Vladimir Putin bio je gospodar svega što je nadzirao, a onda je napao Ukrajinu. Prvi put u dva desetljeća protivnici ruskoga čelnika smatraju da je povećana vjerojatnost da će biti smijenjen u bliskoj budućnosti, iako se ne slažu oko toga kako bi se završni čin mogao odigrati, tko bi ga mogao zamijeniti i kada. Puno toga naravno ovisi o tijeku rata koji se okreće protiv njega i ugrožava njegovu nepobjedivu karizmu, piše Politico.
U proteklih nekoliko tjedana, unutarnje borbe Kremlja prelile su se u javnost, pri čemu su insajderi jedni druge počeli otvoreno kritizirati, ali i najviše vojne dužnosnike u Moskvi. Demoralizirane ruske vojne snage prisiljene su na povlačenje nakon ponižavajućih poraza u Ukrajini, a mobilizacija se pokazala totalnim fijaskom.
Čini se da najviši dužnosnici sada silno žele iskoristiti promjene u političkom krajoliku Rusije. Promatrači Kremlja tvrde da su odjeci javnog neslaganja u krugovima ruske elite, u kojima sudjeluju i čečenski vođa Ramzan Kadirov te šef wagnerovaca Jevgenij Prigožin, bez presedana.
Mihail Kasjanov, Putinov premijer od 2000. do 2004. godine, predviđa da bi Putin iznenada mogao sići s vlasti.
- Za tri do četiri mjeseca vjerujem da će doći do krucijalnih promjena, rekao je za Sky News Kasjanov, koji danas živi u egzilu.
Ostali Putinovi protivnici ne usude se procijeniti kada bi Putin mogao pasti, ali s obzirom na to da se optužbe redaju, osjećaju da se bliži prekretnica u ratu te se nadaju početku kraja za "modernog ruskog cara".
- Nisam siguran može li se izvući, komentirao je za Politico istaknuti Putinov kritičar i nekadašnji najmoćniji ruski oligarh Mihail Hodorkovski.
Zahvaljujući ukrajinskom otporu, pogreškama Rusije te nevještoj taktici na bojnom polju, insajderi Kremlja i drugi veliki politički igrači, čini se, razmišljaju o životu nakon Putina, dodao je.
Hodorkovski vjeruje da to objašnjava zašto se neki insajderi Kremlja žele probiti u središte političke pozornosti - osobito Kadirov i Prigožin, inače bliski saveznici ruskog čelnika. Otvoreno napadaju ruske vojne zapovjednike zahtijevajući žešću akciju u Ukrajini. Obojica paze da izvana djeluje kao da su lojalni Putinu, ali Hodorkovski smatra da igraju dvostruku igru.
- Prigožin je danas pod kontrolom Putina, ali on se priprema i za život nakon Putina. I gradi odnos s Kadirovim, smatra Hodorkovski.
Politico piše kako je Prigožin promijenio svoj modus operandi. Krajem rujna prvi put je priznao da je upravo on utemeljitelj zloglasne paravojne skupine Wagner, koja se sumnjiči da je u ime Kremlja počinila gnjusne ratne zločine u Africi, Siriji i Ukrajini. To je prilično iznenađujuće priznanje s obzirom na to da je ranije tužio neke medijske kuće jer su ga optuživali da vodi wagnerovce.
Sada se predstavlja kao netko koga bi trebalo ozbiljno shvatiti kao vojnog zapovjednika, a s obzirom na to da je aplaudirao Kadirovu koji je na društvenim mrežama, u jeku ukrajinske protuofenzive na Harkiv i Herson, tražio oštrije mjere, uključujući proglašenje izvanrednog stanja na ruskim granicama i uporabu nuklearnog oružja slabije snage.
Prigožin je podržao prijedlog čečenskog vođe da se kazni neuspješne vojne zapovjednike, preciznije da im se oduzme odlikovanje i pošalje na bojišnicu.
- Izvrsno Ramzan, samo tako nastavi. Te bitange treba poslati na frontu bosonoge s mitraljezima, hvalio ga je Prigožin na društvenim mrežama.
Ključna je poveznica da su obojica izbjegavali izravno kritizirati Putina. To možda služi kremaljskim interesima - optuživanje vojsku i odvraćanje bijesa od Putina, tvrde Rusi u egzilu i zapadni analitičari. Niti Putin se nije libio kritizirati ministarstvo obrane. Prošloga tjedna ih je napao zbog loše provedbe mobilizacije, odnosno zbog regrutacije studenata.
Politico ističe kako Kremlj nije ukoravao Prigožina niti Kadirova, koji je prošloga tjedna s ushićenjem objavio da je promaknut u čin general-pukovnika. Nakon Kadirovljevih poziva za eskalacijom sukoba, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je pred novinarima u Moskvi tek blago primijetio kako ‘čelnici regija imaju pravo iznositi svoje stavove‘.
Postoji sumnja da je za Putina korisno da Kadirov i Prigožin pozivaju na ekstremnije akcije kako bi zapadne čelnike nagnao na razmišljanje - žele li doista Rusiju bez Putina, koja bi mogla značiti Rusiju Kadirova i Prigožina.
Leonid Volkov, šef kabineta Alekseja Navaljnog, oporbenog čelnika koji je u zatvoru, opisuje Prigožina kao "najopasnijeg kriminalca u Putinovu okruženju".
Ipak, svatko tko napada političku vrhušku mogao bi se poskliznuti na tankom ledu. Samo je mali korak od napada na ruske generale i ministra obrane Sergeja Šojgua zbog katastrofalnog poraza do kritiziranja čovjeka koji ih je postavio na taj položaj: Putina.
Prošloga mjeseca Peskov je oprezno rekao da su ‘točke gledišta unutar okvira zakona, ali da je linija vrlo, vrlo tanka".
Neovisni portal Meduza nedavno je izvijestio da zvijezde u usponu Aleksej Djumin, guverner Tule i Dmitrij Mironov, bivši šef Jaroslavske regije i Putinov pomoćnik, podržavaju Kadirova i Prigožina.
Rat je pokrenuo javnu utrku za nasljednika, primijetio je ruski novinar Andrej Percev.
- Zadnjih godina, političko manevriranje u Rusiji držalo se u sjeni, ali u novoj eri, glasne političke objave i političko gestikuliranje opet su norma, komentirao je u nedavnoj analizi za Zakladu Carnegie.
Bivši predsjednik i premijer Dmitrij Medvedev, koji je nekoć želio izgledati kao moderni reformator zapadnog stila, skrenuo je udesno i izriče krvave prijetnje protiv NATO-a. Vjačeslav Volodin, predsjednik ruske Dume, također se sve više gura u prvi plan. Isto se odnosi i na Sergeja Kiriljenka, prvog zamjenika šefa moskovske administracije, nekoć ruskog premijera, koji se inače kloni javnosti, a sada u kaki odijelu hoda po Donbasu.
Drugi ključni igrači su tihi i naglašeno odsutni iz javnosti. To se odnosi i na direktora obavještajne agencije FSB-a Aleksandra Bortnikova te Viktora Zolotova, šefa nacionalne garde i jednoga od najmoćnijih ljudi kada je u pitanju sigurnost. Nacionalnu gardu čine stotine tisuća trupa, uključujući specijalne vojne jedinice i snage za brzi odgovor. Zolotov i Putin su radili zajedno u Sankt Peterburgu 1990. godine, ali Zolotov je blizak Kadirovu. Nije baš sasvim jasno zašto su se pritajili, a neki analitičari sumnjaju da ustvari "čekaju pravi trenutak".
Prije nekoliko mjeseci, ukrajinski obavještajci su ustvrdili da bi FSB-ov špijun mogao biti dio skupine koja planira državni udar.
Politico piše kako su pojedini analitičari skeptični prema glasinama da Putinova moć slabi.
- Mislim da su to puste želje. Putin je uvijek poticao suparništvo, strategiju zavadi pa vladaj, rekla je Emily Ferris, stručnjakinja za Rusiju s Kraljevskog instituta ujedinjenih službi u Britaniji.
Unatoč tomu, postoje znakovi da se vodi unutarnja borba za prevlast i da su se stvorila dva glavna saveza, ‘ratna stranka‘ koju predvode Kadirov i Prigožin te suprotstavljene frakcije koje čine sigurnosne agencije, Šojgu i Valerij Gerasimov, šef Oružanih snaga, tvrdi Hodorkovski.
Prošloga tjedna, Alekseja Slobodenjuka, pomoćnika Prigožina i propagandista, specijalci iz Nacionalne garde izvukli su ga iz auta i zatvorili.
Ako Putin nastavlja nizati neuspjehe u ratu u Ukrajini, Hodorkovski smatra da su moguća dva scenarija.
- Moguće je da se suparnički tabori ujedine i natjeraju Putina da odstupi s vlasti tako da ga sustav koji je stvorio nadživi. Obećali bi mu imunitet i zadržavanje bogatstva. U tom slučaju bi ga zamijenio Mihail Mišustin, tvrdoglavi bivši direktor Savezne porezne službe. Ali onda bi se vodila borba oko toga tko će ga kontrolirati, tvrdi Hodorkovski.
U drugom scenariju, moguć je sukob između ‘ratne stranke‘ i njihovih oponenata u sigurnosnim i obrambenim agencijama, gdje vlada veći stupanj rascjepkanosti i demoraliziranosti.
Može li Putin preživjeti posljedice vlastitoga rata? Hodorkovski nije siguran.
- Uvijek sam smatrao Putina pragmatičnom osobom. Više ne mislim tako, sve više se oslanja na svoje emocije.