KRIZA NA VIDIKU

Crne prognoze kraljeva globalnog biznisa: ‘Pripremite se, uragan ide u našem smjeru...‘

Inflaciju već imamo u EU, sada bi uz nju mogli imati i recesiju

Ilustracija

 Brendan Smialowski/Afp

Među velikim igračima globalnog biznisa težište rasprave sve se više prebacuje s inflacije na recesiju. Potpuno je očigledno da je inflacija tu, da se dobro usidrila, te se sada otvara pitanje stiže li nam uz nju zbog različitih faktora i ekonomska kriza. Kod novog prognoziranja recesije ne radi se o analizama ili izjavama uvijek skeptičnih ekonomista ili komentatora koji kao da zazivaju ekonomske nevolje, nego o stavovima ljudi kojima zbog poslova puno više odgovaraju optimistični scenariji, ali moraju biti realisti.

Samo tijekom srijede dva su krupna imena u korporativnom svijetu najavila moguću recesiju. Prvi je velika zvijezda planetarnih financija, glavni izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon, a druga je Dawn Fitzpatrick, superuspješna fond-menadžerica koji sada upravlja s bogatstvom Georga Sorosa. Treba obratiti pažnju da osobe koje upravo najavljuju recesiju nisu ekonomisti institucija i kompanija, kojima je posao neprekidno prognozirati različite ishode, nego ljudi koji temeljem procjena donose investicijske odluke za svoje kompanije i klijente teške stotine milijardi dolara te se stoga kad oni najavljuju krizu nipošto ne radi o zanimljivom spekuliranju uz kavu, nego o informacijama koje vrijedi akceptirati za bolje orijentiranje.

'Uragan je tu dolje uz put i stiže u našem smjeru, poručio je Dimon te pojasnio kako 'ne znamo radi li se o malom nevremenu ili superoluji. Ali je bolje da se pripremite.' Dimon je prvenstveno govorio o stanju američke ekonomije, nad kojoj su se nadvili oblaci te je u 'meteorološkom' žargonu nastavio: 'Trenutačno je kao sunčano, stvari se odvijaju dobro, svi misle kako Fed može srediti (inflaciju, op.a.)', upozorio je Dimon, nakon čega su dionice JPMorgana izgubile na vrijednosti 1,8 posto (ukupno u ovoj godini 18 posto). Intrigantno je da čak niti ekonomisti JPMorgana u svojim službenim projekcijama još nisu najavili recesiju, nego su samo smanjili procjene rasta u 2022. s 3 na 2,4 posto, a u 2023. s 1,4 na 1 posto. Pa ipak Dimon je rekao kako se pripremaju za turbulencije s konzervativnom strukturom bilance jer moraju 'zaštiti sami sebe od rizika kako bi mogli služiti klijentima u teškim vremenima'.

Fitzpatrick je pak upozorila na niz faktora koji bi mogli voditi prema recesiji također u Sjedinjenim Državama, ali se nije željela izjasniti o vremenskom horizontu kada će se točno recesija dogoditi. Tvrdi da je to teško, ako ne i nemoguće predvidjeti.

'Ako gledati cijene na tržištima, tržišta je prema tim cijenama (recesiju, op.a.) očekuju ubrzo, u kontekstu 2023., ovisno o vrsti imovine koju gledate.'

I Dimon i Fitzpatrick smatraju kako američka potrošnja i nagomilane ušteđevine tijekom pandemije mogu amortizirati recesijski udar.

S takvom procjenom slaže se više uglednih ekonomista, poput Jasona Furmana s Harvarda, koji govori kako će snaga američkih potrošača činiti razliku između umjerene i teške recesije. Analitičari Goldman Sachsa pak ocjenjuju kako bi u Sjedinjenim Državama i zbog gomilanja ušteđevina tijekom pandemije i snažnog privatnog sektora mogli izbjeći ozbiljnu recesiju.

Nažalost, ovi optimistični pogledi na moguću krizu u Sjedinjenim Državama teško mogu vrijediti za stari kontinent. Iako Sjedinjene Države i EU dijele slične probleme s robusnom inflacijom, ekonomske perspektive vrlo su različite, kao i uzroci inflatornog trenda. Razliku u problemima Sjedinjenih Država i EU u jučerašnjoj je analizi opisao analitičar financijskih tržišta Robert Armstrong. Razložio je zbog čega EU trpi sličnu inflaciju kao SAD, iako nije imala tako izdašne stimulanse kao Amerika:

'Najveća razlike su zaposlenosti i nadnicama. Napeto američko tržište rada (uz višak ušteđevina) podržavaju visoku potražnju. U Europi nije tako; tamo se potrošnja kućanstava u ključnim ekonomijama eurozone nije oporavila od pandemije… Ukupni odrađeni radni sati ispod su pretpandemijske razine, što ukazuje na slabo tržište rada. A nadnice još nisu veliki dio europske inflacijske priče. Sumirano, šira slika ukazuje na inflaciju izazvanu potražnjom u Sjedinjenim Državama, a troškovima u Europi'.

Pri tome je ključni zaključak Armstronga kako ESB mora nešto učiniti u zaustavljanju rasta cijena, koje prvenstveno generira rast cijene energije, jer do sada nije učinila ništa, ali to ne znači značajnu promjenu europskih perspektiva.

'Rastući troškovi energije i hrane znače da Europa ide prema ozbiljnom usporavanju, ako ne recesiji. Koliko će biti duboka i dugačka je nepoznato. Ali ulazak centralne banke u to usporavanje može biti dobra vijest za europsku rizičnu imovinu', poručio je Armstrong.

Ukratko: Inflaciju već imamo u EU, sada bi uz nju mogli imati i recesiju. EU trpi puno snažnije ekonomske udarce nego SAD zbog sukoba u Ukrajini i geopolitičke krize, a nema tako snažne potrošače.

Ispod je tweet uglednog Tomasa Hirsta koji upozorava na europski problem s potrošačima.

image

Tweet Tomasa Hirsta

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 08:45