Ubojstvo trojice američkih vojnika u nedjelju, za koje su odgovornost preuzela skupina Islamski otpor u Iraku, koju podupire Iran, jača politički pritisak na predsjednika Joea Bidena da izravno napadne Iran, što je dosad oklijevao učiniti iz straha od eskalacije rata širih razmjera.
Anonimni dužnosnici za CNN su izjavili da će odgovor SAD-a nakon smrtonosnog napada dronom ovaj puta vjerojatno biti snažniji od prethodnih osvetničkih pohoda u Iraku i Siriji, iako Pentagon i Bijela kuća pomno paze da ne otkriju planove administracije.
Iranski saveznici su gađali američke vojne objekte u Iranu i Siriji više od 160 puta od listopada, a nekoliko republikanskih zastupnika pozvalo je SAD da gađa ciljeve unutar Irana kako bi poslali jasnu poruku.
Ipak, najveći izazov za Bidenovu administraciju je sljedeći: kako odgovoriti na najsmrtonosniji napad na američke snage u regiji od pogibije 13 američkih vojnika na ulazu Abbey Gate u posljednjim danima povlačenja iz Afganistana – a pritom ne izazvati rat u regiji.
SAD je zadnjih mjeseci izveo nekoliko napada usmjerenih na skladišta oružja iranskih saveznika u Iraku i Siriji. Do danas niti jedan od tih napada nije odvratio militante, u čijih je 165 napada ozlijeđeno više od 120 američkih vojnika diljem regije od listopada.
Umirovljeni general-pukovnik Mark Hertling izjavio je da je smrt pripadnika američke vojske "sigurno za Bidena značila prekoračenje crvene linije"", a i dužnosnici i analitičari očekuju oštriji odgovor koji nije nužno ograničen na jednu zemlju ili jedan dan. No dužnosnici su sugerirali da je malo vjerojatno da će SAD izvršiti napad unutar Irana.
Državni tajnik Antony Blinken rekao je da je atmosfera na Bliskom istoku jednako opasna kao što je bila u regiji najmanje od 1973. godine, a vjerojatno i prije toga.
Blinken je istaknuo da bi se američki odgovor ‘mogao odvijati na više razina, stizati u fazama i biti dugotrajan‘.
Bidenova administracija mogla bi odlučiti ponovno napasti militantne skupine u Iraku, Siriji ili obje zemlje, a također bi mogla ciljati vodstvo regionalnih milicija. Najmanje jednom tijekom siječnja, SAD je gađao objekte u kojima se nalazio viši član Harakat al-Nujaba, radikalne iračke paravojske, koja je napala američke snage. Agresivni kibernetički napad također je opcija, primijetili su dužnosnici.
Američki dužnosnik rekao je da SAD pazi da ne iznosi previše specifičnih detalja o podrijetlu bespilotne letjelice ili o tome tko ju je lansirao, kako bi njihova osveta ipak bila iznenađenje. Američki dužnosnici rekli su samo da se čini da je iranska skupina Kataib Hezbollah podržala napad.
"Sve opcije su na stolu", rekao je dužnosnik američke obrane za CNN.
Ipak, napad na Iran jedna je od najmanje vjerojatnih opcija u ovom trenutku, navode izvori CNN-a. Bidenovi dužnosnici ponavljali su u ponedjeljak da SAD ne želi ići u rat s Iranom.
“Ne tražimo rat s Iranom. Ne tražimo širi sukob na Bliskom istoku", rekao je u ponedjeljak za CNN John Kirby, koordinator za strateške komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost. "Zapravo, cilj svake akcije koju je predsjednik poduzeo je deeskalacija, kako bi se pokušale smanjiti napetosti."
Iako SAD u konačnici smatra Iran odgovornim za napade s obzirom na financijsku i vojnu potporu Teherana za saveznike u regiji, još nema indicija da je Iran izričito naredio smrtonosni napad dronom u nedjelju ili da je bombaškim napadom želio namjernu eskalaciju protiv SAD-a, reklo je više izvora za CNN.
Iranska vlada također je zanijekala umiješanost.
"Ne mislim da je cilj napada bila eskalacija", rekao je američki dužnosnik. "To je ista vrsta napada koju su izveli 163 puta prije, a 164. put im se posrećilo."
Obilježja napada slična su prethodnim napadima militanata koje podupire Iran, a bilo ih je više od 160, kažu dužnosnici. Jedina je razlika što je ovaj put uspješno pogođen stambeni kontejner u američkoj bazi, Tower 22, rano u nedjelju dok su vojnici još bili u krevetu i imali su malo vremena za evakuaciju.
Dron je letio nisko, što mu je potencijalno omogućilo da izbjegne protuzračnu obranu američke baze, i približio se bazi otprilike u isto vrijeme kada se američki dron vraćao iz misije. To je vjerojatno izazvalo zabunu i možda odgodilo odgovor, rekli su dužnosnici.
"Znamo da Iran podržava ove skupine i sigurno je da su im prsti umočeni, ali ne mogu vam reći više o tome tko je bio naredbodavac", rekla je Sabrina Singh, zamjenica tajnika za tisak Pentagona, na briefingu u ponedjeljak.
Ipak, ako SAD pokuša deeskalirati razmjernim i ograničenim osvetničkim udarima, to bi se moglo smatrati slabim za Iran i njegove saveznike, rekao je Jon Alterman, direktor programa za Bliski istok u Centru za strateške i međunarodne studije.
"Ako je napad izveden namjerno i proporcionalno, to stvara poticaj za ljude da idu točno do crvene linije i da budu sigurni da točno znaju gdje je ta crvena linija", rekao je Alterman za CNN.
Iran je godinama ulagao u saveznike u regiji, od Hezbollaha u Libanonu preko Hutija u Jemenu do militantnih skupina u Iraku i Siriji. Teheran je ove opunomoćenike, neformalno poznate kao "osovina otpora", opskrbio novcem, oružjem, obukom i zalihama jer nastoji proširiti svoj utjecaj na Bliskom istoku i izvršiti pritisak na Sjedinjene Države da se povuku iz regije.
"U zadnja tri mjeseca Iran je imao velike koristi od svojih godina ulaganja u osovinu otpora", rekao je Alterman.
Teheran pomno prati prosvjede protiv SAD-a i Izraela koji su zahvatili Bliski istok nakon što je počeo rat Izraela i Hamasa. Iran se sve više približava Rusiji i Kini, a irački dužnosnici nedavno su počeli sve glasnije pozivati na kraj američke vojne prisutnosti u toj zemlji.
"Svaka poruka koju vidite govori o strahu administracije da će doći od eskalacije", rekao je bivši visoki vojni dužnosnik koji pomno prati razvoj događaja u regiji.