ZAGREB - Novim zakonom o financiranju političkih stranaka i promidžbe na izborima svim su stranakama i nezavisnim zastupnicima koji se financiraju iz proračuna za deset posto smanjeni iznosi na koje su do sada računali.
Riječ je o prijedlogu zakona koji tek treba biti usvojen u Saboru a njime se, osim smanjivanja novca, predlaže i ograničavanje iznosa koji se smije potrošiti u propagandne svrhe tijekom izbora.
Uz to, među značajnijim odredbama prijedloga zakona je i obveza kandidata za predsjednika Republike da pri podnošenju kandidature uplate 50 tisuća kuna kako bi se uopće smjeli pojaviti na izborima a taj novac se vraća ako je kandidat dovoljno ozbiljan pa pri prijavi kandidature dostavi i potreban broj potpisa birača koji podupiru kandidaturu.
Stop sirotinji
Financijski cenzus je uveden radi zaštite ugleda predsjednika Republike za čije se mjesto kandidati natječu, što je vjerojatno bila dobra namjera kreatora prijedloga ali to za sada znači tek da politički egzibicionisti moraju biti i solidnog financijskog statusa ali ipak ne priječi gluposti da se pojavi na listi kandidata.
Prijedlog novog zakona ograničava i iznos sredstava koji se može potrošiti tijekom kampanje. Ideja nije osobito u skladu s tržišnim natjecanjem ali vladini stručnjaci koji su pripremali zakon očito žele da se na izborima pojavljuju domišljati kandidati koji će privući pozornost birača maštovitošću a ne brojnošću oglasnog prostora. Ili, govoreći o predsjedničkoj kampanji, ne računaju na svog kandidata na slijedećim izborima.
U stvarnosti, to znači da kandidati za predsjednika smiju potrošiti osam milijuna kuna. Podsjetimo li se nedavne kampanje, to bi značilo da Bandić ne bi mogao u planirane spotove samo dodati i one novog sadržaja, s prozivkom “crvenih” već bi morao i dobro promisliti u kojoj će mjeri odustati od osnovne ideje koju je iznosio u spotovima.
S druge pak strane, kandidati za općinske načelnike mogu tek organizirati jedan pristojan tulum jer je njihovo ograničenje sredstava koje smiju potrošiti tek 50 tisuća kuna.
U prijedlogu zakona određen je, među ostalim, i način promidžbe za zastupnike u Europski parlament što sugerira da Vlada namjerava ovim zakonom dočekati i izbor prvih članova u tom parlamentu.
Zakon propisuje i objavu financijskih izvješća kako bi se znalo tko je i od koga te koliko novca dobio kao oblik podrške i to tako da se u roku od 15 dana nakon objave konačnih rezultata izvještaj predaj nadležnom izbornom povjerenstvu a dva dana kasnije ističe rok za objavu u medijima. Kazne za kršitelje ovog zakona su administrativne a znače, pojednostavljeno, uskratu državnog novca zbog različitih oblika kršenja zakona kao što trošenje novca za npr. kupovinu odjeće članovima obitelji, trošenje novca na službenim karticama itd.
Konačno kazne
Prijedlog nudi i kazne koje se kreću do maksimalno propisanih 500 tisuća kuna ali i trostruki iznos neprijavljene donacije.
Ukupan iznos koji simpatizer može donirati stranci ili pojedinom kandidatu tijekom jedne godine iznosi 50 tisuća kuna a ako je riječ o izboru za predsjednika države tada pravna osoba, neka firma, može uplatiti do milijun kuna.
Za izbore u Sabor ili Europski parlament donacija smije iznosti do 500 tisuća kuna a na lokalnoj razini je zakonom predloženo 50 tisuća kuna.
Malo love za gradonačelnike
- Koliko se ukupno smije potrošiti na propagandu
- 8 milijuna kuna za izbore za predsjednika države
- 1,5 milijuna kuna po izbornoj jedinici za izbore u Sabor, isto toliko za Europski parlament
- 500 tisuća kuna za izbore za župana i gradonačelnika Grada Zagreba
- 100 tisuća kuna za izbor gradonačelnika
- 50 tisuća kuna za izbor općinskih načelnika
- 50 tisuća kuna za lokalne izbore
- Iznosi donacija
- 50 tisuća kuna smije donirati pojedinac
- 1 000 000 kuna smije donirati pravna osoba ako je riječ o izboru za predsjednika Hrvatske
- 500 tisuća kuna smije donirati pravna osoba ako je riječ o izboru za Sabor ili Europski parlament
- 50 tisuća kuna ako je riječ o lokalnim izborima