Satelitski podaci pokazuju da je morski led koji okružuje Antarktiku daleko ispod bilo koje prethodne zabilježene zimske razine, što je zabrinjavajuće novo stanje za ovo područje koje se nekoć činilo otpornim na globalno zatopljenje.
"To je toliko daleko od svega što smo ikada vidjeli, gotovo je nevjerojatno", kaže Walter Meier, koji prati razinu morskog leda u NASA-inom Nacionalnom podatkovnom centru za snijeg i led.
Nestabilna Antarktika mogla bi izazvati dalekosežne posljedice, upozoravaju stručnjaci za polarna područja. Naime, širenje leda u golemim razmjerima na Antarktici regulira temperaturu planeta jer bijela površina reflektira Sunčevu energiju natrag u atmosferu te također hladi vodu ispod i oko kontinenta. Bez svog tog leda koji hladi planet, Antarktika bi se iz Zemljinog hladnjaka mogla pretvoriti u radijator, upozoravaju stručnjaci.
Led koji pluta na površini Antarktičkog oceana sada mjeri manje od 17 milijuna četvornih kilometara, što je 1,5 milijuna četvornih kilometara morskog leda manje od rujanskog prosjeka i znatno ispod prethodnih zimskih rekorda. Radi se o površini oko pet puta većoj od ukupnog Britanskog otočja, prenosi BBC.
Meier nije optimist, smatra da se morski led neće obnoviti u značajnoj mjeri. Znanstvenici još uvijek pokušavaju utvrditi sve čimbenike koji su doveli do ovogodišnje tako niske razine leda, a proučavanje trendova na Antarktici u svakom je slučaju bilo povijesno izazovno.
Buđenje čudovišta?
U godini kada je oboreno više globalnih toplinskih i temperaturnih rekorda u oceanima, neki znanstvenici inzistiraju na tome da je niska razina leda mjerilo na koje treba obratiti pozornost. "Možemo vidjeti koliko je sve to još ranjivije", kaže Robbie Mallet sa Sveučilišta u Manitobi, koji je baziran na Antarktici. Uz poslovičnu izolaciju, ekstremnu hladnoću i jake vjetrove, ovogodišnji tanak morski led dodatno je otežao posao njegovom timu. "Postoji rizik da se odlomi i otpluta u more s nama na njemu", kaže Mallet.
Morski led nastaje na kontinentu od ožujka do listopada, kada je zimsko razdoblje na južnoj hemisferi, da bi se ljeti uvelike topio, a dio je povezanog, složenog sustava koji se sastoji od santi leda, kopnenog leda i golemih plutajućih ledenih ‘platformi‘, odlomljenih ploča kopnenog leda koji plutaju uz obale. Morski led djeluje kao zaštitni omotač za led koji prekriva kopno i sprječava zagrijavanje oceana.
Caroline Holmes iz polarnog istraživačkog instituta British Antarctic Survey, objašnjava da bi puni utjecaj smanjivanja morskog leda mogao postati vidljiv kako sezona prelazi u ljeto, kada se otvara mogućnost za nezaustavljiv zatvoreni krug otapanja leda. Kako sve više morskog leda nestaje, otvorena područja oceana ostaju izložena i apsorbiraju sunčevu svjetlost umjesto da je reflektiraju pa se morska voda zagrijava i posljedično dolazi do topljenja još većih količina leda. Znanstvenici to nazivaju efektom ledenog albeda (albedo je mjera za površinsko odbijanje svjetlosti, op.a.).
To bi moglo dovesti do dodatnog zagrijavanja planeta i pritom poremetiti uobičajenu ulogu Antarktike kao regulatora globalnih temperatura. Pitanje je, kaže Martin Siegert, glaciolog sa Sveučilišta u Exeteru, budimo li to ‘čudovište‘ Antarktike. To bi bila "apsolutna katastrofa za svijet", kaže on.
Događa se nezamislivo
Postoje znakovi da je ono što se već događa s ledenim pločama Antarktike u rasponu najgoreg mogućeg scenarija od onoga koji je bio predviđen, ističe Anna Hogg sa Sveučilišta u Leedsu. Od 90-ih godina, gubitak kopnenog leda s Antarktike pridonio je porastu razine mora za 7,3 mm. A čak i skromna povećanja razine mora mogu rezultirati opasno visokim olujnim valovima koji mogu uništiti obalne zajednice. Ako bi se značajne količine kopnenog leda na Antarktici počele topiti, posljedice bi bile katastrofalne za milijune ljudi diljem svijeta.
Kao samostalan kontinent okružen vodom, Antarktika ima vlastiti vremenski i klimatski sustav. Sve do 2016. godine morski led na Antarktiku zimi se širio i rastao. No, u ožujku 2022. ekstremni toplinski val pogodio je istočnu Antarktiku, podignuvši temperature na -10 stupnjeva Celzijusa u doba kada su trebale biti bliže -50 stupnjeva.
"Kada sam počeo proučavati Antarktiku prije 30 godina, nikada nismo mislili da bi se ondje mogle dogoditi ekstremne vremenske prilike", kaže profesor Siegert.
Led je ljeti premašio rekordne minimume u tri od proteklih sedam godina, uključujući veljaču ove godine. Neki znanstvenici čak vjeruju da ovi rekordi niske razine leda mogu značiti dramatičnu temeljnu promjenu koja se događa na kontinentu - promjenu u uvjetima koji su tu regiju držali izoliranom od događanja u ostatku svijeta.
Znanstveni ‘Divlji zapad‘
Udaljenost Antarktike i nedostatak povijesnih informacija znače da je mnogo toga još nepoznato. Područje Antarktike još je uvijek "Divlji zapad" u znanstvenom smislu, ističe Robbie Mallet. Znanstvenici znaju dokle se prostire morski led, ali, primjerice, ne i koliko je debeo. Rješenje te zagonetke moglo bi radikalno promijeniti klimatske modele za tu regiju.
U znanstvenoj bazi Rothera, profesor Mallet koristi radarske instrumente za proučavanje debljine morskog leda za međunarodni istraživački projekt pod nazivom Defiant. On i drugi znanstvenici još uvijek pokušavaju utvrditi uzroke nestajanja zimskog leda. "Postoji šansa da je to doista čudan izraz prirodne varijabilnosti", kaže on, što znači da se moglo kreirati mnogo prirodnih čimbenika i istovremeno utjecati na ovo područje.
Rekordno topli oceani ove godine vjerojatno su faktor koji tome pridonosi, sugeriraju znanstvenici - topla se voda, naime, neće smrznuti. Također, možda je došlo do promjena u oceanskim strujama i vjetrovima koji određuju kretanje temperatura na Antarktiku. Vremenski fenomen El Niño, koji uzrokuje više globalne temperature i trenutačno se razvija u Pacifiku, također može suptilno pridonijeti smanjenju morskog leda, iako je sada još uvijek slab.
Mallet kaže da postoje vrlo dobri razlozi za zabrinutost. "To je potencijalno stvarno alarmantan znak antarktičke klimatske promjene koje nije bilo zadnjih 40 godina. I sada se pojavljuje", zaključuje on.