju u Vijeću, ali i da Hrvatska nikad nije destruktivna kada se raspravlja i odlučuje o takvim pitanjima kao što je sada bio slučaj s rebalansom višegodišnjeg proračuna EU.
‘Shvatili smo glas poljoprivrednika‘
EU je usvojila rebalans proračuna od ukupno 65 milijardi eura u sadašnjem višegodišnjem financijskom okviru koji vrijedi do 2027. godine. Osim paketa pomoći za Ukrajinu od 50 milijardi eura, u reviziji proračuna predviđene su dvije milijarde eura za migracije i upravljanje granicama, 7,6 milijardi eura za susjedstvo i svijet, 1,5 milijardi eura za Europski fond za obranu u okviru novog instrumenta, dvije milijarde eura za instrument fleksibilnosti te 1,5 milijardi eura za pričuvu za solidarnost i pomoć u nuždi. Za države poput Austrije i Nizozemske je bitno što će oko deset milijardi eura moći koristiti za upravljanje migracijama, u što ulazi i pomoć za zemlje u europskom susjedstvu.
Kako su i ranije od očekivanog lideri EU riješili pitanje rebalansa proračuna, uspjeli su na jednodnevnom summitu razgovarati i o drugim gorućim pitanjima, poput situacije na Bliskom istoku i sve većeg nezadovoljstva poljoprivrednika koji su u četvrtak blokirali i Europsku četvrt u Bruxellesu, kvart gdje se nalaze glavne institucije EU. Tisuće traktora stigle su u Bruxelles, a prosvjednici ispred zgrade Europskog parlamenta palili su slamu, ali i rušili pojedine spomenike.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola poručila je poljoprivrednicima da je Parlament "čuo i shvatio njihov glas" te ih pozvala da svoj glas daju i na europskim izborima od 6. do 9. lipnja ove godine. Poljoprivrednici se protive odlukama EU u zelenoj politici jer smatraju da to izravno ugrožava njihovu egzistenciju.