Izrada 42.766 službenih iskaznica za zaposlenike državnih institucija trebala bi nas, prema prijedlogu Konačnog zakona o službenoj iskaznici koji je u saborskoj proceduri, u sljedeće dvije godine stajati 778.402 eura.
Troškovi izrade jedne službene iskaznice iznose, čak, 16,59 eura, stoji u samom prijedlogu zakona. Riječ je o iskaznicama koje bi, kako stoji, trebale "zaposlenicima državnih tijela omogućiti što jednostavniji i brži pristup različitim bazama podataka i aplikacijama koje koriste za obavljanje poslova te elektronički potpis akata".
"Za guranje preko reda"
U obrazloženju se navodi da Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva predlaže uvođenje službene iskaznice za zaposlenike državnih tijela u obliku elektroničke, odnosno digitalne kartice kao javne isprave, koja bi sadržavala podatke o pojedinom zaposleniku državnog tijela. Istovremeno će se navedena iskaznica koristiti za dokazivanje statusa zaposlenika državnog tijela, identifikaciju i registraciju pri ulasku u državno tijelo te za evidenciju radnoga vremena.
Taj prijedlog je na svom profilu na društvenim mrežama komentirao Marko Rakar, IT stručnjak, rekavši:
"Još jedno novo ludilo, redundantno jer svaka osobna iskaznica posjeduje elektronički certifikat. Ova ‘službenička kartica‘ je sasvim nepotrebna, trošak je nepotreban i jedino što će se njome postići jest da će deseci tisuća službenika mahati njima u pokušaju da se preguraju preko reda, ostvare neko pravo koje im ne pripada ili izbjegnu plaćanje prometnih i drugih kazni temeljem svoje ‘službeničke‘ karme. Sve će to koštati milijune i apsolutno je nepotrebno".
Sličnu primjedbu imao je i zastupnik Dario Zurovac koji je pitao zašto se nije pristupilo korištenju sustava NIAS-a i e-osobne pomoću koje se samo trebala dodijeliti ovlast za postupanje određenom službeniku.
"Elektroničke usluge, ali i interni sustavi u državnoj informacijskoj infrastrukturi koriste NIAS te će službena iskaznica omogućavati posjedovanje vjerodajnice visoke razine sigurnosti koja će se koristiti za pristup elektroničkim javnim uslugama ili internim sustavima državne informacijske infrastrukture upravo kroz NIAS.
Dodjela ovlasti u sustavima koji se upravo završavaju, kao sustav e-Ovlaštenja, radi se tako da se ovlast dodijeli elektroničkom identitetu službenika, koji je dan na službenoj iskaznici kao elektroničkom sredstvu visoke razine sigurnosti koji omogućava i potpisivanje", stoji u objašnjenju.
Što je cilj
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, navodi se u obrazloženju zakona, korisnik je projekta "Uspostava platforme s elektroničkim uslugama za e/m Potpis i e/m- Pečat", kojim bi se trebalo pridonijeti povećanju učinkovitosti komunikacije unutar sustava državne uprave te u načinu pružanja e-usluga i njihovoj interakciji s građanima i poslovnim subjektima kao korisnicima javnih usluga.
"Cilj je da se uspostavom ove platforme omogući e-potpisivanje i pečatiranje raznih dokumenata. Ova platforma uspostavit će se kao zajednički dijeljeni servis državne uprave", stoji u obrazloženju zakona.