Iznenadna smrt zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića predstavlja tektonski poremećaj na političkoj sceni. Ne samo zato što se radilo o jednom od najutjecajnijih političara u Hrvatskoj puna dva desetljeća, nego i zato što se potpuno promijenila situacija oko predstojećih izbora za gradonačelnika Zagreba. Iako su istraživanja nagovještavala da bi Bandić trebao izgubiti od čelnika Možemo! Tomislava Tomaševića, aktualni gradonačelnik i dalje je slovio kao ozbiljan kandidat.
Samo nekoliko sati nakon što je objavljeno da je mrtav u medijima su se pojavile prve političke analize, u kojima je prevladavalo stajalište kako nova situacija najviše pogađa Tomislava Tomaševića. Argument je glasio: Tomašević je sav politički kredibilitet uložio u suprotstavljanje Bandiću i sada kad je njegov glavni protivnik mrtav, mogao bi ostati bez dobrog dijela birača, koji su bili spremni glasati za njega kao svojevrsnog "anti-Bandića".
Spomenute prvoloptačke "analize" demantiralo je prvo postbandićevsko istraživanje, koje je objavila Nova TV, jer je potvrdilo da uvjerljivo vodi Tomašević kojeg podržava 38 posto ispitanika. Slijede kandidati dviju najjačih nacionalnih stranaka: SDP-ov Joško Klisović s 15,8 i HDZ-ov Davor Filipović s 11,7 posto.
Nezavisna kandidatkinja Vesna Škare Ožbolt na četvrtom je mjestu s podrškom od 9,6 posto, a slijede Zvonimir Troskot iz Mosta sa 6,5 i lider Domovinskog pokreta Miroslav Škoro s potporom od 6,3 posto. Zasad nepoznat kandidat/kandidatkinja Stranke rada i solidarnosti ima potporu od 4,9 posto. Isto tako, Tomašević uvjerljivo pobjeđuje u drugom krugu, a zeleno-lijevi blok Zagreb je naš! dobiva najveći broj glasova na izborima za Gradsku skupštinu.
Savez s građanima
Međutim, ako se donedavno znalo da će izbori biti svojevrsni referendum za ili protiv Milana Bandića i načina na koji je vodio Zagreb, sada, iz dana u dan, postaje očito kako će - iako se radi o lokalnim izborima - dobar dio kampanje biti obilježen svjetonazorskim nastupima, a ne isključivo komunalnim i urbanim temama.
Posebno nakon što je ulazak u utrku najavio Miroslav Škoro, koji s Domovinskim pokretom predstavlja tvrdu desnicu na političkoj sceni Hrvatske. Škoro trenutačno ne stoji dobro, barem prema rezultatima Nove TV, ali već je najava njegove kandidature izazvala burne reakcije, ponajprije iz HDZ-a. Razlog je jasan: i Škoro i Filipović žele pridobiti birače desnog centra te dio Bandićevih.
Ukratko, najave kampanje koja će se baviti isključivo problemima stanovnika Zagreba stvar su prošlosti. Puno je izglednije da će barem dijelom zagrebačkih izbora dominirati uobičajene svjetonazorske teme i sukobi kakvih ni u Zagrebu ne nedostaje, od pitanja Titova trga do toga treba li Grad, kao u Bandićevim mandatima, nastaviti izdašno financirati programe Katoličke crkve. A kada ova pitanja dođu na dnevni red, mogla bi zasjeniti objektivno važnije teme, poput obnove škola, gradnje nove bolnice ili rješavanja pitanja otpada.
Joško Klisović tvrdi kako se za njega ništa ne mijenja i kako Bandićev odlazak nije utjecao na njegovu predstojeću kampanju.
"Ja namjeravam konstruktivnim pristupom pružiti rješenja za potrebe i probleme građana i viziju grada koju dijelim s građanima. Odlučan sam, spreman i ustrajan provesti tu viziju u stvarnost u savezu s njima. Zato iznenadna smrt Milana Bandića neće utjecati na moju kampanju. Ona utječe na pojavljivanje novih kandidata koji su se ohrabrili istaknuti svoju kandidaturu tek sada", aludirao je Klisović na Miroslava Škoru.
Iz Klisovićeve perspektive ideologija ne bi trebala utjecati na kampanju. "Mislim da je ova kampanja prvenstveno koncentrirana na viziju razvoja Zagreba i rješenja za probleme i potrebe koje građani imaju. Želim da za mene građani glasaju jer nudim rješenja za njihove probleme i potrebe, bez obzira na to kojoj političkoj orijentaciji pripadaju. Osigurat ćemo živu interakciju koristeći sve alate i kanale koje mladi koriste i kojima komuniciraju.
Aktivnim pristupom mladima, razumijevanjem njihova pogleda i očekivanja u svijetu omogućit ćemo prilike kako bi njihov život bio bolji, kvalitetniji i ispunjeniji. Stvorit ću okvir za takav razvoj u suradnji s njima jer je interakcija gradonačelnika s mladima i njihovo uključivanje u donošenju odluk iznimno važno, najavljuje SDP-ov kandidat za gradonačelnika.
U Možemo! očekuju promjene, posebno kod kandidata desnice kojima se sada otvara novi prostor. Isto tako, postoji prostor u kojem bi se mogao pojaviti netko tko bi se predstavljao kao neovisan kandidat, računajući na dio glasova Bandićevih i nekih birača centra. Na kraju, iako je Plenković izjavio da stoji iza Davora Filipovića, iz Možemo! tvrde kako se ne bi iznenadili da u HDZ-u iznjedre nekog drugog kandidata.
Taj novi kandidat desnice postao je Miroslav Škoro, čelnik Domovinskog pokreta. Njegov ulazak u utrku unosi novu dinamiku jer Škoro je i na predsjedničkim i na parlamentarnim izborima solidno prolazio na zagrebačkom području, a usto je višestruko prepoznatljiv političar u usporedbi s Davorom Filipovićem.
Obojici za ulazak u drugi izborni krug trebaju glasovi nekadašnjih Bandićevih birača tako da su odmah počela međusobna podmetanja. Iako iz Škorina kruga najavljuju da će se on u kampanji temeljiti na rješavanju životnih problema u Zagrebu, a ne na svjetonazorskim pitanjima, budući da su njegov izborni bazen desno nastrojeni birači, u HDZ-u su brzo shvatili tko ih zasad najjače ugrožava. I promptno reagirali.
"Nakon što se (Škoro) jučer osobno uvjerio da je pokojni gradonačelnik pokopan, najavio je svoju kandidaturu. Najhrabriji je jer ne znam nikoga tko je odlučio srljati u treći izborni poraz u nizu. Imao je kućicu na Adventu, a znamo kako su se dodjeljivale. I što sad? Nije dovoljna jedna kućica, nego ih treba pet ili deset. Sugrađanima je naplaćivao najskuplji parking u Zagrebu", optužio ga je Filipović.
Škorinim ulaskom u izbornu utrku sasvim sigurno će u kampanju ući i svjetonazorske teme jer to je jedino područje o kojemu ionako najradije pričaju on, Zlatko Hasanbegović i njihova ekipa, uvjereni su u HDZ-u. Unatoč tome, bliski suradnik Andreja Plenkovića uvjeren je kako je odlazak Milana Bandića otvorio novi prostor za Filipovića, posebno ako će se HDZ snažno uključiti u kampanju, koja bi mogla biti vrlo neizvjesna.
Ideološke teme
"Izvjesno je da će se voditi velika borba za ulazak u drugi krug i prema našim prvim procjenama, za to bi moglo biti dovoljno već 20-ak posto osvojenih glasova. U prošlosti HDZ je zbog organizacijskih problema prolazio loše u Zagrebu, a to smo prekinuli na prošlim parlamentarnim izborima, kada je Plenković preuzeo organizaciju, i postigli smo odličan rezultat. Apsolutno shvaćamo koliko je važan Zagreb i zbog toga je Plenković opet duboko angažiran, a pokrenula se i Gradska organizacija koju vodi Mislav Herman. Jer, kao što sam rekao, svaki postotak može značiti pobjedu ili poraz", potvrdio je član vodstva HDZ-a.
"HDZ-ovce je uhvatio strah, pa nervozno reagiraju. Razumije se da će se Miroslav Škoro prvenstveno baviti zagrebačkim problemima, a naši stavovi i svjetonazori su dobro poznati i nemamo ih namjeru tajiti", odgovara dužnosnik Domovinskog pokreta.
Tezu kako ideologija igra ulogu na lokalnim izborima potvrdio je politolog dr. Pero Maldini i dodao kako na svim izborima ideološki i svjetonazorski rascjepi dominantno strukturiraju politička opredjeljenja birača, pa se može očekivati da će tako biti i na predstojećim lokalnim izborima, uključujući i zagrebačke. "Riječ je o relativno stabilnim strukturama koje redovito daju potporu kandidatima svoje političke opcije. Ipak, na lokalnim izborima razmjerno više dolaze do izražaja osobnost i kompetencije kandidata, što može utjecati na drukčiji raspored potpore od onoga ideološki utemeljenog, kao i mobilizacija neodlučnih i socioekonomski orijentiranih birača", drži Maldini.
Sličan stav zastupa Zdravko Petak, profesor na Fakultetu političkih znanosti i stručnjak za javne politike. I Petak kaže kako, generalno govoreći, ideološke teme neće iščeznuti jer smo daleko od toga da su kod nas lokalni izbori bili vođeni temama koje se tiču kvalitete urbanog razvoja. Svjetonazorske razlike će ostati, ali specifičnost Zagreba je pojava ekipe koja je kao temeljnu točku svoje politike postavila urbanu tematiku.
"To su Tomašević i Možemo!, koji na neki način sublimiraju sve protestne pokrete u Zagrebu u posljednjih 15-ak godina. Međutim, mislim kako će i dalje biti presudan identitetski raskol koji postoji u hrvatskom društvu. Ovdašnje stranke u usporedbi s Europom puno manje precizno razglabaju o pitanjima poput porezne ili socijalne politike, a odgovori su jako površni. Kod nas ljudi previše ne mare za specifične politike, pa se političke stranke u Hrvatskoj time niti ne bave.
Ovdje su dominantne identitetske teme, hrvatstvo, religija, tko je Jugoslaven, tako da nisam siguran da će se tu nešto pretjerano mijenjati. Ali, dobro je da su se pojavili akteri koji su počeli mijenjati tu priču", vjeruje profesor Petak.
Oko dileme kome bi mogli ići glasovi Bandićevih birača, Pero Maldini odgovara kako ti glasovi neće otići jednoj političkoj opciji, pa stoga ne stoje tvrdnje kako će netko s desnice, a spominje se Škoro, preuzeti taj dio birača. Ti birači su podupirali Bandića primarno iz različitih interesnih razloga, a tek sekundarno iz onih ideoloških.
Riječ je o različitim socijalnim skupinama, od brojnih socioekonomski depriviranih građana, poglavito onih iz zagrebačkih predgrađa kojima je Bandić omogućio urbanu infrastrukturu i stanovitu socijalnu potporu, preko mnogih zaposlenika gradskih poduzeća do onih koji su poslovno ili klijentelistički bili povezani s gradskom upravom, odnosno s Bandićem.
"Oni će gledati tko od kandidata najviše može zaštititi njihove interese te će se tako i opredjeljivati. Istakne li Bandićeva stranka svojeg kandidata za gradonačelnika i za članove Gradske skupštine, sasvim sigurno će se dio nekadašnjih Bandićevih birača opredijeliti za njih.
Treba uzeti u obzir i to da će dio tih birača apstinirati. U konačnici, za ukupni rezultat izbora bitno je i koliki je udio tih birača u ukupnom broju onih koji će izaći na izbore. Dosadašnje su ankete Bandiću davale oko 15 posto potpore birača. Disperzija njihovih glasova ovisit će o svim navedenim elementima, a posljedično i njihov utjecaj na rezultate izbora."
Kandidat desnice
Kome bi novonastale okolnosti najviše mogle ići u prilog?
"Nikome posebno, kandidata je mnogo, što će fragmentirati biračku potporu. Ipak, može se očekivati da bi glavni konkurenti za drugi krug mogli biti kandidati HDZ-a i SDP-a, koje će podržati njihova tradicionalna izborna baza. Tu je svakako i Tomašević, koji je prepoznatljiv i koji bi - usprkos prethodnom inzistiranju na rušenju Bandića kao glavnom političkom cilju - mogao zadržati dostatnu potporu da bude kandidat za drugi krug. Dok on računa i na dio nekadašnjih birača SDP-a, preostaje vidjeti hoće li neki od kandidata desnice uspjeti prestići HDZ-ova kandidata i ući u drugi krug", predviđa Maldini.
Za Zdravka Petaka sve vodi prema pobjedi Tomislava Tomaševića i Zagreb je naš! koji, kako pojašnjava profesor na Fakultetu političkih znanosti, sigurno mogu dobiti najviše, ali da li i dovoljno, to je teško kazati. Možda uz podršku SDP-a i liberalnih stranaka kao što je Centar.
"U utrci za gradonačelnika Tomašević ima najbolje šanse, usprkos tome što će u kampanji biti puno svjetonazorske tematike. Pritom čak i ne mislim na njegov obiteljski background, ali on ima umjerenu priču, iako može biti problem jer nema upravljačko iskustvo, niti je vodio velike tvrtke, nego se bavio istraživanjima i studirao na pristojnim svjetskim sveučilištima. U krajnjoj liniji, bio sam mu profesor na Politologiji.
Mislim da on ima priču koja je privlačna za vrlo širok set biračkih preferencija jer nije ekstremno lijeva, tako da može biti privlačan i centrističkim biračima, a to je ključno. Inzistira na transparentnosti, zelenom razvoju, transparentnosti uprave i takvim stvarima i osobno mi je drago što se pojavio kandidat koji priča o urbanim temama, a ne o svjetonazorskim pitanjima koja dijele Hrvatsku", zaključio je dr. Zdravko Petak.