Nakon zagrebačkoga Županijskog suda i Visokog kaznenog suda, i Vrhovni je sud je odlučio da je najskuplje vještačenje u hrvatskoj povijesti, ono koje je Državno odvjetništvo platilo 1,3 milijuna eura u slučaju "veliki Agrokor" - nezakonito.
Naime, redovni sudovi, optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda, te vijeće Visokog kaznenog suda, kojim je predsjedao sudac Ivan Turudić, zaključili su da je vještačenje koje je zagrebačko Županijsko tužiteljstvo zatražilo od poljske podružnice KPMG-a nezakonito.
Ispravna odluka
Utvrđeno je da su ga radile osobe koje su u sukobu interesa. Stoga je DORH podnio zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu kojim je pokušao osporiti te odluke tvrdeći da su sudovi, zapravo, prekoračili ovlasti te ocjenjivali samu zakonitost vještačenja dok bi se, eventualno, moglo raditi samo o tome da je vještačenje nevjerodostojno, no o njegovoj vjerodostojnosti trebalo bi odlučivati na suđenju.
Međutim, Vrhovni sud taj je zahtjev odbio smatrajući da su redovni sudovi donijeli ispravnu odluku. Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo jučer je odmah nakon zaprimanja odluke Vrhovnog suda, i drugi put, povuklo optužnicu u slučaju veliki Agrokor zbog, kako je navelo, "boljeg razjašnjenja stvari", te bi tužitelji uskoro trebali odlučiti kako će i u kojem obliku nastaviti progon u najvećem predmetu iz sfere gospodarskog kriminala u Hrvatskoj dosad.
Prvi je put, kao što je poznato, optužnica bila povučena nakon što je tužiteljica koja je radila na tom predmetu osumnjičena da je podacima iz istrage servisirala obranu. Ono čime se spekulira jest da bi tužitelji za početak odustali od ovako krupne optužnice s mnoštvom vrlo kompliciranih hipoteza te bi je razlomili na nekoliko dijelova, od kojih bi prvi bio plaćanje osobnih troškova obitelji Todorić novcem Agrokora.
Više manjih optužbi
Riječ je o onome što se kolokvijalno naziva izvlačenjem novca iz tvrtke, a s progonom kojeg hrvatski tužitelji imaju veliko iskustvo.
Inače, DORH je u zahtjevu za zaštitu zakonitosti osporavao zaključke redovnih sudova koji su sukob interesa pronašli u tome da su financijski vještak Ismet Kamal i zaposlenici hrvatskoga KPMG-a još prije radili za Agrokor, tvrdeći da je tužiteljstvo angažiralo tvrtku KPMG, a ne pojedince da provedu vještačenje, te da ljudi koji su ga radili, a riječ je o Kamalu i ljudima iz hrvatskog KPMG-a, nisu formalni zaposlenici poljskog KPMG-a.
No, Vrhovni sud ih je odbio sa zaključkom da se pojam zaposlenja i rada za nekoga treba tumačiti puno šire od formalnog radnog odnosa. "Treba voditi računa i o stvarnom poslovnom odnosu između poslodavca i osobe ili osoba koje obavljaju određene zadatke ili poslove", naveo je u obrazloženju Vrhovni sud.