INFLACIJA UDARA NA DŽEPOVE

Usporedili smo cijene 177 artikala: U 10 mjeseci poskupio svaki drugi proizvod, neki i 150%

Najveći rast cijena u domaćim trgovinama primijetili smo na mesu, mlijeku, jajima, voću i povrću

Poskupljenja artikala, ilustracija

 Tomislav Botić

Gotovo svaki drugi proizvod u trgovinama mješovite robe skuplji je nego prošle godine. Rezultat je to terenskog istraživanja Jutarnjeg u kojem smo prikupili cijene s tridesetak nasumce odabranih računa za špeceraj iz tri velika trgovačka lanca s različitim datumima iz 2021. godine, a onda ih u istim tim dućanima usporedili s cijenama danas.

Od ukupno 177 artikala koji su se našli na tim računima, danas je skuplje njih 80, odnosno 45,19 posto. Najveći rast cijena primijetili smo na mesu, mlijeku, jajima, voću i povrću. Kad se ukupni iznosi zbroje, ako bi sve te iste artikle u istim dućanima kao i prošle godine kupili danas, to bi vas umjesto 2736 kuna stajalo 2946 kuna, odnosno 210 kuna više.

Riječ je, dakako, o grubom izračunu, kojem za cilj nije bio otkriti koji je trgovački lanac skuplji, niti smo uspoređivali cijene svih artikala u svim dućanima. Cijene variraju na tjednoj i mjesečnoj bazi. Eksperiment je bio jednostavan: nasumce odabrani računi s nasumičnim datumima iz 2021. (jedan račun smo pronašli i iz 2020.) poslužili su nam kao šoping-lista, pa smo s njima otišli u iste dućane prošli tjedan. Riječ je o dućanima Konzuma, Lidla i Spara u Zagrebu i računima za namirnice za tjednu ili dvotjednu zalihu osoba koje su nam ih ustupile. Pritom smo s liste eliminirali sezonske proizvode kojih trenutačno nema, a pazili smo i da artikle na akciji uspoređujemo u njihovoj punoj cijeni.

Također, ako se na više računa nalazio isti artikl, uzet je u obzir samo prvi put kada se pojavio. Proizvode poput voća i povrća, mesa i narezaka s odjela delikatesa uspoređivali smo po cijenama koje vrijede za njihov kilogram.

Od 114 artikala iz Lidla, koliko ih je ostalo nakon eliminacije po ovim parametrima, poskupjelo je dakle njih 51. Pojeftinila su 3 artikla, a 60 proizvoda je zadržalo istu cijenu. Računi su izdani u razdoblju od ožujka do kraja prosinca prošle godine, a ukupno poskupljenje na njima je 135,77 kuna, na datum 11. siječnja.

Samo jedan od računa je ispao skuplji lani nego ove godine, i to zahvaljujući odresku svinjskog vrata. U ožujku 2021. cijena mu je bila 36,89 kuna po kilogramu, a danas je 36,79, dakle 10 lipa jeftiniji. Ostalim artiklima s tog računa cijena je ista kao i lani.

Mliječni i mesni proizvodi

Najveći rast cijena primijetili smo na računu izdanom 3. prosinca. Naime, zbroj tih namirnica samo 38 dana kasnije je skuplji za 43,40 kuna, a riječ je o kupnji mesnih proizvoda, voća, povrća i jaja.

Jaja iz slobodnog uzgoja skuplja su tri kune (sada 16,99), mozzarella dvije kune (sada 6,99), dalmatinska panceta pet kuna (sada 14,99), kao i hrenovke (sada 15,99).

Pri uspoređivanju cijena svježeg voća i povrća treba biti oprezan jer se radi o sezonskim proizvodima čija cijena ionako stalno varira s obzirom na dostupnost. Ipak, razliku u cijeni kilograma naranče u prosincu i siječnju (sa šest na 15 kuna) svakako ćete osjetiti. Na računu iz prosinca nije naznačeno je li možda bila riječ o akciji.

Najviše proizvoda koji su u Lidlu poskupjeli upravo su s odjela voća i povrća. Jedanaest artikala skupa je skuplje za 36,89 kuna. Neki pekarski proizvodi poskupjeli su za nekoliko desetaka lipa. Po par kuna na gore otišli su mlijeko, mliječni proizvodi, jaja, gotovi kolači i ulje.

Osim odreska svinjskog vrata, kilogram paprike babure pojeftinio je s 27,99 na 19,99 kuna, a prašak za pecivo s 0,39 na 0,19 kuna.

Na tri Konzumova računa našla su se 63 artikla, od kojih je 29 danas skuplje. Tri artikla su pojeftinila, a 31 je zadržao cijenu. Poskupjelo je dakle 46,03 posto proizvoda. Najstariji račun kojim smo se poslužili je iz prosinca 2020. godine. Odabrane artikle kupac bi danas platio 566 kuna, umjesto 526,71, dakle 39,29 kuna više.

Skuplji su mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, povrće i meso. Kikijevi gumeni medvjedići od 90 grama su pak pojeftinili. Pretprošle godine bili su 6,49, a sada su 5,29 kuna.

Razlike u cijenama u odnosu na 2020. vide se već i lani u svibnju. Na računu iz tog mjeseca prošle godine kila PIK-ove mortadele s maslinama je s 63,99 kuna narasla na 67,99 kuna, a takva je ostala i danas.

Troslojni Violetin toaletni papir u pakiranju od 16 komada 2020. bio je 31,99 kuna, 2021. godine 35,99 kuna, a 12. siječnja 2022. ta se cijena popela do 43,99 kuna.

Posljednji račun iz Konzuma, iz listopada 2021., danas je veći za 7,91 kunu. Jedino na njemu povoljnije danas nego lani je grill domaće pile, i to za jednu kunu.

U Konzumu najveći porast primjećujemo na mliječnom i mesnom odjelu. Prije dvije godine, kada smo još imali jednokratne plastične proizvode, 100 slamki kupac je platio 8 kuna. Danas je najjeftinija opcija 7 kuna, ali za 25 papirnatih slamki. Također, 650 grama zelenih otkoštenih maslina stajalo je 18,99 kuna. Takvo pakiranje nismo našli, ali ono od 320 grama košta 19,99 kuna.

Uvođenje eura

Na jednom manjem Intersparovu računu koji smo uspoređivali tri su pojeftinjenja, a niti jedno poskupljenje. Račun je star nešto više od mjesec dana, s datumom 14. 12. 2021. Pekmez od šljive 660 grama tada je koštao 29,99 kuna, a sada je dvije kune jeftiniji. Argetina pašteta od tune 95 grama bila je 9,99, a sada kunu i pol manje. Čokolada Jimmy Choco od 100 grama s 9,99 košta kunu manje.

Daljnja poskupljenja možemo očekivati, kaže Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

- Najavljuju se poskupljenja vode, struje i plina. To se sve koristi kod uzgoja, prijevoza i skladištenja. Ako poskupljuju energenti, neminovno će doći do poskupljenja cijena, objašnjava.

Najviše ju je iznenadio rast cijene jestivog ulja, a gore idu i ostale osnovne živežne namirnice, poput šećera i brašna. Rekla nam je kako Udrugu stalno zovu ljudi, no oni u vezi porasta cijena ne mogu ništa. Još goru situaciju očekuje i zbog uvođenja eura.

- Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić i ministar financija Zdravko Marić pozivali su se na podatke da su sve zemlje imale neku malu inflaciju pa je to za očekivati i kod nas. Bila sam i u Austriji i Sloveniji kad je uveden euro i ljudi su bili strašno ljuti jer su sve cijene otišle gore. Tadašnji premijer Slovenije je rekao da su sve pripremili za euro pa možete misliti kako će to onda izgledati kod nas. Nemamo puno vremena do 1. 1. 2023. - strahuje Knežević.

Očekuje da će problema biti već kod uvođenja dvojnog iskazivanja cijena, a zatim i u ona dva prijelazna tjedna kada ćemo moći koristiti i kune i eure.

- Očekujem da će biti problema s povratom novca. Da će ljudi dobivati kusur u kunama. Kad prođe 14 dana, više ih neće moći potrošiti i morat će ići u banke. Sad su već u bankama redovi. Ako ljudi još dobiju i taj posao na svoja leđa... Uz to 65 posto umirovljenika ima mirovinu ispod granice siromaštva, 2965 kuna. Porast plaća je zanemariv u odnosu na porast cijena. Nekad su se plaće usklađivale s porastom troškova života. A sad plaće i mirovine porastu dva posto, a cijene deset posto - dodaje Knežević.

Loše informirani

Veliki problem vidi u tome što su građani i potrošači u Hrvatskoj najlošije informirani u Europskoj uniji. Na tome se, kako kaže, ne radi, a one informacije koje se daju teško su razumljive.

- Ljudima treba reći što će im se desiti s kreditima, štednjom i zamjenom. Očekujemo da će biti i prevara preko interneta. To već sad rade starijim ljudima koji se ne snalaze. Tog će biti puno više kad krene zamjena. Ima jako puno ljudi koji, zato što je kamata na štednju nikakva, drže novac doma. Pozvat će ih na zamjenu i to će biti prilika za lopove - upozorava.

Igor Vujović, predsjednik društva i udruge Potrošač, kaže da se porast cijena ne može direktno vezati uz uvođenje eura. Više ima veze s pandemijom i prvim lockdownom kada su rasle cijene energenata i sirovina.

- Kako će se cijene promijeniti nakon uvođenja eura, pitanje je geopolitike i monetarne politike. Ne radi se ni o inflaciji, nego o porastu cijena. Hrvatska nije po pitanju toga izuzetak, nego se isto događa u cijeloj Europi i svijetu, svugdje cijene rastu - objašnjava.

Vujović ističe da svaki potrošač ima svoja prava bez obzira na cijenu proizvoda te da je zakon uvijek isti. Najbitnija je financijska situacija svakog potrošača.

- Ljudi kupuju na akcijama, ono što ne može ni ne kupi, ima svega. Ljudi moraju od nečega živjeti i nešto jesti, a koliko si mogu priuštiti, to je veliko pitanje - zaključila je Ana Knežević.

Plenković najavio mjere

Na pitanje SDP-ovke Mirele Ahmetović na jučerašnjem aktualcu koje će mjere Vlada poduzeti po pitanju rasta cijena za poduzetnike i kućanstva, premijer Andrej Plenković otkrio je plan Vladina paketa mjera za smanjenje udara rasta cijena energenata. A on se, najavio je premijer, sastoji od tri mjere, uz nultu, koja znači da će se ponovno limitirati cijene za sve osim premium goriva. Prva se mjera odnosi na povećanje naknade za socijalno ugrožene za koje se sada troši 115 milijuna kuna. Druga je uloga HEP-a, od kojeg se, kao domaće kompanije, očekuje da dade svoj doprinos cijeni struje i plina i dio udara prebaci na svoja leđa. A treća se odnosi na paket mjera PDV-a koji sada za struju iznosi 13 posto, a za plin 25 posto. (Željka Godeč)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. siječanj 2022 07:57