Čini mi se da je današnje društvo više ferengijsko nego borgovsko, iako se ponekad ne čini tako. Borg (moćna rasa kibernetičkih organizama koji pustoše planete, a stanovnike preobražavaju u svoje robove) kaže: bit ćete asimilirani, svaki je otpor uzaludan.
Borg je zanimljiv jer ima jednu jedinstvenu svijest koju šire mehanički, kao virus. Oni bi bili najbliži totalitarnim režimima, fašizmu ili komunizmu, u kojima svi imaju isprane mozgove, jednako misle... Banke i korporacije nešto su između Ferengija i Borga. E sad, pitanje je je li Borg realiziran kroz Goebbelsovu propagandu ili tehnološki napredak. Ferengijima je, pak, pohlepa normalna i bogaćenje im je najvažniji cilj, što je mnogo bliže našem društvu.
Svemogući Q
Q (svemogući lik koji može mijenjati vrijeme i prostor, i živi u Kontinuumu, odnosno svedimenzionalnom prostoru i vremenu) pak, ima obilježja boga, ali on je prije svega razmaženo derište, željno igre. To mu je jedini cilj. No, problem je to što je svemoguć - objašnjava nam ozbiljnim glasom, zamišljenog izraza lica i pogleda upućenog negdje u daljinu dr. sc. Boran Berčić (49), redoviti profesor Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Netko bi pomislio da je riječ samo o još jednom fanu vjerojatno najpopularnijeg SF serijala “Zvjezdane staze”, takozvani trekovac, koji ne propušta nijedan međunarodni festival ljubitelja te serije, na kojem se okupljaju tisuće ljudi odjevenih u kostime likova iz svoje najomiljenije serije. Za sebe kaže da ne spada među takve, čak se ne smatra niti zaluđenim ljubiteljem SF žanra, ali “‘Zvjezdane staze’ “voli pogledati, jer kao niti jedna serija, vrvi temeljnim filozofskim problemima”.
No, kad je 2009. godine objavljena knjiga “Zvjezdane staze i filozofija”, odlučio se na jedan dosta radikalan korak u Hrvatskoj: lani je uveo izborni kolegij “Zvjezdane staze” i odmah postao zvijezda među studentima.
Kolegij Zvjezdane staze bio je ponuđen samo za studente filozofije, pa je bilo problema kada su navrli studenti drugih studijskih grupa. Na kolegiju ima i pravih trekovaca (fanova “Zvjezdanih staza”), ali ima i onih koji su pogledali jedva nekoliko epizoda. Reakcije dekana i drugih profesora na Berčićevu odluku da pokrene kolegij Zvjezdane staze, bile su mnogo bolje nego što bi se očekivalo.
- Pa, možda su se ljudi malo smijali, što je i bilo za očekivati, ali to sigurno nije bilo zlonamjerno. Prijedlog je prošao bez ikakvih problema. Izradio sam i predao program kolegija koji je prošao uobičajenu proceduru na Odsjeku i Vijeću Fakulteta - prisjeća se Berčić.
Više sveučilišta u SAD-u
Nije mu poznato drži li netko u Europi taj kolegij, a u SAD-u je prisutan na više sveučilišta. No, onome tko je pročitao njegovu knjigu jednostavna naslova “Filozofija”, koja je izašla u dva sveska i postaje sve poznatija kao najjednostavnije pisana knjiga koja “jest filozofija, a ne koja piše o filozofiji”, vjerojatno je jasnije zašto je odlučio filozofiju tumačiti kroz jednu SF seriju: Berčić se više od bilo kojeg našeg filozofa trudi dokazati neodvojivost filozofije i znanosti.
- Recimo, kada se raspravlja o determinizmu, treba uzeti podatke iz genetike i neurologije. Filozofija ne može biti nezavisna od činjenica, a ako jest, onda nešto nije u redu.
Iako nerado komentira konkretne političko društvene događaje, ipak smo krenuli odmah “u glavu”: prema posljednjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj živi 44 Marsovaca i Klingonaca (u seriji “Zvjezdane staze” pripadnika ratničkog naroda s planeta Klingon, članice Ujedinjene federacije planeta među kojima je i Zemlja). Znači li to, pitamo Berčića, da se Hrvati više osjećaju kao ratnici nego kao beskrupulozni i lukavi trgovci Ferengiji ? Osim toga, napominjemo, čak je 200.000 vjernika manje nego 2001. godine. Znači li to da Boga sve više doživljavamo kao Q-a, svemoćno dijete željno igre, koje niti pomaže niti odmaže, ili nam je sve manje bitno postoji li, bez obzira na to kakav bio?
- Ne znam, možda im imponira klingonski ratnički mentalitet, junaštvo...A što se tiče vjernika... Monoteistički bog je po definiciji samo jedan, dok je Q samo jedno od bića iz Kontinuuma. U Kontinuumu ima drugih jednako jakih, pa i jačih, bića. Dakle, u svome svijetu Q nije apsolutni gazda, dok je monoteistički bog apsolutni gazda u svakom svijetu. U tome bi bila razlika u moći između Q-a i boga, pod uvjetom da u njega vjerujemo - u svom stilu nam objašnjava Berčić.
Data i Doktor (hologramski likovi) ipak su Berčiću najzanimljiviji. Imaju li svijest ili ne, pita se Berčić. U jednom smislu, smatra, definitivno imaju, jer reagiraju na podražaje iz okoline.