U jednom od najnapetijih dana aktualne ukrajinske krize, mogli ste uživo iz minute i minutu na portalu Jutarnjeg lista pratiti vrtoglav razvoj događaja, koji je započeo oružanim incidentom u Lugansku, na istoku Ukrajine, koji je pod kontrolom ruskih separatista, a nastavio se međusobnim optužbama između Moskve i separatista te Kijeva za novu eskalaciju napetosti.
Potom je uslijedila sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i nove optužbe zapadnih zemalja, prvenstveno SAD-a i Velike Britanije, da Moskva radi na scenarijima koji bi trebali poslužiti kao izgovor za invaziju na Ukrajinu, dok je Moskva ponovno uporno negirala da planira napad.
Jutros je u Donbasu na istoku Ukrajine, regiji koja je pod kontrolom ruskih separatista, odnosno područja samoproglašenih Luganske Narodne Republike i Donjecke Narodne Republike, došlo do oružanog sukoba prilikom kojeg je granatiran dječji vrtić, pri čemu su ozlijeđene tri osobe. Ukrajina je za napad optužila separatističke snage koje podržava Rusija, dok su proruski separatisti optužili ukrajinsku vladu za četiri napada teškim naoružanjem u posljednja 24 sata. Kijev, pak, tvrdi suprotno, odnosno da su napade izveli separatisti.
Dok je Moskva nastavila s tvrdnjama da povlači vojne snage koje je prethodno okupila na granici s Ukrajinom, SAD je ustvrdio kako nove satelitske snimke pokazuju da Rusija zapravo nastavlja gomilati nove oružane snage uz granicu.
Biden: Osjećam da bi napad mogao uslijediti idućih dana
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je kako SAD vjeruje da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu u idućih nekoliko dana, unatoč tvrdnjama Moskve da povlači nagomilane trupe. "Svaka indikacija koju imamo je da su oni spremni ući u Ukrajinu i napasti tu zemlju. Osjećam da će to učiniti u idućih nekoliko dana", rekao je Biden. Na te je tvrdnje odgovorio glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov poručivši da "takve izjave samo podižu tenzije".
Britansko Ministarstvo obrane objavilo je, pak, na Twitteru kartu koja prikazuje ono za što vjeruju da bi mogao biti plan ruske invazije na Ukrajinu.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odgovorio je na priopćenje iz NATO-a o raspoređivanju dodatnih vojnih snaga, rekavši da razmještanjem trupa NATO "čini istu stvar za koju optužuje Rusiju' dodajući da je savez prešao granicu. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg ranije je poručio kako se razmatra razmještanje trupa u Rumunjskoj i jugoistočnom dijelu saveza.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da njegova zemlja ne odustaje od članstva u NATO-u, istaknuvši da je za Ukrajinu to "pitanje života".
Američki ministar obrane Lloyd Austin ustvrdio je da Rusija doprema zalihe krvi u iščekivanju oružanog sukoba. "Znam da se takve stvari ne rade bez razloga. I sigurno ih ne radite ako se planirate spakirati i otići kući". Predsjednik Bjelorusije, Aleksandar Lukašenko, zaprijetio je, pak, kako će razmisliti o raspoređivanju nuklearnog oružja na teritoriju svoje zemlje. "Ako naši suparnici poduzmu takve glupe i bezumne korake, mi ćemo rasporediti ne samo nuklearno, nego i supernuklearno i bilo koje drugo moderno oružje da zaštitimo svoj teritorij", rekao je Lukašenko.
U međuvremenu, Rusija je protjerala Barta Gormana, zamjenika američkog veleposlanika u Moskvi. Bijela kuća kaže da rusko protjerivanje zamjenika američkog veleposlanika nije bilo "ničim izazvano", dok je američki državni tajnik Antony Blinken pozvao Rusiju da "napusti put rata" pri čemu je s mnogo pojedinosti, ali bez dokaza, opisao mogući katastrofalan plan napada na Ukrajinu. Moskva je naknadno priopćila da je naredila protjerivanje zamjenika veleposlanika u američkom veleposlanstvu kao odgovor na američko protjerivanje visokog dužnosnika iz ruskog veleposlanstva u Washingtonu
Rusija zaprijetila vojnim mjerama
Agencije su javile kako su Sjedinjene Države primile odgovor Moskve o sigurnosnim prijedlozima na američke i NATO prijedloge za Ukrajinu i europsku sigurnost. Odgovor Kremlja, koji je ranije najavio Sergej Lavrov, predan je američkom veleposlaniku u Moskvi Johnu Sullivanu. Rusija je zaprijetila da će reagirati, uključujući vojno, ako Sjedinjene Države odbiju njezine glavne sigurnosne zahtjeve, ponovivši da traži da se američke snage povuku iz središnje i istočne Europe i baltičkih zemalja.
"Ako američka strana ne bude spremna na dogovor u pogledu čvrstih pravnih jamstava za našu sigurnost (...) Rusija će biti prisiljena reagirati, u prvom redu provedbom mjera vojnog i tehničkog karaktera", poručilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u svojem odgovoru na američke prijedloge da pregovaraju o europskoj sigurnosti.
Moskva inzistira na "povlačenju svih američkih snaga i oružja raspoređenih u središnjoj i istočnoj Europi, u jugoistočnoj Europi i u baltičkim zemljama" i očekuje također prijedloge Zapada u pogledu zahtjeva da se "odrekne svakog budućeg proširenja NATO-a".
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinjin, pak, optužio je Ukrajinu u UN-ovu Vijeću sigurnosti da ne primjenjuje ugovor iz Minska potpisan 2015., a ukrajinski veleposlanik pri UN-u uzvratio je istom mjerom. "Rusko priznanje neovisnosti Donbasa" na istoku Ukrajine, što predlože Duma, "znači njegovo povlačenje iz ugovora iz Minska", upozorio je ukrajinski veleposlanik Sergij Kislicja.
Ukrajinsku krizu pratili smo iz minute u minutu tijekom cijelog dana:
22:36 - Nakon što je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinjin optužio Ukrajinu u UN-ovu Vijeću sigurnosti da ne primjenjuje ugovor iz Minska potpisan 2015., ukrajinski mu je veleposlanik u UN-u uzvratio istom mjerom.
"Ne dajte se zavarati" tim "nepotrebnim nagađanjima", rekao je Sergej Veršinjin u vezi s izjavama u kojima Zapad upozorava Rusiju da ne napadne Ukrajinu. Glavninu svog istupa posvetio je ugovoru iz Minska koji je trebao uspostaviti mir na separatističkom istoku Ukrajine. Rusija ne sudjeluje u sukobu ukrajinske vlade i separatista na istoku, istaknuo je ruski ministar, čitajući točke ugovora.
"Nema drugog rješenja doli primjenjivati dokument", rekao je, izrazivši žaljenje zbog toga što ukrajinske vlasti nisu uspostavile dijalog sa separatistima, kao što se predviđa u dokumentu.
Ruski dužnosnik je odmjerenim tonom govorio o "strahotama" počinjenim na istoku Ukrajine, ali nije upotrijebio izraze ratni zločin i genocid, koje je Moskva nedavno spomenula.
Ukrajinski veleposlanik u Ujedinjenim narodima Sergij Kislicja odgovorio je na kraju sjednice da je Rusija ta koja ne primjenjuje ugovor iz Minska. "Rusko priznanje neovisnosti Donbasa" na istoku Ukrajine, što predlože Duma, "znači njegovo povlačenje iz ugovora iz Minska", upozorio je Kislicja, izrazivši žaljenje zbog toga što Moskva i dalje odbija sastanak na vrhu s ukrajinskim predsjednikom radi smirivanja krize.
Ukrajina "traži dokaze" o ruskom vojnom povlačenju u blizini svoje granice, istaknuo je još, osudivši ruske "lažne optužbe" o "genocidu" počinjenom na istoku zemlje.
Ukrajinski veleposlanik izjavio je kako je potencijalna ruska invazija "prijetnja koja visi" nad njegovom zemljom te da ruski predstavnici i dalje izbjegavaju jasno se odrediti o tom pitanju.
"Vidimo prijetnju koja nam visi nad našim glavama. Visi od prošle godine kada je započelo gomilanje vojnih snaga", rekao je Kislicja novinarima nakon sastanka Vijeća sigurnosti UN-a. "Žao mi je, kao što su neki od mojih kolega već rekli, što je ruska strana, umjesto da pruži jasne odgovore, to izbjegavala", prenio je CNN.
Dodao je kako unatoč izvješćima da je Rusija posljednjih dana povukla brojne snage na granici, "ni (njihovi) ni obavještajni podaci (njihovih) partnera ne mogu potvrditi ili provjeriti te informacije".
Ukrajinski veleposlanik je također rekao da se nije sastao s ruskim kolegom, veleposlanikom Vasilijem Nebenzijom, unatoč tome što ga je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres zamolio da sjedne i razgovara s njim.
Kislicja je istaknuo da je "uvijek spreman na pregovore", ali se nije sastao s Nebenzijom "bilo zato što on ima neke rezerve ili zato što zapravo ne želi sjesti sa mnom. Nikada nismo razgovarali s njim".
Također je naveo kako su u tijeku razgovori između Ukrajine i njihovih međunarodnih partnera o jačanju obrambenih sposobnosti Kijeva te je rekao da je sadašnja ukrajinska vojska mnogo jača nego prije nekoliko godina. Ustvrdio je da sukob koji je u tijeku nije samo sukob između Rusije i Ukrajine, već predstavlja "zajedničku odgovornost svake pojedine zemlje ovdje u Ujedinjenim narodima".
Ukoliko bi došlo do ruskog napada, Kislicja je istaknuo kako vjeruje da će "do kraja dana odgovorni članovi međunarodne zajednice procijeniti situaciju, procijeniti pravni okvir i poduzeti sve potrebne mjere".
22:04 - Britanski premijer Boris Johnson ocijenio je da su trenutačne napetosti između Rusije i Ukrajine "i dalje vrlo sumorne". "Slika stanja u Ukrajini i dalje je vrlo sumorna. Ovog vikenda otputovat ću (na Münchensku sigurnosnu konferenciju) na razgovore s partnerima", naveo je Johnson u tweetu. Američka potpredsjednica Kamala Harris već je stigla u München kako bi prisustvovala sigurnosnoj konferenciji, prenosi CNN.
Promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) izvijestili su navečer o oštroj eskalaciji kršenja primirja duž crte razgraničenja koja dijeli ukrajinske i ruske separatističke snage u istočnoj Ukrajini.
Posebna promatračka misija OESS-a u Ukrajini izvijestila je u svom najnovijem dnevnom izvješću da su u 24 sata, do 19:30 sati po lokalnom vremenu 16. veljače, zabilježili 189 slučajeva kršenja primirja u regiji Donjeck, uključujući 128 eksplozija.
U prethodnom izvještajnom razdoblju zabilježila je 24 kršenja primirja u regiji. U regiji Lugansk misija je ustanovila 402 slučaja kršenja primirja, uključujući 188 eksplozija, dok je u ranijem izvještajnom razdoblju zabilježila 129 kršenja primirja u regiji.
Izvijestili su i da je pripadnik oružanih formacija (separatističkih snaga) prijetio njihovoj ekipi na području za obuku u regiji Lugansk.
21:53 - Pontonski most izgrađen preko strateški važne rijeke u Bjelorusiji, manje od šest kilometara od ukrajinske granice, uklonjen je, kako se može vidjeti na novim satelitskim snimkama i izvorima upoznatima s tom situacijom, prenosi CNN.
Zapadni obavještajni i vojni dužnosnici pomno su pratili izgradnju mosta kao dio infrastrukturne podrške koju Rusija postavlja prije moguće invazije, izjavila su ranije za CNN tri izvora upoznata sa situacijom.
Satelitske slike Maxara i Planet Labsa zabilježile su pojavu taktičkog mosta praktički preko noći u utorak. No, već u četvrtak most je nestao. Još nije jasno zašto je bio izgrađen i potom uklonjen.
21:20 - Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova ponovio je na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a da su ruski vojnici na ukrajinskoj granici i dalje na ruskom tlu te provode vježbe. "Činjenica je da su ruske snage bile na ruskom teritoriju i da su i ostale na ruskom teritoriju", rekao je Sergej Veršinjin. "Moja zemlja provodi vježbe na vlastitom teritoriju u režimu koji smatramo potrebnim".
Veršinjin je dodao da je vlada njegove zemlje "spremna za dijalog... ne imititaciju dijaloga, već pravi".
Veleposlanica Sjedinjenih Država pri UN-u Linda Thomas-Greenfield odgovorila je na Veršinjinove komentare rekavši kako se nada da će njezin ruski kolega objaviti da Rusija ne planira invaziju na Ukrajinu.
"Umjesto toga, ovo je bio nastavak dezinformacija i retorike koju i dalje slušamo, a čuli smo ih i prije", rekla je Thomas-Greenfield.
"Dopustite mi da kažem jasno... nastavit ćemo intenzivirati i eskalirati naše diplomatske napore i pozivamo Rusiju da prestane sa sukobljavanjima i prihvati naš poziv na dijalog".
Linda Thomas-Greenfield je, nakon sjednica Vijeća sigurnosti, izjavila kako je SAD "duboko zabrinut" da je, umjesto deeskalacije, Rusija izabrala put sukoba s Ukrajinom.
“Drugi put u dva tjedna, ostatak Vijeća sigurnosti uputio je jasnu, nedvosmislenu poruku Rusiji da nastavi diplomatskim putem. Nemojte slijediti put sukoba. Nažalost, duboko smo zabrinuti da je to put koji je Rusija odabrala”, rekla je Thomas-Greenfield nakon sastanka Vijeća sigurnosti UN-a u četvrtak.
Također je ocijenila da opaske koje posljednjih dana dolaze iz Rusije predstavljaju "zapaljivu retoriku".
Ovotjedna preporuka ruske Dume Kremlju da službeno prizna dijelove Donbasa kao neovisnu državu "pokazuje potpuni prezir Rusije" prema sporazumima iz Minska, navodi Thomas-Greenfield.
"Politička rješenja višegodišnjeg sukoba ne mogu se donijeti preko cijevi oružja", rekla je, dodajući da postoji "samo jedna zemlja koja prijeti", a ta zemlja je Rusija.
Kazala je kako se Washington nada da Rusija neće napasti Ukrajinu. "Jako se nadamo da Rusija neće napasti Ukrajinu i tako dokazati da smo u krivu. Ali strahujemo od najgoreg". Navela je da svaka država članica UN-a ima ulog u ovoj krizi. "Ovo je trenutak za kolektivno djelovanje. "Previše je tu rizika za sve da bi se samo sjedilo i promatralo".
Veršinjin je, pak, nakon sastanka rekao da je "suvereno pravo" njegove zemlje brinuti za svoju sigurnost i razmjestiti svoje snage tamo gdje su potrebne u svrhu nacionalne obrane.
"Ako nešto činimo, činimo to imajući na umu naše nacionalne interese i interese naše nacionalne sigurnosti", rekao je. "Naše je suvereno pravo da mislimo na svoju sigurnost... i da imamo svoje trupe tamo gdje vjerujemo da je važno da budu u cilju obrane - još jednom, u cilju obrane - Ruske Federacije".
Veršinjin je ocijenio da su tvrdnje kako Rusija planira invaziju na Ukrajinu na razini "histerije" te ponovio ranije tvrdnje ruskih dužnosnika da dužnosnici zapadnih zemalja raspiruju takvu atmosferu.
20:23 - Rusija je objasnila da je naredila protjerivanje zamjenika veleposlanika u američkom veleposlanstvu u Moskvi kao odgovor na američko protjerivanje visokog dužnosnika iz ruskog veleposlanstva u Washingtonu, prenosi BBC.
Ranije je SAD protjerivanje svog visokog diplomata Barta Gormana ocijenio kao "ničim izazvan" čin te su potez nazvali "eskalacijskim korakom".
Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je priopćenje kao odgovor na, kako je rečeno, medijska izvješća u kojima se to predstavlja kao "gotovo namjerna eskalacija s ruske strane".
"Američkom diplomatu doista je naređeno da napusti Rusiju, ali strogo kao odgovor na nerazumno protjerivanje ministra-savjetnika našeg veleposlanstva u Washingtonu, unatoč njegovom statusu visokog dužnosnika", stoji u priopćenju.
20:09 - Britansko Ministarstvo obrane objavilo je na Twitteru kartu koja prikazuje ono za što vjeruju da bi mogao biti plan ruske invazije na Ukrajinu, odnosno kako bi mogao izgledati tijek operacije. Velika Britanija, SAD i NATO, naime, i dalje upozoravaju da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu "u narednim danima".
"Rusija zadržava značajnu vojnu prisutnost s kojom može izvesti invaziju bez daljnjih upozorenja", upozorili su u tweetu. Objava uključuje kartu "moguće osi invazije predsjednika Putina", koja pokazuje da je Rusija sposobna izvesti prvu fazu kopnenih kretanja prema Kijevu s dvije točke duž bjeloruske granice te s jedne točke sa zapadne ruske granice, prenosi CNN.
Karta prikazuje i mogućnost kopnenih kretanja prema Dnjepru s dvije točke te s Krima prema Mariupolju i od Krima prema Mikolajevu, kao i od Dnjepra prema Vinici. Također prikazuje potencijalne kopnene manevre prve faze od zapadne ruske granice u smjeru Luganska. Objavili su i video u kojem analiziraju dosadašnji tijek eskalacije situacije.
Američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je u četvrtak kako vjeruje da Rusija planira pokrenuti napad na Ukrajinu u narednim danima s vojnom silom koja uključuje kopnene trupe i zrakoplovne brodove.
Obavještajni podaci obično se čuvaju u tajnosti, ali posljednjih godina Ujedinjena Kraljevina, SAD i neke druge europske zemlje bile su vrlo otvorene u vezi informacija koje su prikupile o navodnoj ruskoj agresiji i špijunaži, prenosi Yahoo News.
19:38 - Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova rekao je na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a kako se ukrajinska vlada ne pridržava svojih obveza prema sporazumu iz Minska te da su pokušaji da se okrivi Rusija "uzaludni i neutemeljeni".
"Sve više mislimo da provedba sporazuma iz Minska nije nešto što je u planovima naših ukrajinskih susjeda", rekao je Sergej Veršinjin. "Sedam godina kasnije, jasno je da Ukrajina nije u potpunosti provela nijednu od odredbi paketa mjera, počevši od prve - prekida vatre", dodao je, prenosi CNN.
SAD i neke druge zapadne zemlje smatraju da je Rusija kriva za neuspjeh pune provedbe sporazuma iz Minska. No, Veršinjin je opovrgnuo tvrdnje da se Rusija nije pridržavala vlastitih obveza, rekavši da za to "apsolutno nema temelja" s obzirom da se Rusija ne spominje u tekstu sporazuma.
“Pokušaji da se okrivi Rusija su uzaludni i neutemeljeni. A to samo prikriva cilj prebacivanja krivnje s Ukrajine. Moram reći da smo jako razočarani... pozicijom naših zapadnih kolega koji se trude ne vidjeti očite stvari”, rekao je Veršinjin.
Ruski predstavnik poručio je ostalim sudionicima da ne prave 'cirkus' od sastanka te da ne iznose "neutemeljene optužbe kako će Rusija navodno napasti Ukrajinu".
"Davno smo sve razjasnili i objasnili, a najavljeni datum te tzv. invazije je iza nas, pa stoga... moj vam je savjet da ne prezentirate sebe u neugodnoj situaciji", rekao je Veršinjin.
19:09 - Britanski ministar za Europu James Cleverly rekao je u UN-u da se Rusija služi "sve većim dezinformacijama" o događanjima u Donbasu kako bi "izmislila izgovor" za invaziju na Ukrajinu, a koje dolaze izravno iz Kremlja.
Rekao je kako se radi o kritičnom trenutku da se spriječi daljnja eskalacija. "Rusija je rasporedila snage potrebne za invaziju na Ukrajinu i sada ih je pripremila za akciju", prenio je BBC.
Unatoč ruskim tvrdnjama da se njezine snage povlače, "u stvarnosti je suprotno i gomilanje ruske vojske se nastavlja", kaže Cleverly. "Rusija očito ne ispunjava međunarodne obveze koje je preuzela u vezi s vojnom transparentnošću, odbijajući adekvatno objasniti svoje gomilanje vojske ili pružiti potrebnu transparentnost za izgradnju povjerenja ili deeskalaciju situacije", dodao je.
18:20 - Iz Kremlja su reagirali na današnje izjave predsjednika SAD-a Joea Bidena koji je poručio da bi Rusija mogla "započeti napad na Ukrajinu u narednim danima".
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da "nažalost, takve izjave samo podižu tenzije".
18:06 - Rusko protjerivanje zamjenika američkog veleposlanika u Rusiji nije bilo "ničim izazvano", rekla je zamjenica predstavnika za javnost Bijele kuće Karine Jean-Pierre upozoravajući na povećanu mogućnost ruske invazije na Ukrajinu.
Rusija je protjerala zamjenika američkog veleposlanika Bartlea Gormana iz zemlje, objavio je američki State Department u četvrtak potvrđujući izvješća ruske agencije RIA-e.
"Ruske akcije protiv zamjenika šefa naše misije, koji je bio ključni član čelnog tima veleposlanstva, nisu bile ičim izazvane", rekla je Jean-Pierre obraćajući se novinarima u zrakoplovu Air Force One na putu u Ohio.
"Sada je više nego ikad ključno da naše zemlje imaju potrebno diplomatsko osoblje kako bi se olakšala komunikacija između naših vlada", naglasila je.
Državni tajnik Antony Blinken signalizirat će "intenzivnu predanost SAD-a diplomaciji" u izjavama u Ujedinjenim narodima kasnije u četvrtak, rekla je Jean-Pierre.
Ponovila je ranije tijekom dana upozorenje američkog predsjednika Joea Bidena da bi ruski napad na Ukrajinu mogao doći u bilo kojem trenutku.
17:45 - Visoka dužnosnica Ujedinjenih naroda izjavila je na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a da su napetosti u Ukrajini i oko te zemlje jače nego su bile u ijednom trenutku od 2014. godine.
"Spekulacije i optužbe u vezi potencijalnog vojnog sukoba sveprisutne su", upozorila je šefica UN-a za politička pitanja Rosemary DiCarlo.
Upozorila je kako "što god netko mislio o izgledima za takav sukob, realnost je da je trenutačna situacija iznimno opasna". UN je, kaže, u potpunosti angažiran i u kontaktu sa svim akterima u sukobu i smatra da diplomacija nema alternative, prenosi BBC.
"Danas nisam ovdje da bih poveo rat, nego da bih ga spriječio", istaknuo je Blinken u Vijeću sigurnosti u New Yorku, dodajući da je u četvrtak predložio ruskom kolegi Sergeju Lavrovu da se "idućeg tjedna sastanu u Europi".
"Nimalo ne sumnjam da će odgovor na moje današnje izjave biti novi demantiji ruske vlade", rekao je Antony Blinken.
"Ruska vlada može danas objaviti" da "Rusija neće napasti Ukrajinu, može to jasno reći cijelom svijetu i odmah zatim potvrditi to povlačeći svoje vojnike, tenkove i zrakoplove u vojarne i u hangare i šaljući diplomate za pregovarački stol", istaknuo je.
"U narednim danima svijet će se prisjetiti tog obećanja ili odbijanja da to učini".
"Naše informacije nedvojbeno pokazuju" da se ruske snage na ukrajinskoj granici, "pa tako i kopnene snage i zrakoplovi, pripremaju za napad na Ukrajinu idućih dana", rekao je američki državni tajnik.
Američki državni tajnik Antony Blinken u četvrtak je u Ujedinjenim narodima pozvao Rusiju da "napusti put rata" pri čemu je s mnogo pojedinosti, ali bez dokaza, opisao mogući katastrofalan plan napada na Ukrajinu za koji Washington ocjenjuje da će se sigurno dogoditi.
"Danas nisam ovdje da bih poveo rat, nego da bih ga spriječio", istaknuo je Blinken u Vijeću sigurnosti u New Yorku, dodajući da je u četvrtak predložio ruskom kolegi Sergeju Lavrovu da se "idućeg tjedna sastanu u Europi".
"Nimalo ne sumnjam da će odgovor na moje današnje izjave biti novi demantiji ruske vlade", rekao je Antony Blinken.
"Ruska vlada može danas objaviti" da "Rusija neće napasti Ukrajinu, može to jasno reći cijelom svijetu i odmah zatim potvrditi to povlačeći svoje vojnike, tenkove i zrakoplove u vojarne i u hangare i šaljući diplomate za pregovarački stol", istaknuo je.
"U narednim danima svijet će se prisjetiti tog obećanja ili odbijanja da to učini".
"Naše informacije nedvojbeno pokazuju" da se ruske snage na ukrajinskoj granici, "pa tako i kopnene snage i zrakoplovi, pripremaju za napad na Ukrajinu idućih dana", rekao je američki državni tajnik.
Blinken je tijekom govora u Vijeću sigurnosti UN-a rekao je kako su uvjereni da će ruski napad na Ukrajinu započeti s izmišljenim izgovorom, koji bi mogao doći u nekoliko oblika.
Kaže kako u Washingtonu nisu sigurni "u kakvom obliku" bi takav izgovor mogao doći, ali mogućnosti uključuju izmišljeni teroristički bombaški napad u Rusiji, otkrivanje masovne grobnice ili lažni - ili možda pravi - napad kemijskim oružjem.
Nakon takvog incidenta, Blinken kaže da će ruska vlada vjerojatno "teatralno sazvati" hitan sastanak, a nakon toga ruski projektili i bombe započeli bi s gađanjem ukrajinskih ciljeva, kao i ometanjem komunikacija i kibernetičkim napadima.
"Nakon toga će ruski tenkovi i vojnici napredovati prema ključnim ciljevima koji su već identificirani", dodao je Blinken.
Međutim, Blinken je istaknuo da Rusija još uvijek može izabrati "drugi put", dok "još ima vremena".
Također je kazao kako je ponudio sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Europi idućeg tjedna te da SAD predlaže sastanak Vijeća NATO - Rusija i stalnog vijeća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, u pokušaju da se napetosti na ukrajinskim granicama razriješe "bez sukoba".
Ti bi sastanci, smatra, mogli "utrti put" summitu ključnih čelnika na kojem bi se raspravljalo o obostranim sigurnosnim pitanjima. "Kao vodeći diplomati, imamo odgovornost uložiti sve napore kako bi diplomacija uspjela".
Blinken je dodao kako u SAD-u vjeruju da je provedba sporazuma iz Minska ključna za osiguravanje napretka diplomatskim putem. Rekao je i kako bi SAD-u "laknulo" kada bi se pokazalo da su njihova upozorenja u vezi Rusije netočna te se američka predviđanja pokažu pogrešnima.
17:25 - Rusija je u četvrtak zaprijetila da će reagirati, uključujući vojno, ako Sjedinjene Države odbiju njezine glavne sigurnosne zahtjeve, ponovivši da traži da se američke snage povuku iz središnje i istočne Europe i baltičkih zemalja.
"Ako američka strana ne bude spremna na dogovor u pogledu čvrstih pravnih jamstava za našu sigurnost (...) Rusija će biti prisiljena reagirati, u prvom redu provedbom mjera vojnog i tehničkog karaktera", poručilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u svojem odgovoru na američke prijedloge da pregovaraju o europskoj sigurnosti.
Moskva inzistira na "povlačenju svih američkih snaga i oružja raspoređenih u središnjoj i istočnoj Europi, u jugoistočnoj Europi i u baltičkim zemljama" i očekuje također prijedloge Zapada u pogledu zahtjeva da se "odrekne svakog budućeg proširenja NATO-a".
Premda Rusija pozdravlja spremnost na "temeljit rad na mjerama za kontrolu naoružanja i smanjenje rizika", to je moguće samo ako na stolu budu i glavni ruski zahtjevi, istaknulo je ministarstvo.
"Ruski prijedlozi cjelina su i moraju biti razmotreni kao cjelina ne isključujući neke od njezinih dijelova", navodi se u odgovoru.
Moskva je u tom istom dokumentu naglasila da ne planira invaziju na Ukrajinu iako je na njezinim granicama rasporedila više od 100.000 vojnika.
Ona smatra da je Zapad optužuje da planira napad kako bi izvršio "pritisak i umanjio važnost ruskih prijedloga o sigurnosnim jamstvima" koje traži.
Zapad je odbio ruske zahtjeve iznesene u prosincu prošle godine, ali je predložio pregovore o pitanjima kao što je razoružanje. Moskva je na te prijedloge danas odgovorila navedenim porukama.
17:11 - Britanski i ukrajinski šefovi diplomacije, Liz Truss i Dmitro Kuleba, upitani su danas od strane novinara u Kijevu pokušava li Rusija stvoriti izgovor za invaziju na Ukrajinu.
Kuleba je rekao da su od 2014. doživjeli mnoge provokacije, neutemeljene optužbe i iskrivljavanje stvarnosti, uvijek sa ciljem prebacivanja odgovornosti na Ukrajinu, kako bi se opravdale ruske akcije i stvorio dodatni izgovor za eskalaciju.
Kaže da upravo zato u Kijevu surađuju sa cijelim svijetom kako bi se osiguralo da svaki ruski pokušaj iskrivljavanja stvarnosti ne bude plodonosan i kako bi Ukrajina spremna za svaki scenarij, prenosi BBC.
Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss dodala je da upravo promatraju 'operaciju pod lažnom zastavom' (termin označava tajnu operaciju koju provodi neka vlast, tvrtka ili druga organizacija, a koja je osmišljena tako da se čini da je provodi netko drugi, op.a.) te da je Rusija agresor pa će stoga nastaviti upozoravati Moskvu, koja je posljednjih tjedana optužila Zapad za "histeriju" zbog takvih upozorenja.
Na pitanje je li vjerojatnije da će doći do neposredne ruske invazije ili će se još neko vrijeme prolongirati sadašnja pat pozicija, Truss je rekla kako postoji velika mogućnost da bi moglo doći do ruske ofenzivne akcije, upitavši se zbog čega bi drugoga bilo 100.000 ruskih vojnika na granici s Ukrajinom.
No, istaknula je, Rusija može krenuti putem diplomacije, deeskalirati i pomaknuti svoje snage s granice, što je u interesu europske sigurnosti, ali i u interesu Rusije, dodala je.
15:47 - Američki predsjednik Joe Biden u četvrtak je rekao kako SAD vjeruje da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu u idućih nekoliko dana, unatoč tvrdnjama Moskve da povlači nagomilane trupe, prenosi CNN.
- Svaka indikacija koju imamo je da su oni spremni ući u Ukrajinu i napasti tu zemlju. Osjećam da će to učiniti u idućih nekoliko dana.
BIden je dodao da je Rusija možda uključena u lažnu operaciju kako bi izazvala vojni sukob.
- Razina prijetnje je jako visoka, ocijenio je Biden odgovarajući na upit novinara CNN-a.
15:38 - Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je za BBC nakon sastanka čelnika EU-a u Bruxellesu da je diplomacija i dalje put kojim se želi ići s ciljem rješavanja ukrajinske krize.
- Ako dođe do vojne agresije prema Ukrajini, bit će posljedica i mi smo spremni reagirati sankcijama prema Rusiji, rekao je.
- Istovremeno svjesni smo da još uvijek ima puno ruskih vojnika i naoružanja uzduž ukrajinske granice. Ovo je prijeteća situacija i ostaje takva. Ne smijemo biti naivni u vezi s tim, rekao je.
15.10 - BBC prenosi prijelomnu vijest koju je objavila ruska državna agencija RIA.
Rusija je protjerala zamjenika američkog veleposlanika u Moskvi, javlja RIA. Razlog za protjerivanje Barta Gormana zasad nije poznat. Američko veleposlanstvo u Moskvi nazvalo je takav korak "eskalacijskim", javlja The Guardian.
Prema navodimma ruskih medija, Gormanu su naredili da napusti zemlju zbog neriješenog spora između Rusije i Sjedinjenih Država oko broja zaposlenih u veleposlanstvu.
Također, Sjedinjene Države primile su odgovor Moskve o sigurnosnim prijedlozima na američke i NATO prijedloge za Ukrajinu i europsku sigurnost, javlja AP. Odgovor Kremlja, koji je ranije najavio Sergej Lavrov, predan je američkom veleposlaniku u Moskvi Johnu Sullivanu. Zasad nisu objavljeni nikakvi detalji odgovora.
Visoki povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell izrazio je zabrinutost zbog bombardiranja u istočnoj Ukrajini i rekao da puno dezinformacija stiže iz ruskih izvora.
- Jako smo zabrinuti zbog pojačanih borbi i žestokog granatiranja. Također, primjećujemo puno dezinformacija od ruske strane s ciljem stvaranja atmosfere navodnih napada na Ruse u istočnom dijelu Ukrajine, rekao je.
Britanski premijer Boris Johnson izjavio je da je napad na dječji vrtić "lažna operacija osmišljena s ciljem diskreditacije Ukrajinaca".
- Strahujemo da ćemo toga viđati sve više idućih dana, rekao je.
14:40 - Dan uoči odlaska u Moskvu na sastanak s Putinom bjeloruski čelnik Aleksander Lukašenko izjavio je da bi njegova zemlja mogla razmisliti o raspoređivanju nuklearnog oružja ako bi se suočila s bilo kakvim vanjskim prijetnjama.
- Ako bude potrebno, ako naši suparnici poduzmu takve glupe i bezumne korake, mi ćemo rasporediti ne samo nuklearno, nego i supernuklearno i bilo koje drugo moderno oružje da zaštitimo svoj teritorij, rekao je Lukašenko, a prenosi novinska agencija Belta.
- Ako pak ne bude prijetnji Bjelorusiji od neprijeteljskih zemalja, nuklearno oružje neće nam biti potrebno stotinu godina, rekao je.
13:20 - Američki ministar obrane Lloyd Austin izjavio je da Rusija premješta vojnike bliže ukrajinskoj granici i priprema zalihe krvi u iščekivanju krvoprolića na bojištu.
- Ne tako davno i ja sam bio vojnik. Iz prve ruke znam da se takve stvari ne rade bez razloga. I sigurno ih ne radite ako se planirate spakirati i otići kući, rekao je umirovljeni general.
13:50 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je granatiranje vtića velika provokacija proruskih snaga.
- Važno je da diplomati i pronatrači OESS-a ostanu u Ukrajini. Potreban nam je učinkovit mehanizam za praćenje svakog kršenja primirja, rekao je.
13:30 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je savez zabrinut jer smatra da Rusija pokušava inscenirati izgovor za oružani napad na Ukrajinu, odgovarajući na pit novinara Wall Street Journala da komentira današnje granatiranje Donbasa, za koje službeni Kremlj okrivljuje Kijev.
- Još uvijek nisu sasvim jasne ruske namjere, rekao je.
Također je poručio kako razmatra razmještanje trupa u Rumunjskoj i jugoistočnom dijelu saveza.
- NATO mora odgovoriti na napadačke poteze Rusije, rekao je pozivajući Moskvu da uspostavi dijalog sa Zapadom.
Rekao je da NATO još uvijek čeka odgovor Rusije na sigurnosne prijedloge koje je vojni savez poslao u siječnju.
Lavrov je danas najavio da će u roku od nekoliko sati poslati odgovor Zapadu. Stoltenberg je na upit novinara ponovio da vidi "prostor za zajednički jezik za pronalaženje rješenja koje će poboljšati sigurnosne uvjete za sve".
13:15 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odgovorio je na priopćenje iz NATO-a o raspoređivanju dodatnih vojnih snaga. Tvrdi da razmještanjem trupa NATO "čini istu stvar za koju optužuje Rusiju' dodajući da je savez prešao granicu.
- Naravno, najzanimljiviji dio priopćenja je sam početak: 'Ozbiljno smo zabrinuti zbog ničim izazvanog i neopravdanog nagomilavanja ruskih vojnika u i oko Ukrajine i Bjelorusiji. Što kažete na to? Znate, taj osjećaj osobne superiornosti i osobne nepogrešivosti je, po mom mišljenju, već prešao granicu i, nažalost, kolege iz NATO ne mogu vidjeti tu granicu, poručio je iz Moskve.
12:35 - Dopisnica BBC-ja iz Moskve izvijestila je da su tri osobe ozlijeđene u granatiranju zgrade vrtića u Donbasu. Objavila je snimku iz razrušenog vrtića.
Visoki dužnosnik ukrajinske vlade rekao je da granatiranje s teritorija pobunjenika na istoku zemlje ' nije tipično' i 'izgleda kao provokacija', prenosi Reuters.
12:20 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je za BBC da je članstvo u NATO-u "garancija sigurnosti za zemlju" te dodao da po tom pitanju nema mjesta za kompromis.
Konkretno, reporterka BBC-a upitala je Zelenskog je li Kijev spreman odustati od svoje ambicije da jednog dana uđe u NATO (Ukrajina sada nije članica, niti ima realne perspektive postati članica u narednim godinama, op.a.), a njegov odgovor bio je poprilično direktan:
- Članstvo u NATO-u nije ambicija Ukrajine. Mi smo izgubili 15.000 ljudi (u ratu koji na istoku zemlje s proruskim separatistima traje od 2014., op.a.). To nije naša ambicija. U pitanju je naš život, rekao je Zelenski pa objasnio
- Ovo nije pitanje NATO pakta. Ovo je pitanje neovisnosti našeg naroda, a ne članstva u Paktu. Ako govorimo o NATO-u, EU i privremeno okupiranim teritorijima na istoku nape zemlje, mi zapravo govorimo o našoj neovisnosti. To je to, mi smo odlučili što želimo.
Podsjetimo, Kremlj je kao jedan od ključnih zahtjeva koje je poslao NATO-u i Sjedinjenim Američkim Državama naveo da "treba isključiti bilo kakvu mogućnost da Ukrajina jednog dana postane članicom NATO-a. U suprotnom, prijetila je Moskva, poduzet će "vojno-tehničke" mjere.
12:00 - Ruska vojska je u četvrtak objavila da je nastavila s povlačenjem vojnih trupa.
Ministarstvo obrane tvrdi da jedinice južnog vojnog okruga napuštaju Krim i kreću u smjeru svoje baze. Izvijestili su također da su tenkovske postrojbe zapadnog vojnog okruga krenule vojnom vlakom premabazi, udaljenoj 1000 kilometara.
Ne navode se pojedinosti o brojnosti vojnih snaga i količini naoružanja koja se povlači.
11:45 - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će Erropska unija ostati na oprezu sve dok se obećanja Moskve ne ostvare djelovanjem na terenu.
- Čuli smo poruke iz Moskve o povlačanju trupa iz pograničnog područja s Ukrajinom, ali nismo vidjeli nikakve znakove deeskalacije na terenu. Naprotiv, nagomilavanje se nastavlja, rekla je.
Rekla je kako smatra da još uvijek vjeruje u diplomatsko rješenje ukrajinske krize.
- Nadamo se najboljem, ali spremni smo za najgore, poručila je.
11:25 - Glasnogovornik Vladimira Putina Dimitrij Peskov komentirao je jutros da je došlo do eskalacije situacije u Donbasu spomenuvši ogromni borbeni potencijal ukrajinskih snaga.
Peskov je također poručio da Putin još nije odgovorio na zahtjev Ruske dume koja ga je u utorak pozvala da prizna neovisnost separatističkih regija u Ukrajini, Donjecka i Luganska. Stručnjaci procjenjuju da bi takav Putinov potez uništio svaku nadu u mir preko sporazuma iz Minska 2015. godine.
10:44 - Ukrajinska vojska objavila je fotografije iz istočne Ukrajine koje prikazuju da je, prema njihovim tvrdnjama, u jutrošnjem granatiranju oštećena zgrada vrtića u mjestu Stanica Luganska. U trenutku napada djeca su bila u zgradi vrtića, no u priopćenju se ističe da nitko nije ozlijeđen.
Također su izvijestili da je pola grada ostalo bez struje jer je oštećena komunalna infrastruktura.
Granatiranje se čulo u blizini zračne luke u Donjecku i selu Elenovka u istočnoj Ukrajini, izjavio je očevidac za Reuters.
10.35 - Satelitske snimke pokazuju da je Rusija premjestila dio svoje vojne opreme koja je bila raspoređena u blizini Ukrajine, ali je pristigla druga oprema i Moskva još uvijek ima puno vojnika i opreme blizu svog bivšeg sovjetskog susjeda, objavila je u četvrtak privatna američka tvrtka.
Rusija je u utorak najavila djelomično povlačenje svojih snaga blizu granice s Ukrajinom, no zapadne sile upozorile su u srijedu da se ruska vojna prisutnost ne smanjuje, već raste. Moskva i dalje poriče da planira invaziju na Ukrajinu.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti snimke koje je objavila tvrtka Maxar Technologies sa sjedištem u Sjedinjenim Državama, koja tjednima prati gomilanje ruskih snaga. Na snimkama se vide lokacije u Bjelorusiji, zapadnoj Rusiji i na anektiranom Krimu od ponedjeljka, utorka i srijede.
Rusija je objavila snimke s Krima koji prikazuju povlačenje tenkova i vojne opreme, a Maxar je snimio oklopna vozila postavljena na željezničkoj stanici u Jevpatoriji koja bi se mogla pripremati za polazak.
No vojnici i oprema još uvijek su raspoređeni na drugim mjestima na poluotoku koje je Rusija anektirala od Ukrajine 2014., uključujući područje za obuku Opuk, jezero Donuzlav i Novoozernoje, navodi tvrtka.
U Bjelorusiji, gdje Rusija održava velike vojne vježbe, Maxar je ukazao na novi vojni pontonski most preko rijeke Pripjat manje od šest kilometara od granice s Ukrajinom te na veliku terensku bolnicu na prostoru za obuku.
Na aerodromu u Bjelorusiji raspoređena je nova postrojba od gotovo 20 jurišnih helikoptera, ali su otišle značajne postrojbe kopnenih snaga koje su nedavno ondje bile raspoređene, naveo je Maxar.
Vojnici i oklopna oprema još uvijek su raspoređeni na drugim mjestima. Nema većine opreme i smještajnih objekata koji su se nalazili u blizini Rechitse na jugoistoku Bjelorusije, navode, dodajući da je viđen vojni konvoj kako ide prema zapadu.
10.30 - Američka mornarica objavila je da je prošlog tjedna u Sredozemnom moru došlo do bliskog susreta američkog izviđačkog zrakoplova i ruskih borbenih aviona Su-35. Wall Street Journal je izvijestio da su se Rusi u tri navrata opasno približili izviđačkom avionu američke mornarice, u jednom trenutku na samo par metara.
- Opasan i neprofesionalan potez - rekao je dužnosnik američkog ministarstva obrane.
9.28 - Separatisti na istoku Ukrajine koje podržava Rusija optužili su ukrajinsku vladu za četiri napada teškim naoružanjem u posljednja 24 sata, objavio je njihov predstavnik u četvrtak.
Ukrajinski separatisti poručili su da još uvijek pokušavaju utvrditi je li u tim napadima netko ozlijeđen ili ubijen.
Zasad nije jasno koliko su incidenti ozbiljni. Reuters javlja, prenoseći diplomatski izvor, da je Organizacija za sigurnost i suradnju, koja ima promatrače u Ukrajini, zabilježila višestruko granatiranje u ranim jutarnjim satima.
Priopćenje o navodnom napadu ukrajinske vlade na separatiste objavio je predstavnik samoproglašene Luganske Narodne Republike.
U priopćenju se navodi da su tijekom četiri odvojena napada koja su se dogodila u četvrtak ukrajinske snage upotrijebile minobacače, granate i mitraljeze.
“Ukrajinske oružane snage grubo su prekršile režim prekida vatre, koristeći teško naoružanje koje bi prema sporazumima iz Minska trebalo biti povučeno”, naveli su separatisti u svom priopćenju.
Ukrajinska vojska odbacila je optužbe separatista rekavši da je zapravo bilo obrnuto i da su separatisti granatirali vladine trupe.
Slični incidenti nisu rijetkost posljednjih osam godina, no ovaj najnoviji sukob ukrajinskih separatista i vladinih snaga ima dodatni značaj jer se odvija u kontekstu aktualnih rusko-ukrajinskih tenzija.
Iako Rusija poriče da planira bilo kakve napade, Zapad tvrdi suprotno i prijeti Rusiji sankcijama u slučaju da napadne Ukrajinu.
Bilo kakva eskalacija konflikta u višegodišnjem sukobu ukrajinske vlade i proruskih separatista koji su 2014. zauzeli dio teritorija u istočnoj Ukrajini mogla bi dodatno pojačati aktualne napetosti.
Američke obavještajne službe smatraju da bi Rusija mogla izmisliti izgovor za invaziju na Ukrajinu, a kao primjer navode mogućnost objave snimke lažiranog napada. Rusija je i ova predviđanja također odbacila.
Rusija je ovoga tjedna objavila da, nakon provođenja vojnih vježbi, povlači dio svoje vojske iz područja u blizini granice s Ukrajinom, no Ukrajina tvrdi da nema dokaza da je to uistinu napravljeno, a SAD izražava sumnje da je Moskva zapravo povećala svoje snage za čak 7000 vojnika.
Donji dom ruskog parlamenta u utorak je izglasao slanje zahtjeva predsjedniku Vladimiru Putinu da prizna neovisnost samoproglašenih proruskih separatističkih republika u istočnoj Ukrajini, Luganska i Donjecka.
Kremlj je dao naslutiti da Putin to zasad ne planira napraviti.