Hrvatski građani s najviše optimizma gledaju na svoju osobnu budućnost u EU, otkriva nam veliko istraživanje BVA Xsighta provedeno na oko 23 tisuće ispitanika u 27 članica EU. Mnogima će zvučati pomalo čudno da u Hrvatskoj čak 84 posto građana gleda na svoju budućnost optimistično, što je impresivnih 11 postotnih poena više nego prosjek Unije. Radi se, valja istaći, o respektabilnom istraživanju, baziranom na 1000 ispitanika samo u RH te stratificiranom prema spolu, dobi i profesiji. Dakle, nema dileme da smo iznenada postali najoptimističnija nacija EU; 8 postotnih poena optimističniji smo od bogatih Danaca, 9 posto od Slovenaca, 10 od Belgijanaca, te čak 15 posto od Finaca.
Istraživanje s oficijelnim nazivom "Brige i percepcije EU građana" utvrdilo je kako Europljane muče četiri glavne brige. Na prvom mjestu je zabrinutost za vlastito zdravlje. O tome brine visokih 41 posto ispitanika, dok se njih 38 posto pribojava rata. Treće mjesto u europskom rangu briga s 24 posto dijele pitanja kupovne moći i okoliša.
Najveća briga - zdravlje
Najveća briga hrvatskih građana ista je kao u cijeloj EU – 43 posto hrvatskih građana zabrinuto je za svoje zdravlje, što znači da je bitnih 5 postotnih poena zabrinutiji od prosjeka EU. Na drugom mjestu hrvatskih briga je, naravno, strah za kupovnu moć. U RH 32 posto građana brine je li im novčanik dovoljno dubok, te smo samo jedna od 6 europskih nacija u kojoj je kupovna moć među dvije najveće brige. Niti u jednoj članici kupovna moć nije glavna briga građana; to su isključivo zdravlje i rat. Samo su građani 6 članica EU zabrinutiji za kupovnu moć nego što otkrivaju podaci za Hrvatsku. Veće brige oko kupovne moći imaju Francuzi (njih 40 posto), a slijede ih Belgijanci, Grci, Estonci te Rumunji. Intrigantno je da praktično ne postoji bojazan za održavanje kupovne moći Češkoj, Slovačkoj, Švedskoj i Poljskoj, gdje je zabilježeno 14 do samo 8 posto zabrinutih.
Mogućnost ratnog sukoba treća je hrvatska najveća briga, ali u odnosu na druge članice ne može se reći da smo pretjerano zabrinuti. Naime, kod nas se 27 posto ljudi boji rata, što je relativno nizak postotak u odnosu na države gdje se strah od masovnog oružanog sukoba penje iznad 40, pa i 50 posto.
Kao jedna od ključnih političkih tema u EU medijski se često nameće pitanje imigranata, ali je dojam iz istraživanja da se taj problem više politizira, nego što je doista dramatičan, osim u središnjoj EU. Primjerice, pitanje sigurnosti odredilo je kao najveću brigu 20 posto EU građana, visinu poreza 18 posto, a zbog imigranata brine 17 posto Europljana. Pri tome se skoro podjednako pribojavaju socijalne nejednakosti i terorizma (16 posto ispitanika), te nezaposlenosti (14 posto). Percepcija imigranata problem je, ponovimo, u zapadnim državama kao što su Austrija, Nizozemska i Njemačka,a gdje je zbog imigranata zabrinuto 29 odnosno 28 posto ispitanika, što je 2,3 puta više u odnosu na 12 članica koje redom imaju manje od 12 posto zabrinutih zbog imigracije. To su Poljska, Hrvatska, Slovačka, Grčka, Španjolska, Portugal, Latvija, Mađarska, Luksemburg, Bugarska, Litva i Rumunjska. No, na direktno pitanje smatrate li da je imigracija problem za vašu zemlju, u Hrvatskoj je čak 60 posto građana odgovorilo potvrdno. U RH vladaju natprosječno negativni sentimenti prema pitanjima migranata, ali daleko je to od paranoje u Bugarskoj ili Češkoj, gdje 74 odnosno 73 posto ispitanika u došljacima vidi ozbiljan problem.
Situacija se pogoršava
Na pitanje kako u zadnje tri godine osobno procjenjujete situaciju u svojoj zemlji 54 posto hrvatskih ispitanika konstatirali su da se situacija pogoršava, ali su time optimističniji nego prosječni građanin EU, gdje je 63 posto ispitanika procijenilo da su ekonomske performanse države oslabile.
Hrvatski građani još su manje zbrinuti za ekonomsku situaciju na razini EU. Samo 49 posto hrvatskih ispitanika procijenilo je pogoršanje ekonomske situacije u EU, što znači da pretežito na razini EU vidimo ekonomski napredak. Ono što je pak fenomenološki zanimljivo jest da je puno manje hrvatskih građana zabrinuto za osobnu ekonomsku situaciju, nego za stanje hrvatske ekonomije. Naime, za osobnu ekonomsku situaciju zabrinuto je samo 35 posto ispitanika, što je 9 postotnih poena manje nego u bogatoj Austriji ili čak 22 postotnih poena manje nego u Mađarskoj.
Nadajmo se da su poprilično optimistični odgovori hrvatskih ispitanika u odnosu na ispitanike u drugim članicama više vezani uz realno gledajući solidnu gospodarsku izvedbu RH, nego uz uzrečicu ‘ni brige ni pameti‘.