Dok se žestoko ratuje u Ukrajini gdje Rusima ne ide najbolje, ponovno je zakuhalo na dalekim obroncima Kavkaza, između Azerbajdžana i Armenije.
Naime, Armenija je optužila azerbajdžanske snage da su, na liniji razgraničenja, koja je uspostavljena sporazumom u Moskvi 9. studenog 2020 godine u Nagornom Karabahu, izveli napad na sela Paruh i Hramort, uz uporabu turskih dronova Bayraktar te ih nakon toga zauzeli.
U napadu je kažu ranjeno 14 armenskih vojnika, ali i nekoliko civila.
S druge strane Azerbajdžanci optužuju armenske snage da su prvi počeli s provokacijama armenski premijer Nikola Pašinjan nazvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina te se požalio i na ponašanje ruskog kontingenta koji je postavljen na liniji između dviju zaraćenih strana, optuživši ih da nisu ni pokušali zaustaviti azerbajdžanski prodor. Ministar obrane Suren Papikjan u razgovoru s ruskim ministrom obrane Sergejom Šojguom istodobno je zatražio od Moskve da pojača ruski mirotvorni kontingent s još ljudstva i tehnike, tražeći zaštitu stanovništva koje je još preostalo na području Nagornog Karabaha koje je Armenija bila osvojila u ratu početkom 90-ih, ali ih je izgubila u azerbajdžanskoj protuofenzivi 2020 godine.
No,u Bakuu kažu da su samo "poravnavali" liniju razgraničenja, a neki ruski mediji javljaju da su ruski mirotvorci uspjeli nagovoriti azerbajdžanske snage da napuste osvojena sela i vrate se na ishodne položaje. No, očito je da se stari konflikt ponovno može razbuktati jer kako kaže i ruski vojni analitičar iz Instituta za vojno-političku strategiju Mihail Aleksandrov - Azerbajdžan uz pomoć Turske koristi situaciju ruske "zauzetosti" u Ukrajini kako bi dovršili definitivno zauzimanje cijelog Nagornog Karabaha.
Kako kaže Aleksandrov, Rusiji je u ovom trenutku najmanje što treba, zbog rata u Ukrajini, ponovno izbijanje sukoba između Azerbajdžana i Armenije, dok neki ruski mediji u svemu ovome vide "ruku" Ankare koja je i inače zaštitnik Azerbajdžana i otvoreno ih politički i vojni podupire u sukobu s Armenijom.
Ruski ekspert Viktor Nadejin-Rajevski pak kaže kako Baku politički i vojno pritišće Erevan, upravo zato što smatra da se Moskva ne može toliko posvetiti tom sukobu zbog problema u Ukrajini te da Kremlju ne bi nikako odgovaralo novo zaoštravanje situacije na tom području. Moskva se ne želi još iscrpljivati i u tom sukobu, koji bi je razvukao i skrenuo njenu pažnju s važnije Ukrajine, ali čini se da Azerbajdžan koristi situaciju kako bi dovršio "posao", pogotovo jer su svjesni da bi to politički destabiliziralo Armeniju koja je jedan od najvećih tamošnjih saveznika Rusiji.