Od petka do nedjelje autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste prošlo je najviše vozila u povijesti HAC-a tijekom jednog vikenda. Prema službenim podacima u ta tri dana zabilježen je promet od 959.998 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 53.661.924,80 kuna bez PDV-a. U odnosu na isti vikend rekordne 2019. godine promet vozila bio je veći za 5,7 posto, a iznos naplaćene cestarine za 1,5 posto veći. O enormnom velikom broju vozila koji se tijekom vikenda slijevao prema jugu najbolje govore fotografije velikih gužvi na svim autocestama, ali i egzaktni podaci. Primjerice, tijekom subote, kada je autocestama prošlo najviše automobila, kroz naplatu postaju Lučko prema jugu u sat vremena je prošlo 2.051 vozilo.
Ogromne prometne gužve na pravcima prema moru s vikenda su se protegnule i na ponedjeljak. Što je posljednjih godina već standardna pojava. Od ranog jutra stvarale su se kilometarske kolone na zagrebačkoj obilaznici, te na prilazima Zagrebu iz smjera Goričana i Bregane. Prema dostupnim podacima do 14 sati jučer je na Naplatnoj postaji Lučko na autocestu A1 ušlo čak 28.719 vozila. Ovakav trend priljeva vozila tijekom vikenda i ponedjeljka u HAC-u očekuju još i sljedećeg vikenda, a potom bi se od 15. kolovoza trend trebao mijenjati te bi više vozila trebalo biti na izlazu s autoceste negoli na ulazu.
Osim na autocestama kojima upravlja HAC daleko veći promet negoli prošle godine bilježi se i na drugim autocestama. Tako je primjerice autocestom Zagreb-Macelj od petka do nedjelje prošlo 131.248 vozila što je u odnosu na isti vikend prošle godine više za pet i pol tisuća vozila. Na Istarskom ipsilonu također bilježe rekordne brojke. Prošlog vikenda ovom je prometnicom prošlo 174.441 vozilo što je u odnosu na 2021. godinu povećanje od 2,7 posto a u odnosu na isti vikend 2019. godine povećanje je od 5,9 posto.
O velikom priljevu stranih gostiju u Hrvatsku govore i podaci MUP-a s graničnih prijelaza. Od petka do nedjelje u Hrvatsku je ušlo 387.663 vozila s inozemnim tablicama, a preko cestovnih graničnih prijelaza u Hrvatsku je ušlo 1.273.874 stranih državljana. Svi oni, naravno nisu putovali na odmor na hrvatsku obalu, ali prema procjenama veći dio njih je to učinio.
Gužve na autocestama u ovo doba godine uobičajena su pojava širom Europe, a ove na hrvatskim prometnicama čak su i nešto manje nego drugdje. Vozači u pravilu za gužve i velike kolone krive signalizaciju, loše ceste i organizaciju prometnih tokova. Prometni stručnjaci s kojima smo razgovarali naglašavaju kako se velike kolone na prometnicama prema moru stvaraju iz nekoliko razloga među kojima je i loše ponašanje samih vozača.
Prema njihovim riječima uzrok gužvi na prilazu autocesti A1 je u velikom priljevu vozila, prometnim nesrećama te činjenici da se na Naplatnu postaju Lučko istovremeno slijeva promet s tri autoceste. Nakon prolaza naplate Lučko vozači najčešće stisnu gas misleći kako će tako brže doći do cilja i izbjeći nove gužve. I tu griješe. Naši sugovornici tvrde kako je najveća propusnost autoceste, u situacijama velikih gužvi, pri brzini vozila od 75 do 100 kilometara na sat.
Kada vozač vozi, primjerice, 150 kilometara na sat lijevom trakom i ispred njega se ubacuje vozilo iz desne trake on naglo koči smanjuje brzinu i izaziva tzv. šok valove. Svi iza njega koče, smanjuje se brzina kretanja što dovodi do toga da vozila nekoliko kilometara iza potpuno staju. Kako je vozilima potrebno više vremena za pokretanje negoli za kočenje dolazi do stvaranja višekilometarske kolone kojoj ponekad treba i do sat vremena da se pokrene. Zbog toga prometni stručnjaci savjetuju vozačima da u vrijeme velikih gužvi voze sporije te će sigurno brže proći od točke A do točke B.