SVIJET OKO NAS

Crna Gora neće tako brzo u EU: Prvo se treba riješiti strukturalni problem tamošnje politike, a to je Đukanović

Može se EU postaviti na trepavice, ali odgovornost i odluka leži na kandidatima

Milo Đukanović

 Kenzo Tribouillard/Afp

Berlin

Ne, Crna Gora nije blizu EU

Realno, zemlja je u političkom stanju koje ne otvara prostora za približavanje EU.

Njemački kancelar Olaf Scholz i slovenski premijer Robert Golob na sastanku u Berlinu u utorak ponovili su potrebu održavanja perspektive približavanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji. Njemački kancelar je rekao kako planira intenziviranje tzv. Berlinskog procesa koji bi zemljama ove regije trebao pomoći na putu ka Europskoj uniji. Istog je dana Dritan Abazović, premijer Crne Gore, bio u posjetu Zagrebu. "Pregovaraju 10 godina. Crna Gora je zemlja koja je otvorila svih 35 poglavlja u kojima je strukturirana pravna stečevina EU. U fazi smo da želimo da se se kreće prema što učinkovitijem ispunjavanju kriterija za zatvaranje tih poglavlja", kazao je hrvatski premijer Plenković na konferenciji za novinare, kako je prenijela Hina. Po njegovim riječima, "Crna Gora je najnaprednija u tom procesu".

Zašto je to važno?

U četvrtak je održan sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i EU. U Podgorici. Rijetka situacija, takvi se susreti u pravilu održavaju u Bruxellesu. Ali, cijeli se Bruxelles upire pokazati da, nakon što su Moldova i Ukrajina dobile status kandidatkinje, da Zapadni Balkan nije zaboravljen. I sve je to lijepo do trenutka dok se ne objave dokumenti sastanka Vijeća. Koji potvrđuju da i dalje postoje prepreke u ključnim pregovaračkim poglavljima (23, 24) vezanim za pravosuđe i temeljna prava te pravdu, slobodu i sigurnost. Sada ujedinjena u klaster. Citat: “Kada Crna Gora riješi sve preostale nedostatke u područjima slobode izražavanja i slobode medija, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, te ubrza i produbi reforme vezane za neovisnost, profesionalizam i odgovornost pravosuđa, Crna Gora će moći poduzeti daljnje korake u procesu pristupanja. Sudionici su napomenuli da će dinamiku ovog posla odrediti Crna Gora.” Može se EU postaviti na trepavice, ali odgovornost i odluka leži na kandidatima. Nije EU kriva što je u Srbiji pao interes za pridruživanje, kriva je vlada Aleksandra Vučića koja deset godina tvrdi da je Rusija najbolji prijatelj.

Što je šira slika?

Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell je u obraćanju medijima rekao: “Naš se posjet poklopio s drugom političkom krizom koja ugrožava stabilnost vlade i prijeti provedbi reformskog plana Crne Gore.” Milo Đukanović, crnogorski predsjednik i predsjednik stranke DPS, koja daje podršku manjinskoj vladi premijera Abazovića, rekao je da će povući podršku zbog odluke da se potpiše Ugovor koji regulira odnose države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U ovom trenutku nije poznato ima li premijer Abazović većinu u Narodnoj Skupštini. Nije razvidno ni što će biti dalje, slijede li prijevremeni izbori. Crna Gora je na izborima u kolovozu 2020. godine, kad je prvi put pala vlada DPS-a, krenula u političku tranziciju jer je Đukanović upravljao državom još od 1989. (dio vremena u paru s Momirom Bulatovićem). Taj je proces spor i težak, treba razbiti strukture koje je godinama gradio Đukanović, a bez njega nema stabilne vlasti istodobno onemogućavajući da prosrpske i proruske stranke zauzmu važne pozicije i zaprijete sjevernoatlantskoj sigurnosnoj strategiji. Prije izbora 2020. sam napisao da je Đukanović strukturalni problem crnogorske politike. U NATO je ušao jer je to bio strateški interes, ali u EU s njegovim modelom vladavine ne. Dok se ne riješi taj strukturalni problem kako bi se država mogla politički razvijati. I zato Crna Gora neće tako brzo u EU.

New York

Ulazimo u razdoblje kolebljivosti, veće premije rizika i - inflacije

Američko gospodarstvo porast će ove godine 2,3 posto, slabije no što se očekivalo, procijenio je Međunarodni monetarni fond (MMF) u srijedu. A onda je objavljeno da je inflacija u prošlom mjesecu porasla na 9,1%. Novo podizanje referentnih kamatnih stopa više nije upitno, a u nekim se krugovima govori da bi moglo iznositi i postotni bod. Sve je više onih koji sumnjaju da će Fed, središnja banka, uspjeti osigurati “meko prizemljenje” te da će zemlja otkliziti u recesiju. Fed će morati biti agresivan kratkoročno i spustiti potražnju, a to vodi u recesiju”, kaže Liz Ann Sonders iz tvrtke Charles Schwab. Stanje nije bolje ni u EU, inflacija je dobrog zdravlja, napreduje kao zdravo dojenče: U (privremenoj) ljetnoj ekonomskoj prognozi 2022. predviđa se da će privreda Unije u 2022. ostvariti rast od 2,7%, a u 2023. 1,5%. Predviđa se da će prosječna godišnja inflacija u 2022. dosegnuti rekordnu stopu od 7,6% u europodručju i 8,3 % u Uniji, a potom se u 2023. smanjiti na 4,0 % u europodručju i 4,6 % u Uniji.

Majka svih pitanja je energetska kriza koja bi mogla potaracati privredu Unije ako Rusija ne nastavi isporuku plina cjevovodom Sjeverni tok 1 koji je na remontu. Euro je u četvrtak vrijedio manje od jednog dolara što je dobro samo za američke turiste koji planiraju doći u EU ovog ljeta.

A i NR Kina zastaje, u drugom kvartalu je rast svega 0,4%, Global Times, glasilo Partije će napisati da je u prvoj polovici godine 2,5%, ali i to je daleko od projiciranog rasta od 5,5%.

Zašto je to važno?

Gigantski fond BlackRock je u takvim okolnostima objavio globalne ekonomske izglede. “Velika umjerenost, razdoblje postojanog rasta i inflacije, po našem je mišljenju završeno. Umjesto toga, sučeljavamo se s novim svijetom povećane makro kolebljivosti – i veće premije rizika za obveznice i dionice. Kako ovaj režim donosi odjeke ranih 1980-ih, naš smo dokument nazvali “Povratak u kolebljivu budućnost.” Zabavno, samo što nemamo DMC DeLorean i Doca Browna (sjajni Christopher Lloyd) koji bi nas munjom iz ove neizvjesnosti, o kojoj sam pisao prije koji tjedan, izvukao. Kolebljivost i život s inflacijom, tako kaže BlackRock. Kad je riječ o inflaciji, moćni fond navodi da je to dio problema koji su nazvali “politizacija svega”. “Kompleksniji svijet traži nijansiranu raspravu kako bi se pronašla najbolja rješenja, a sve se politizira i tko ima ima najglasnije i najjednostavnije argumente često pobjeđuje”. Dokaz za to je kriza vlade u Italiji. Pa za središnje banke navode da se čini “kako rješavaju politički, a ne ekonomski problem inflacije”.

Na ovim sam stranicama branio politiku Europske središnje banke (ECB) koja još nije podigla kamatne stope. Priznajem, nisam vidio da će nas inflacija tako zapljusnuti (trebao sam ranije čitati što piše Velimir Šonje). Ali, i dalje nisam siguran da je najveći problem samo monetarna popustljivost. A kad je ECB u pitanju, strukturni problemi, poput cijene zaduživanja Italije koja će sad zbog krize nastaviti rasti, ne mogu se riješiti jednostavnim podizanjem kamata. Konačno, kako smo ušli u novo geopolitičko razdoblje koje tek pokušavamo opisati, tako je i na geoekonomskom planu: temeljne znanstvene postavke vrijede, ali okolnosti susuštinski drukčije.

Što je šira slika?

BlackRock smatra da je i dalje najveći geopolitički rizik mogući sukob Rusije i NATO. Interesantno, ne mogući napad Narodne Republike Kine na Republiku Kinu na Tajvanu. Visoka je i dalje prijetnja globalnog tehničkog razdruživanja. “Strateško nadmetanje SAD-a i NR Kine pokreće globalnu fragmentaciju budući da su obje usredotočene na oslanjanje na vlastite snage, smanjenje ranjivosti i razdvajanje tehnoloških sektora.” Kriza u Šri Lanki se odvija pred našim očima, a fond kaže da treba biti pripravan na takav razvoj događaja u ekonomijama u nastajanju (to je i Turska). Idemo se prvo odmoriti pa da vidimo što ćemo najesen.

Korçë

Umjetnine su vječna vrijednost, mislim prije svega kad je riječ o financijskoj vrijednosti

I danas nije do kraja razriješeno pitanje je li lord Elgin, odnoseći artefakte s atenske Akropole, počinio krađu ili je spasio vrijedna djela kako ne bi nestala. Heinrich Schliemann, njemački trgovac koji je utvrdio lokaciju Troje, ali je neprofesionalnim iskapanjem oštetio vrijedni lokalitet, u knjizi piše kako su ga nadzirale vlasti Osmanskog carstva, ali je uspio brojne artefakte iznijeti. Bi li ih Osmanlije sačuvali, prepustili propadanju ili jednostavno prodali? Sada su okolnosti drukčije i smatram da bi Ujedinjena Kraljevina morala vratiti Elginovo blago Grčkoj. A ima tog arheološkog i inog blaga još, u ponedjeljak je u Vinkovcima iskopan sarkofag iz rimskog doba.

Zašto je to važno?

Nezakoniti lovci na blago operiraju gotovo potpuno nekažnjeno u Albaniji i izazivaju bijes arheologa jer kradu neprocjenjive predmete nacionalne baštine koji hrane globalno crno tržište, piše AFP, prenosi Hina. Vlada tvrdi da radi na mjerama za zaštitu i očuvanje ugroženih područja, ali za sada bez puno uspjeha iako je uklanjanje arheoloških artefakata zločin, kao i u većini drugih zemalja. Područje oko grada Korçë postalo je poznato nakon što je 1980-ih pronađeno više od 600 srebrnih novčića, uključujući neke koji datiraju iz razdoblja vladavine Aleksandra Velikog. Pa se i sada ruje, ali nisu to samo neki noćni pljačkaši, koriste se tu i rovokopači.

Što je šira slika?

Londonska aukcijska kuća Christie’s navodi kako je u prvoj polovici godine prodano umjetnina za 4,1 milijardi dolara. Ne može bez loše vijesti, a to je smanjeni interes kupaca iz Azije, dok su prije predstavljali 39% kupaca, sada ih je 22%. Da, nije pametno u Kini predsjednika Xi Jinpinga pokazivati koliko je debeo bankovni račun. Lako se završi u zatvoru. No, neće albansko blago u Christie’s, ono će na crnu burzu pa u privatne ruke bez traga. Ali, vladu u Tirani to ne zamara previše. Neka ljudi malo zarade.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. rujan 2022 11:38