Ruska je vojska ispalila više od 80 projektila na civilne mete unutar i blizu najvećih ukrajinskih gradova u ponedjeljak, pri čemu su ubijeni deseci civila, a mnogi su gradovi i regije ostali bez struje i tople vode.
Napadi na najveće ukrajinske gradove i civilnu infrastrukturu izvedeni su kao odgovor na urušavanje dijela Kerčkog mosta, koji povezuje Krim s kopnenim dijelom Rusije, potvrdio je ruski predsjednik Vladimir Putin koji se obratio javnosti putem televizije.
"Ako se nastave napadi protiv Rusije, odgovor će biti žestok", upozorio je Putin. "Odgovori će biti iste jačine kao i prijetnje Rusiji. Ako se pokušaju daljnji teroristički napadi na našem teritoriju, ruski odgovor će biti žestok." Putin je kazao i kako je osobno naredio napade na, kako tvrdi, "vojne, komunikacijske i energetske" ciljeve.
Demantiraju ga snimke iz ukrajinskih gradova, gdje su pogođena križanja i brojni civilni objekti, u jeku jutarnje prometne špice, zbog čega je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio Rusiju da je cilj napada bio izazvati maksimalni mogući broj žrtava.
"Ovo jutro je teško. Imamo posla s teroristima", kazao je Zelenski i dodao kako su napadi imali dva cilja - energetsku infrastrukturu i ljude. "Žele paniku i kaos, žele uništiti naš energetski sustav. Njihova druga meta su ljudi. Vrijeme i mete su precizno odabrani kako bi učinili najviše moguće štete."
U napadima na Kijev ubijeno je najmanje osmero ljudi, a projektili su padali pored glavnih prometnica, parkova, dječjih igrališta i obrazovnih institucija. U napadu je pogođena i zgrada njemačkog konzulata u Kijevu, koja je srećom nekorištena od 24. veljače. Ukupno je u napadima u ponedjeljak poginulo najmanje desetero ljudi, a barem 60 ih je ranjeno.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal kazao je kako je u raketnim napadima oštećeno 11 energetskih postrojenja u osam ukrajinskih regija, gdje je velik broj gradova i naselja ostao bez struje i tople vode. Cilj ovih napada, čini se, bile su termoelektrane-toplane, koje pružaju električnu energiju i grijanu vodu za centralno grijanje u većim gradovima. Osim u Kijevu, eksplozije su zabilježene i u Lavovu, Harkivu, Ternopilu, Žitomiru, Dnjepru, Kremenčuku i Zaporižju.
Do podneva u ponedjeljak ispaljeno je ukupno 83 projektila, a radilo se o mješavini Kh-101 i Kh-555 krstarećih projektila koje su lansirali strateški bombarderi Tupoljev Tu-95, krstarećih projektila Kalibr lansiranih s bombardera i iz ruskih podmornica u Crnom moru, balističkih projektila Iskander, raketa Tornado ispaljenih iz višecijevnih raketnih bacača te S-300 protuzračnih projektila, iskorištenih za napad na kopnene ciljeve. Prema ukrajinskim izvorima, ukupno je ispaljeno 83 projektila, od kojih je ukrajinska protuzračna obrana uspjela oboriti 45 prije nego što su pogodili svoje mete.
Prema ukrajinskom čelniku oblasti Mikolajev, Vitaliju Kimu, u napadima je korišteno i osam iranskih "samoubilačkih" dronova Shahed, koji su lansirani iz Bjelorusije. U Moldaviji je vlada pozvala ruskog ambasadora na konzultacije nakon što je ustanovljeno kako su barem tri projektila Kalibr, lansirana iz Crnog mora, prošla kroz zračni prostor Moldavije na putu prema svojim metama.
Bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko kazao je u međuvremenu kako će Bjelorusija i Rusija postaviti zajedničku vojnu skupinu na granici države, što tvrdi da je "odgovor na pojačavanje tenzija". Bjelorusija sa zapadne strane graniči s Poljskom, Litvom i Latvijom - redom članicama NATO-a koje su posljednjih mjeseci u stanju povišenog opreza. Lukašenko je također tvrdio kako se Ukrajina priprema napasti Bjelorusiju te da je Kijev postavio 15.000 vojnika na granice s Bjelorusijom. Neovisni analitičari ističu kako je Ukrajina raznijela sve mostove koji vode u Bjelorusiju te kako je minirala sve prilaze antitenkovskim minama - potez koji ne čine vojske koje pripremaju napad na neku državu.
Raketne napade na Ukrajinu pozdravio je Putinov saveznik, čečenski vođa Ramzan Kadirov, koji je kazao kako je sad "100 posto zadovoljan s vođenjem specijalne vojne operacije", te je ponovio čestu tezu proruskih propagandista, da se Rusija do sada suzdržavala slati najiskusnije vojnike i najmodernije oružje. "Upozorili smo te, Zelenski, da Rusija još nije ni počela, stoga prestani se žaliti... i trči! Trči na zapad i ne gledaj nazad!"
Europska unija osudila je napade kao "barbarske i kukavičke". Glasnogovornik Europske komisije Peter Stano kazao je kako je nediskriminatorno gađanje ljudi salvom projektila ispaljenim na civilne mete daljnja eskalacija sukoba. "Ovo je nešto što krši međunarodne humanitarne zakone i ovo nediskriminatorno gađanje civila svodi se na ratni zločin", kazao je Stano.
Zelenski se u satima nakon početka napada čuo s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji mu je obećao da će Pariz pojačati svoju pomoć Ukrajini, te s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, koji trenutno predsjeda grupom G7, te je pristao održati izvanrednu telekonferenciju članova skupine u utorak, na kojoj će se raspravljati o novom razvoju situacije u Ukrajini.