Ako je suditi prema rezultatima posljednjih anketa koje su proveli NYT i Siena College, Joe Biden je u ozbiljnim problemima. Točno godinu dana prije izbora na kojima će Amerikanci, kako se čini, birati između novog-starog ili starog-novog stanara Bijele kuće, aktualni predsjednik sve ozbiljnije zaostaje za svojim najizglednijim protukandidatom Donaldom Trumpom. Od šest tzv. "swing" saveznih država, koje će definirati pobjednika 2024., Trump vodi u njih pet. Njegova je prednost najočitija u Nevadi, gdje se kreće oko deset posto, ali trenutačno vodi i u Arizoni, Georgiji, Michiganu te Pennsylvaniji. Biden uživa mršavu prednost od samo dva posto jedino u Wisconsinu.
Ukratko, da se izbori održavaju danas, Trump bi pobijedio, i to s više od 300 elektorskih glasova.
Pogrešan smjer
Čak dvije trećine ispitanika, neovisno o ideološkoj opredijeljenosti, smatra da država ide u pogrešnom smjeru. Očekivano, više od 70 posto ispitanika 81-godišnjeg Bidena, već najstarijeg predsjednika u povijesti SAD-a, smatra suviše starim za takvo stresno radno mjesto u turbulentnim geopolitičkim vremenima. To mišljenje dijeli čak i 54 posto demokrata.
Zanimljivo, isto za 77-godišnjeg Trumpa smatra samo 39 posto ispitanika.
Nezadovoljni ispitanici su tijekom anketiranja izjavili da se Bidenova ekonomska politika direktno negativno odrazila na njihovu svakodnevicu. Ono što demokrate najviše treba zabrinuti jest činjenica da podrška Bidenu rapidno opada među manjinama. Prednost među Latinoamerikancima otopila se na jednoznamenkasti broj u odnosu na Trumpa. Istodobno bivši predsjednik uživa podršku od gotovo nevjerojatnih 22 posto među Afroamerikancima, najvišu koju je i jedan republikanski kandidat zabilježio u novijoj povijesti SAD-a.
Nakon što smo apostrofirali kako je drugi Trumpov mandat ne samo moguć, nego i sve izgledniji, red je da analiziramo što bi on značio za SAD.
Prvo i najosnovnije, u oči bode činjenica da ovaj put u njegovoj sviti ne bi bilo umjerenih republikanaca za koje se tijekom prvog mandata vjerovalo da imaju kontrolu nad kormilom američke demokracije. Oni su mu, naime, leđa okrenuli nakon marša na Kongres 6. siječnja. Štoviše, i više je nego izgledno da bi arhitekt Trumpova drugog mandata mogao postati ni manje, ni više nego zloglasni Stephen Miller. Toj tezi u prilog ide i recentna izjava bivšeg predsjednika da "ovaj put ne traži karijerne političare, nego ‘konzervativne ratnike‘".
Ulazi s iskustvom
Za razliku od prošlog puta kada je i samog Trumpa iznenadila izborna pobjeda, zbog čega nije bio spreman reagirati promptno, ovaj put u cijelu priču ulazi s četverogodišnjim predsjedničkim iskustvom, što znači da bi mogao biti neusporedivo efikasniji u napadu na demokraciju koja ga koči.
U tom kontekstu The Washington Post piše kako je Trumpov stožer planiranje drugog mandata prepustio washingtonskom think tanku koji osmišlja strategiju pod kodnim imenom "Projekt 2025.". Jedan od prvih koraka koje bi Trumpova administracija napravila jest postavljanje odanih ljude na ključne pozicije kako bi mogli presretati eventualne "nepravilnosti" u svakoj sljedećoj obradi glasova. Dalje, 45. predsjednik i njegovi odani suradnici navodno već sastavljaju "listu za odstrel" političkih rivala, na koje će nahuškati novi kadar Ministarstva pravosuđa. Na samom vrhu popisa nalaze se Trumpovi bivši suradnici William Barr, John Kelly i Mark Milley. Bivši je predsjednik na svojim skupovima već najavio da će angažirati poseban tim koji će biti zadužen da "pravno naganja" Bidena i njegovu cijelu obitelj.
Ono što možda i ponajviše treba zabrinuti jest najava da se Trump nakon eventualnog povratka u Bijelu kuću planira pozvati na Zakon o pobuni iz 1871. godine, kojim bi si omogućio da na građanske prosvjede odgovara vojnom intervencijom.