Nakon što je japanska autorica Rie Kudan osvojila jednu od najprestižnijih književnih nagrada u zemlji, priznala je da je imala pomoć - ChatGPT-ja.
"Planiram nastaviti profitirati od upotrebe umjetne inteligencije u pisanju svojih romana, dok ću dopustiti svojoj kreativnosti da se maksimalno izrazi", rekla je za CNN 33-godišnja autorica i dobitnica nagrade "Akutagawa" za najbolje djelo fikcije.
Kudan je tada na konferenciji za novinare iznenadila otvorenim priznanjem da je oko pet posto njezine knjige "Tokijski toranj simpatije" - koju su članovi nagradnog odbora pohvalili kao praktički besprijekornu - riječ po riječ generirala AI.
Roman se bavi dilemom arhitekta zaduženog za gradnju udobnog visokog zatvora u Tokiju u kojem se rehabilitiraju prekršitelji zakona.
Kudan je objasnila da se zna konzultirati s ChatGPT-jem o problemima za koje smatra da ne može nikome reći.
Ova autorica nije prva koja je izazvala kontroverzu korištenjem umjetne inteligencije, u vrijeme kada mnogi kreativci osjećaju da im tehnologija ugrožava sredstva za život. Prošle se godine berlinski fotograf Boris Eldagsen povukao iz Sony World Photography Awards nakon što je otkrio da je njegov pobjednički rad u kategoriji kreativne fotografije nastao korištenjem upravo te tehnologije.
U međuvremenu, autori poput Georgea R. R. Martina, Jodi Picoult i Johna Grishama pridružili su se grupnoj tužbi protiv OpenAI-ja, tvrtke koja stoji iza ChatGPT-ja, a nakon što je tvrtka priznala da su koristili zaštićena autorska prava tijekom testiranja svojih sustava za kreiranje odgovora.
Više od deset tisuća autora, uključujući Jamesa Pattersona, Roxane Gay i Margaret Atwood, potpisalo je otvoreno pismo pozivajući čelnike AI industrije da ishode pristanak od autora kada koriste njihove radove za kreiranje velikih jezičnih modela, ali i da im pošteno nadoknade korištenje autorskih prava.
Pisac i član povjerenstva za dodjelu nagrada Keiichiro Hirano obratio se X-u, tvrtki za društvene medije prije poznatoj kao Twitter, rekavši da povjerenstvo za odabir ne vidi kao problem to što je Rie Kudan koristila umjetnu inteligenciju.
"Čini se da je priča o tome kako je nagrađivani rad Rie Kudan napisan korištenjem generativne umjetne inteligencije pogrešno shvaćena. Ako je pročitate, vidjet ćete da je generativna umjetna inteligencija spomenuta u djelu", stoji u Hiranovu očitovanju.
"U budućnosti će biti problema s takvim korištenjem, ali to nije slučaj s ‘Tokyo Sympathy Towerom‘", poručio je.
Dok su neki na društvenim mrežama izrazili zanimanje za kreativnu upotrebu umjetne inteligencije Rie Kudan i rekli da su sada više zainteresirani za njezin rad, drugi su to nazvali nepoštovanjem prema drugim autorima koji su pisali bez pomoći umjetne inteligencije.