U jučerašnjem dugom kasnonoćnom televizijskom obraćanju iz Kremlja, ruski predsjednik Vladimir Putin nastojao je opravdati svoje posljednje postupke u vezi Ukrajine nizom tvrdnji o toj zemlji.
"Takozvani civilizirani svijet... radije ignorira, kao da ne postoji, ništa od užasa, genocida kojem je podvrgnuto gotovo četiri milijuna ljudi (u Donbasu, op.a.)"
Putin je govorio o regiji Donbas u istočnoj Ukrajini, tvrdeći da su tamošnji stanovnici koji govore ruski izloženi "genocidu" - izrazu koji je koristio i ranije, a koji trenutačno odzvanja na ruskoj državnoj televiziji, prenosi BBC.
Konvencija Ujedinjenih naroda (UN) o genocidu, koju su ratificirale 152 zemlje, uključujući i Rusiju, definira genocid kao "djela počinjena s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelomično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina". Primjeri toga uključuju i masovna ubojstva u Ruandi i Srebrenici, kako se navodi.
No, dokaza o genocidu u istočnoj Ukrajini nema, a njemački kancelar Olaf Scholz odbacio je Putinovu tvrdnju kao "smiješnu".
UN utvrđuje da su države "ponekad znale okarakterizirati određene incidente ili razdoblja nasilja kao genocid", ali se te "karakterizacije ne mogu tretirati kao mjerodavne ili odlučujuće".
Ipak, na istoku Ukrajine doista je u tijeku dugotrajan sukob. UN procjenjuje da je između 2014. i kraja 2021. godine u istočnoj Ukrajini ubijeno od 14.200 do 14.400 ljudi, uključujući najmanje 3.404 civila, 4.400 pripadnika ukrajinskih snaga, 6.500 pripadnika raznih oružanih skupina, a ozlijeđeno je do 39.000 ljudi, od kojih se procjenjuje da su između 7.000 i 9.000 civili.
Godine 2018. 'think tank' nevladine organizacije Međunarodna krizna skupina, otkrio je da je oko 600.000 osoba s obje strane crte bojišnice živjelo u nesigurnim naseljima "gdje su svakodnevno izloženi granatiranju, nagaznim minama i strogim ograničenjima slobode kretanja i osnovnih usluga".
"Već je bilo izjava da će Ukrajina proizvesti vlastito nuklearno oružje... Ukrajina uistinu još uvijek posjeduje sovjetsku nuklearnu tehnologiju i mogućnosti da proizvede takvo oružje"
Na sigurnosnoj konferenciji svjetskih čelnika prošloga tjedna, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ustvrdio je: "Nemamo to oružje".
Ukrajina - koja je posjedovala treći najveći nuklearni arsenal na svijetu tijekom 'Hladnog rata' - odrekla se nuklearnog oružja 90-ih godina u zamjenu za sigurnosna jamstva SAD-a, Velike Britanije i Rusije.
Trenutačno zemlja, prema procjenama obrambenih stručnjaka, nema resursa ni sredstava za prenošenje nuklearnog oružja zračnim putem, odnosno zrakoplovima, ili nuklearnih bojevih glava koje bi mogli nositi projektili. Prošle je godine ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrej Melnik sugerirao da će, ukoliko ne bude u mogućnosti pridružiti se NATO-u, Ukrajina možda morati preispitati svoj status zemlje bez nuklearnog naoružanja.
Ovo je pitanje postalo još važnije i prisutnije u javnim raspravama nakon sukoba koji je izbio u istočnoj Ukrajini te ruske aneksije Krima 2014. godine.
No, ukrajinska vlada nije izričito rekla da se namjerava vratiti nuklearnom oružju, a nadograđena vojna strategija objavljena prošle godine ne spominje opremanje tim oružjem. UN-ova Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) navodi kako u Ukrajini nisu uočili znakove "preusmjeravanja nuklearnog materijala, namijenjenog za miroljubive aktivnosti, u druge svrhe".
"Korupcija, koja je bez sumnje izazov i problem za mnoge zemlje, uključujući i Rusiju, u Ukrajini je poprimila neku vrstu posebnog karaktera"
Rusija je najslabije ocijenjena europska zemlja u indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2021. godinu. Na 136. je mjestu od 180 zemalja svijeta, dok je Ukrajina na 122. mjestu.
Postignuća Ukrajine u tom smislu značajno su se poboljšala u posljednjem desetljeću, navodi organizacija.
"Ruski rezultat... odražava nedostatak sustavnih pozitivnih promjena na polju borbe protiv korupcije", kaže Ilija Šumanov iz ruskog Transparency Internationala.
"Više od 60.000 liječnika i drugih zdravstvenih radnika napustilo je zemlju tijekom pandemije"
Čini se da se ova tvrdnja temelji na izvješću koje je u ožujku 2021. objavio Centar Razumkov, ukrajinska tvrtka za istraživanje javnog mnijenja, u kojem stoji: "Prema stručnjacima, od početka 2020. godine Ukrajinu je napustilo 66.000 liječnika i zdravstvenih radnika".
Od veljače 2021. godine, njih oko 34.000 bili su liječnici registrirani u ukrajinskom zdravstvenom sustavu, a koji su dali otkaz od početka pandemije, izjavio je bivši ukrajinski ministar zdravstva Maksim Stepanov.
Liječnik u Kijevu zarađuje oko 23.000 dolara godišnje, prema Institutu za ekonomska istraživanja, u usporedbi sa 60.000 dolara u susjednoj Poljskoj.
Nema službenih statističkih podataka u kojim zemljama ukrajinski liječnici nastavljaju raditi, no poslodavci u zdravstvu izvještavaju o brzom rastu broja onih koji žele raditi u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj.