Svijet nije uspio ostvariti niti jedan jedini cilj kako bi zaustavio uništavanje divljine i za život presudnih ekosistema u prošlom desetljeću, pokazalo je novo izvješće UN-a o stanju prirode, piše Guardian.
Od zaustavljanja zagađivanja pa do zaštite koraljnih grebena, međunarodna zajednica nije posve ispunila niti jedan od 20 ciljeva bioraznolikosti dogovorenih na sastanku u Aichiju u Japanu 2010. godine.
Ovo je drugo uzastopno desetljeće da svjetske vlade ne uspijevaju ostvariti zacrtano.
Dokument The Global Biodiversity Outlook 5 objavljen je uoči ključnog summita UN-a o toj temi, a pokazao je da unatoč napretku u nekim područjima, prirodna staništa se i dalje uništavaju, ogroman broj životinjskih vrsta je ugrožen zbog ljudskih aktivnosti, a nije eliminirano ni 500 milijardi državnih subvencija za štetnu poljoprivredu.
Djelomično je postignuto šest ciljeva, uključujući ciljeve na zaštićenim područjima i ciljeve o invazivnim vrstama. Iako vlade nisu uspjele zaštititi 17 posto kopnenih i vodenih područja i 10 posto morskih staništa, 44 posto vitalnih područja biološke raznolikosti sada je pod zaštitom, što je porast od 29 posto u odnosu na 2000. godinu. Također je obavljeno i oko 200 uspješnih iskorjenjivanja invazivnih vrsta na otocima.
Iz UN-a su priopćili da se stanje prirodnog svijeta pogoršava i da bi nedjelovanje moglo potkopati ciljeve Pariškog sporazuma o klimatskoj krizi kao i ciljeve održivog razvoja.
Šefica UN-ova odjela za biološku raznolikost Elizabeth Maruma Mrema rekla je da je čovječanstvo na raskrižju koje će odlučiti kako buduće generacije doživljavaju prirodni svijet.
- Životni sustavi Zemlje u cjelini su ugroženi. I što više čovječanstvo iskorištava prirodu na neodržive načine, to više podrivamo vlastitu dobrobit, sigurnost i prosperitet, rekla je.
Ovaj izvještaj je već treći u ovom tjednu koji naglašava katastrofalno stanje planeta. Izvještaj Živog planeta WWF-a i Zoološkog društva iz Londona (ZSL) 2020. pokazao je da su globalne populacije divljih životinja u padu i to za dvije trećine, zbog pretjerane potrošnje ljudi, rasta stanovništva i intenzivne poljoprivrede. U ponedjeljak je RSPB rekao da Velika Britanija nije uspjela postići 17 ciljeva iz Aichija te da je jaz između retorike i stvarnosti rezultirao 'izgubljenim desetljećem za prirodu'.
20 ciljeva biološke raznolikosti iz Aichija podijeljeni su na 60 zasebnih elemenata radi boljeg praćenja ukupnog napretka. Od toga je sedam ciljeva postignuto, kod 38 je vidljiv napredak, a kod 13 elemenata nije vidljiv nikakav napredak.
Vodeći cilj koji se tiče gubitka prirodnih staništa, uključujući šume, nije ispunjen. Iako su se globalne stope krčenja šuma smanjile za približno trećinu u posljednjih pet godina u usporedbi s razinama prije 2010. godine, degradacija i fragmentacija ekosustava bogatih biološkom raznolikošću u tropskim krajevima i dalje su vrlo visoki. Područja divljine i močvara i dalje nestaju, a slatkovodni ekosustavi i dalje su kritično ugroženi.
U izvješću je istaknuto da posebno brine pola milijarde dolara štetnih državnih subvencija za poljoprivredu, fosilna goriva i ribarstvo, kazao je glavni autor studije David Cooper, zamjenik izvršnog tajnika Konvencije o biološkoj raznolikosti.
- Još uvijek vidimo mnogo više javnog novca uloženog u stvari koje štete biološkoj raznolikosti nego uloženog u one stvari koje podržavaju biološku raznolikost, rekao je.
Iako je u nekim regijama došlo do napretka, udio prekomjerno izlovljenih morskih vrsta povećao se u posljednjem desetljeću za trećinu, a mnogim vrstama prijeti izumiranje zbog neodržive razine ulova. Kao rezultat toga, cilj održivog upravljanja i ulova svih zaliha ribe i beskičmenjaka nije ispunjen.
Plastični otpad i višak proizvedene hrane nisu dovedeni na razinu koja ne šteti funkciji ekosustava i biološkoj raznolikosti širom svijeta, navodi se u izvješću. Oko 260.000 tona plastike nakupilo se u oceanima s ozbiljnim utjecajima na morske ekosustave, često s nepoznatim implikacijama. Zagađenje elektronikom također je istaknuto kao pitanje koje zabrinjava, potaknuto visokim stopama potrošnje.
Više od 60 posto svjetskih koraljnih grebena je pod prijetnjom, posebno zbog prekomjernog ulova i destruktivnih praksi, a promašen je i cilj za smanjenje opasnosti iz 2015. godine. Ostvarenje tog cilja propušteno je i 2020. godine, te je nastavljena klimatska kriza, zakiseljavanje oceana i obalni razvoj.
Cilj zaštite ekosustava koji održavaju život, uzimajući u obzir potrebe žena, autohtonih zajednica i siromašnih ljudi nije ispunjen. Procjenom stanja prirode na Zemlji utvrđeno je da ekosustavi koji pružaju čistu vodu, lijekove i sredstva za život nisu zaštićeni, što neproporcionalno utječe na žene i ranjive zajednice.
Autori izvještaja, međutim, ukazali su na napore u očuvanju koji su doveli do toga da je posljednjih desetljeća čak 48 vrsta spašeno od izumiranja što se ističe kao znak nade.
Cooper je rekao: - Skriven iza tih globalnih agregata postoji važan napredak i, znate, to nam pokazuje da, ako usvojite određene politike, one funkcioniraju.
Dodao je da je neuspjeh u postizanju ciljeva sveden na to što određene vlade nisu razumjele razmjere izazova s kojima se suočava svijet prirode.
- Mislim da zemlje to shvaćaju ozbiljno, ali možda probleme ponekad prepuštaju ministarstvima zaštite okoliša i ne podižu to na razinu čitave vlade.
Izvještaj je objavljen u trenutku dok stranke Konvencije o biološkoj raznolikosti pregovaraju o ciljevima za ovo desetljeće.
Posljednja runda pregovora o sporazumu trebala se održati u Kunmingu u Kini, prošlog listopada, no odgođena je zbog pandemije koronavirusa i sada se očekuje da se održi u svibnju 2021. Značajan dio nacrta prijedloga je zaštita 30 posto planeta.
Basile van Havre, supredsjedatelj pregovora, rekao je da je jedna od glavnih lekcija ciljeva iz Aichija ta da sljedeći niz mora biti ostvariv.
- Mislim da je bilo hvalevrijedno postaviti te ciljeve u posljednjim desetljećima. No njih je teško ostvariti, a ljudi žele imati realne ciljeve, rekao je.