NOVO 10:00 Odvjetnica Ive Sanadera Jadranka Sloković objasnila je da su se žalili na odluku o visini kazne, odluke o oduzimanju imovinske koristi jer su, tvrdi, pogrešno utvrđena činjenična stanja, prenosi Dnevnik.hr.
- 'Ne postoji dokaz za organiziranje grupe i ostvarenje ciljeva te grupe i uloge Sanadera u njoj, sporan je jedini svjedok Ivan Jarnjak. U odnosu na prve dvije točke optužnice ne postoji dokumentacija niti proizlazi odgovornost Ive Sanadera', navela je.
Govoreći o donacijama HDZ-u, Sloković je napomenula da ni na koji način nije dokazano da je Sanader stvorio i vodio sustav. I za druge iskaze svjedoka rekla je da nisu potkrijepljeni dokazima.
8:49 - Počela je javna sjednica vijeća Vrhovnog suda povodom žalbi u slučaju Fimi Media. Prvookrivljeni je bivši premijer Ivo Sanader koji sjednicu prati videolinkom iz Okružnog zatvora u Zagrebu, a prva je svoju žalbu počela izlagati Željka Mostečak, zamjenica Glavnog državnog odvjetnika .
Javnoj sjednici vijeća predsjeda sudac Ranko Marijan koji je svakoj strani predvidio 30 do 45 minuta za obrazlaganje žalbe. Sjednica će se nastaviti i u ponedjeljak 14. lipnja.
Vrhovni sud odlučivat će na javnoj sjednici zakazanoj za petak i ponedjeljak o žalbama na nepravomoćnu presudu u ponovljenom suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu, njegovim suoptuženicima, ali i HDZ-u kao prvoj stranci osuđenoj za korupciju u aferi Fimi media.
Uz bivšeg premijera i nekadašnjeg predsjednika HDZ-a Ive Sanadera te HDZ-a kao prve političke stranke koja je završila na optuženičkoj klupi, u studenome 2020. nepravomoćno su u ponovljenom postupku osuđeni i Sanaderovi suoptuženici.
Sanader je osuđen na povrat 16 milijuna kuna i osam godina zatvora, što je godinu dana manje od prve presude iz 2013. godine koju je ranije ukinuo Vrhovni sud. Bivši HDZ-ov rizničar Mladen Barišić je nepravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu od dvije godine i 10 mjeseci zatvora, dok je na prvom suđenju bio osuđen na tri godine zatvora.
Blagajnica Branka Pavošević je nepravomoćno osuđena na jedinstvenu kaznu od godinu i četiri mjeseca, dok je na prvom suđenju bila osuđena na godinu i šest mjeseci. HDZ je odlukom sudskog vijeća kojim je predsjedala sutkinja Irena Kvaternik osuđen na plaćanje novčane kazne od tri i pol milijuna kuna i povrat 14,6 milijuna kuna u proračun, dok je stranci u prvom suđenju izrečena novčana kazna od pet milijuna kuna.
Glasnogovornik Sanaderova vlade i stranke Ratko Maček koji je u prvom postupku jedini dobio uvjetnu kaznu odlukom zagrebačkog Županijskog suda je oslobođen optužbe.
Prije izricanja druge nepravomoćne presude preminula je Nevenka Jurak, vlasnica marketinške agencije Fimi media preko koje se izvlačio novac iz državnih institucija i tvrtki. Ponovljeno suđenje počelo je 2016., godinu nakon što je Vrhovni sud ukinuo prvu nešto strožu presudu donesenu još 2013.
Mjesec dana od nepravomoćne presude za Fimi mediju, Ustavni sud je odbio Sanaderovu tužbu u aferi Planinska zbog koje izdržava šestogodišnju zatvorsku kaznu, a tom odlukom najvišeg suda iscrpljena su sva pravna sredstva kojima presudu može osporavati pred nacionalnim sudovima.
Presudu u slučaju Planinska, u kojoj je Sanader osuđen za primanje 17,5 milijuna kuna provizije nakon što je država za njegova premijerskog mandata otkupila zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova zastupnika i vlasnika mesne industrije Stjepana Fiolića, zagrebački Županijski sud donio je 2017. a Vrhovni sud potvrdio u travnju 2019.
No, državno odvjetništvo je u studenome otkrilo da unatoč pravomoćnoj presudi Sanaderu još nije ovršeno 17,5 milijuna kuna jer mu je sva imovina, osim mirovine, blokirana u slučaju Fimi media koju nakon žalbi čeka pravorijek Vrhovnog suda.
Sanader čeka i odluku Vrhovnog suda zbog primanja mita od mađarskog MOL-a prilikom preuzimanja Ine za što je osuđen na šest godina. Postane li ta presuda pravomoćna Sanader će državi trebati vratiti još pet milijuna eura.
Odluka Vrhovnog suda u slučaju Fimi media često se spominjala i u nedavnim medijskim raspravama predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, posebno tijekom postupka izbora čelne osobe najvišeg suda.