AFERA BIVŠEG PREMIJERA

Vrhovni sud prihvatio Sanaderovu žalbu i ukinuo presudu u slučaju Hypo, suđenje će se ponoviti

Sanader se tereti da je iskoristio ratno stanje za uzimanje provizije pri sklapanju ugovora za kupnju zgrada veleposlanstava u svijetu

Ivo Sanader

 Damjan Tadic/Cropix

Vrhovni je sud prihvatio žalbu Ive Sanadera u aferi Hypo te ukinuo presudu Županijskog suda u Zagrebu i odredio da se postupak ponovi. Kao što je poznato, Sanader je prvostupanjskom presudom proglašen krivim zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti uz primjenu Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

U ponovljenom postupku potrebno je s više pažnje ocijeniti jesu li se u ponašanju optuženika stekla sva bitna obilježja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti. Potom je potrebno ocijeniti ima li mjesta primjeni Zakona o nezastarijevanju, odnosno je li ostvarena znatna imovinska korist i nerazmjerna. Prvostupanjski će sud donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku koju će valjano obrazložiti. Potom je potrebno ocijeniti ima li mjesta primjeni Zakona o nezastarijevanju odnosno je li ostvarena znatna imovinska korist i nerazmjerna.

Sanadera se teretilo da je u razdoblju od 1994.-1995. kao zamjenik ministra vanjskih poslova i ovlašteni pregovarač u ime Vlade Republike Hrvatske dogovarao uvjete ugovora o zajmu s jednom stranom bankom, odnosno s Hypo bankom. Naime, Vrhovni sud ne navodi ni identitet optuženika ni ime banke. Zajam je Vladi Republike Hrvatske bio potreban za kupnju zgrada veleposlanstava u svijetu. Optuženik se tereti da je iskoristio ratno stanje za uzimanje provizije pri sklapanju tog ugovora. Stavljeno mu je na teret da je dogovorio da mu strana banka za sudjelovanje u pregovorima te kao protuuslugu za ulazak te strane banke na hrvatsko tržište isplati proviziju u gotovini, u visini 5 % odobrenog zajma. Prema optužnici banka je optuženiku isplatila iznos provizije u protuvrijednosti 3.610.528,18 kuna. Takvim postupanjem u ratom uvjetovanom teškom financijskom i gospodarskom stanju Republike Hrvatske optuženiku je stavljeno na teret da je ostvario protupravnu imovinsku korist. Prema optužnici, iznos ostvarene korist u nerazmjeru je s ugroženim temeljnim vrijednosti države i društvene zajednice te interesa Republike Hrvatske.

Vrhovni sud ocijenio je da je prvostupanjski sud propustio na pravilan način utvrditi na koji način je postupanje optuženika imalo štetnog utjecaja na materijalne uvjete života stanovništva u ratu i gospodarskog potencijala države te drugih imovinskih interesa ili probitaka države u ratu. Pravilno utvrđivanje tih činjenica je odlučno i za ocjenu je li ostvarena znatna imovinska korist nerazmjerna. Prvostupanjski sud smatra da treba primijeniti Zakon o nezastarijevanju. Međutim, radnja kaznenog djela ratnog profiterstva stjecanjem nerazmjerne imovinske koristi mora biti rezultat svjesnog iskorištavanja ratnog stanja na štetu materijalnih uvjeta života stanovništva i gospodarskog potencijala države. Mora dovesti do ozbiljnih povreda javnog poretka ili povreda javnog poretka širih razmjera, odnosno do ugrožavanja temeljnih vrijednosti ili interesa državne i društvene zajednice. Nejasno je u prvostupanjskoj presudi na koji način bi počinjenjem kaznenog djela s iznosom stečene imovinske koristi 3.610.528,18 kuna bilo ozbiljno dovedeno u pitanje funkcioniranje države i bile ugrožene temeljne državne i društvene vrijednosti u ratu odnosno bili ugroženi materijalni uvjeti života stanovništva. Naime, to je jedan od temeljnih kriterija za ostvarenje bitnih obilježja kaznenog djela ratnog profiterstva prema pravnom shvaćanju izraženom u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske tijekom ovog postupka. Pritom, navedeni je zajam, prema prvostupanjskoj presudi, u odnosu na nepovoljne uvjete kreditiranja na domaćem bankarskom tržištu bio povoljan za Republiku Hrvatsku u odnosu na visinu kamatnih stopa i u odnosu na rok otplate. U vrijeme zaključenja ugovora o zajmu nije bilo stranih konkurentskih banaka na tržištu koje bi bile zainteresirane za kreditiranje Republike Hrvatske, a provizija je isplaćena iz sredstava banke, a ne na teret države, navodi se u priopćenju Vrhovnog suda.

Bivšem premijeru Vrhovni sud je u listopadu prošle godine potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina. Hernadi koji je nedostupan hrvatskom pravosuđu osuđen je na dvije godine zatvora. Prošle godine u studenom Vrhovni sud je Sanaderu potvrdio oslobađajuću presudu za prodaju jeftine struje Diokiju, dok mu je na čelu bio Robert Ježić te zaključio da nije bilo štete po HEP dok je nedostupni Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. prosinac 2022 03:54