Petnaest stoljeća pisane povijesti, a još mnogo neispisane, stiješnjeno je na tako mali otok. Lastovo je svjedočilo različitim povijesnim prevratima, a upravo su oni stvorili taj prepoznatljiv karakter koji i danas privlači brojne zaljubljenike u čisto more, svjež zrak i fantastičnu hranu.
No, gostima treba ponuditi i priču, a upravo za to brine se agencija „No bullshit holidays”. Samo što zatražite utrpat će vas u džip i odvesti na turu nakon koje ćete se vratiti puni dojmova o ovom nekoć zabranjenom otoku kojim je mnogo godina vladala vojska.
Televizijsko iskustvo
I, ne biste vjerovali, za sve je zadužen jedan Zagrepčanin koji je došao na Lastovo i nepovratno se zaljubio u divljinu i ljepotu ovog prekrasnog otoka. Dočekuje nas 48-godišnji Krešimir Bradica koji je pokrenuo turu u sklopu koje gosti mogu naučiti štošta o nevjerojatnoj vojnoj povijesti Lastova.
- Primijetio sam da je Lastovo malo i nerazvijeno, ali ima golem potencijal. Znao sam da je tu, u izolaciji i u divljini, mjesto za mene. Pokrenuo sam agenciju i sve više učim o otoku, a sve što doznam saznaju i moji turisti – kazuje nam Bradica dodajući da su mu najčešći i najdraži gosti nautičari koji, kada se vežu, žele istražiti tajne Lastova, a puno gostiju dolazi mu i iz obližnjeg hotela Sollitudo.
Bradica ima 48 godina i bogato novinarsko i televizijsko iskustvo. Radio je kao izvršni producent na sve tri vodeće hrvatske nacionalne televizije, ponosi se radom na Dvornikovima gdje je odradio tri sezone. No, dojadio mu je stres koji ovaj posao nosi i odlučio je 2018. doći na Lastovo kojem se oduvijek divio.
Sustavi tunela
- Nautičari dođu u Pasadur, Zaklopaticu, Skrivenu uvali, Jurjevo... Na Trip advisoru i Instagramu čuju za nas pa me zovu. Vodim ih do mjesta koja su naseljena još od kamenog doba. Ma po četiri sata se ne gasim, dajem im sve podatke o otoku – priča nam simpatični Bradica dok nas u lokalnom kafiću nutka domaćom travaricom koju „moramo probati”.
Goste redovito vodi u Jurjevu luku. Tu su za Hladnog rata bili sustavi tunela gdje su se čuvali spremnici za gorivo.
Nakon Drugog svjetskog rata Lastovo je doživjelo istu sudbinu kao i obližnji otok Vis – postalo je otok rezerviran za vojsku. Stoga je pristup Lastovu bio zabranjen stranim državljanima. To je, dakako, dovelo do ekonomske stagnacije i depopulacije otoka. No, istovremeno, to je omogućilo očuvanje lastovske prirode u onom primarnom obliku. 1988. godine zabrana je bila ublažena te je stranim državljanima omogućen dolazak na Lastovo što je bio početak razvitka turizma, stoji u službenim dokumentima. No, tajna o tunelima još je neotkrivena.
- Točne podatke još nemam, pokušavam ih dobiti iz Beograda. Znam da su se unutra pohranljivale i mine, torpeda, pa čak i rakete za velike čamce. U blizini je i Marscalla, vojarna. Objekti su potpuno devastirani pa se tamo ne zadržavamo dugo, ali svi vole vidjeti. Bila je to vojarna sa pješadijom te mješovitom aritljerijom. Posebnost je njihov raketni sustav „obala-more”. Bili su sposobni gađati brodove i do 80 kilometara. Mislim, maksimalni doseg je bio i do 100 kilometara, ali to se izbjegavalo jer je preciznost bila smanjena. Raketa se ispaljivala iz baterija koje su se dizalena na 45 stupnjeva. Ako bi pogodila brod, radila je rupu od devet metara u trupu, mogla je potopiti bilo koji brod. Kada su te raketne baterije sagrađene, talijanska mornarica je s Lastova iz straha pomaknula cijelu svoju flotu – smije se Bradica.
Tura uključuje i obilazak heliodroma, no tu se ne smije mnogo kretati jer je u blizini radarski sustav kojim upravljaju vojska i policija.
- Sve je to izgrađeno za vrijeme Hladnog rata. Otok je zatvoren 1975. Nitko nije smio doći bez posebne propusnice. Lastovo je bilo i u Domovinskom ratu ključno za obranu Juga. Točnije, trokut Lastovo-Vis-Mljet, trokut koji je obranio tisuću otoka – kaže.
Posebna atrakcija je i Rača Špilja. To je izuzetno važno geomorfno i arheološko nalazište.
- Arheolozi su ovdje pronašli primitivne alate prvih ljudi. Vjeruje se da su došli 10 tisuća godina prije nove ere, ali nitko nikada nije ustanovio kako su ovdje dospjeli – kazuje nam.
U ovoj su se špilji našli najstariji tragovi života od mlađeg kamenog doba do rimskog razdoblja. U njoj je pronađen i jedinstveni primjerak dvoreznog brijača, kružnoga oblika sa urezanim križem u sredini te posude koje svjedoče o dodirima sa grčkom kulturom.
Pronađeni su i, kazuje nam Bradica, komadi za rezanje kamena koji govore kako su ljudi ovdje rano razvili vještine koje su im trebale za obrađivanje alata i oruđa koji su im omogućavali preživljavanje.
- A tu su i autohtone, starinske sorte vina. Prednjači rukatac, koji je uistinu nešto posebno, dok je od crnih sorti izuzetno popularan i plavac mali – kaže Bradica.
Gostiju ne nedostaje, stižu Ukrajinci, Čileanci, Amerikanci, čak i Australci koji su ove godine rijetkost. Nautički turizam, kaže Bradica, dovodi najbolje klijente i za njih im ništa nije teško omogućiti, a najviše uživa kada s njima može podijeliti tajne ovog, mnogima neistraženog područja.
