MANAMA - Oči svijeta, osim u Libiju, sada su uprte u Bahrein , malenu otočnu zemlju u Perzijskom zaljevu, mostom (i partnerstvom) povezanu s velikom Saudijskom Arabijom.
Dvije dimenzije
U Bahreinu je jučer zbog prosvjeda kralj proglasio tromjesečno izvanredno stanje. Nakon što su u zemlju u nedjelju ušle saudijske vojne snage kako bi vladi pomogle ugušiti prosvjede, što je prva intervencija strane vojske u slučaju revolucija u arapskom svijetu, jučer je poginuo jedan saudijski vojnik.
Prosvjedi u Bahreinu, kažu analitičari američkog think-thanka Stratfor, imaju dvije dimenzije. Jedna je borba bahreinskog naroda protiv socijalnih problema koji ih muče, a druga su interesi vanjskih igrača.
Osjetljiva stvar
Bahreinska opozicija želi se riješiti sunitske kraljevske obitelji, no Saudijska Arabija, Oman, Kuvajt, Katar i UAE strahuju da bi pad prve obitelji ugrozio njihovu vladarsku strukturu. Intervencija zemalja sa sunitskim vladarskim dinastijama u kraljevini s vladajućom sunitskom elitom i većinskim šijitskim stanovništvom osjetljiva je stvar. Promatra je se i kao borbu za utjecaj između sunitske Saudijske Arabije, čiji je partner SAD, i Irana, duhovnog centra šijitskog dijela arapskog svijeta.
Vojna prisutnost
U toj zemlji smještena je Peta mornarička flota i Bahrein je okosnica američke vojne prisutnosti u regiji. Prema izvještajima, Iran najvjerojatnije nije povezan s bahreinskom opozicijom, iako je bilo tvrdnji da djeluje na prosvjede.
Međutim, prenošenje revolucije sa sjevera Afrike na Arapski poluotok Teheranu su prilika da proširi utjecaj na zaljevske zemlje.
Ustanak u Bahreinu počeo je polovicom veljače, a s obzirom na to da se prosvjedi nisu smirivali, vladajuća obitelj al-Kalifa u pomoć je pozvala susjede. Opozicija je intervenciju nazvala okupacijom, a Iran je vlast u Manami pozivao da se suzdrži od nasilja.