Od New Yorka do Lastova. Tako bi ukratko izgledao put Alexandre Carol Horvat, glavne čuvarice Parka Prirode Lastovo koju smo sreli u debeloj hladovini jednog restorana u mjestu Pasadur. Nakon šest godina u gradu koji nikad ne spava njena se obitelj preselila u Zagreb gdje je živjela sve do nedavno.
Prvi put je nogom stupila na Lastovo sad već davne 1993. godine, kad ju je doveo profesor Benjamin Šulig, i od tad je sanjala da ovdje živi. Ipak, tek joj se 2017. godine ostvarila ta želja kad je ovdje dobila posao.
No, njena ljubav prema otocima počela je puno ranije, kad je bila dijete.
- Imala sam sreće da su moji roditelji uvijek podijelili ljetovanje tako da bi bila po tri mjeseca na moru. Svake smo godine mijenjali rutu i bili bi na dva, tri mjesta različita mjesta tijekom jednog ljeta. Zaista mogu reći da sam vidjela sve naše otoke, tako da imam Lastovo s čim uspoređivati i baš zato znam koliko je ovo mjesto vrijedno – govori nam Alexandra te dodaje kako je sa samo 16 godina donijela odluku da seli na Island.
Nikad nema gužve
- Jednostavno sam željela živjeti dalje od kontinenta, na udaljeno otoku, pa sam čak krenula učiti islandski. Pa, kad pogledate na krati, Island liči malo na Lastovo oblikom – smije se ova osebujna 53-godišnjakinja koja danas živi svoj posao.
Po struci je inženjer biologije i ekologije i zajedno za svojih pet zaposlenika vodi brigu o ovom posebnom otoku. Ljeti su jako rastrgani zbog posjetitelja, prije svega nautičara, jer moraju naplatiti ulaznice, koje ljudi i dalje ne kupuju on line. Zatim, čuvari imaju i ovlasti ribarske inspekcije te provode strogu kontrolu nad 150 kvadratnih kilometara akvatorija, gdje ima čak 44 otoka, hridi i grebena, baš kao što čuvaju i oko 50 kvadratnih kilometara kopna.
- Dnevno, u špici sezone, ovdje maksimalno boravi do 200 plovila i to naš šest može iskontrolirati. Na svaki brod ostavljamo edukativne letke kako bi znali gdje su došli i kako bi se znali ponašati, što nam je najvažnije. Tanka je granica između očuvanja prirode i nautičkog turizma, no za sad sve funkcionira kako spada. Naravno, uvijek ima onih koji se prave pametni, no brzo ih dovedemo u red. Moram napomenuti kako je Lastovo meka za nautičare jer je našim otocima lakše prići s plovilom - naglašava Alexandra te pojašnjava kako lastovsku obalu „ne krasi” gostoljubivost, uglavnom je vrlo nepristupačna, što je također jedan od razloga zašto nema velike gužve ni u špici sezone.
Lastovo je, kako nam je pojasnila, izuzetno posebno zbog velike bioraznolikosti koja postoji na tako malom teritoriju i jedan je od najočuvanijih prostora na Sredozemlju.
- Prije nekoliko godina, fizičari su otkrili, a sad biolozi istražuju, fenomen valova vezanih uz otok, gdje je točno određeni omjer veličina pučinskog otoka, razvedenosti otoka i valova koji postoje na samo još tri mjesta na svijetu. To je interesantno jer se dnevno pomiče termoklima koja se inače mijenja sezonalno. To je jako važno jer se sediment s hranjivim tvarima diže s dna i skuplja se na površini što treba fitoplanktonu, koji je osnova svega i zbog kojeg ovdje ima obilje riba – pojašnjava u dahu Alexandra.
Ptičja populacija
Bogatstvo i raznolikost ptičjih vrsta iznimna je vrijednost Parka, tvrdi Alexandra.
- Ovo je otočje zbog svoje udaljenosti važno odmorište i hranilište pticama na njihovom putu preko Jadrana, dalje za Afriku. Do sada je na području cijelog otočja zabilježeno 150 vrsta ptica. Na otočićima istočnog dijela Parka gnijezdi se čak 70 posto hrvatske populacije sredozemnog galeba, dok se duž cijelog arhipelaga gnijezde i kaukal i gregula – ističe, te dodaje kako je uz bioraznolikost, Lastovo posebno i po očuvanosti, za to su ključna dva faktora: Lastvoski statut iz 1310. godine i vojna zona. Dodala je kako je zanimljivo da ljudi uvijek više vole trag ljudske ruke nego biologiju koja je iznimno važna.
Edukativni izleti
- Kada promatramo podmorje, ljudi će uglavnom prije odabrati izlet gdje se nalazi kakav potopljeni brod nego li koraljni greben. Imali smo botaničke ture koje smo zbog male posjećenosti morali ukinuti. Ja pak vodim edukativne izlete tri puta tjedno oko otoka, a uz to držim i edukativne radionice s djecom gdje mogu govoriti o važnosti poseidonije i šuma na otoku – govori nam Alexandra te dodajte kako osim toga ona i čuvari parka pružaju potporu međunarodnim ekipama znanstvenika koji su ovdje česti gosti.
Baš kao što su to i nautičari zbog kojih se uskoro planira novih 400 vezova u uvali Kremena, dok se na lokalitetu Jurjeva luka planira izgradnja hotela kapaciteta čak 500 ležajeva, ukupne površine od 15 ha, u cijelosti unutar zaštićenog obalnog područja mora. Budućom turističkom zonom nastoje se poboljšati mogućnosti gospodarskog razvoja i potaknuti gospodarska aktivnost na području Općine Lastovo. Također, cilj je ublažiti negativne demografske tendencije, zaustaviti ili smanjiti interes, osobito mlađeg i zrelog stanovništva za iseljavanjem, te poticati povratak iseljenog stanovništva na ovo područje.
