Nakon što je tjednik Nacional objavio famoznu komunikaciju bliskih suradnika premijera Andreja Plenkovića, glasnogovornika Vlade Marka Milića, predstojnika Ureda premijera Zvonimira Frke Petešića te ministra Davora Filipovića i glavnog tajnika HDZ-a Krunoslava Katičića s prijašnjim direktorom Hrvatskih šuma Krunoslavom Jakupčićem, mogle su se čuti brojne primjedbe na postupanje Državnog odvjetništva, pa tako i "sugestija" da što prije moraju te osobe pozvati na razgovor i ispitati ih.
Na kraju istrage
O tome što je DORH, odnosno USKOK, koji bi bio nadležan u ovom slučaju, poduzeo, je li proveo ikakve radnje i provodi li izvide zbog sumnje na moguće zloupotrebe i trgovanje utjecajem, može se diskutirati, jer je USKOK dao samo načelno priopćenje bez konkretnih detalja. Međutim, o pozivanju pošiljatelja i primatelja spornih poruka na ispitivanje ne može biti puno diskusije. Sve je vrlo jednostavno.
Oni mogu biti pozvani na ispitivanje samo na jedan način - da im se pročita pouka o pravima te snimi njihova obrana, dakle u svojstvu osumnjičenika. U nekim drugim državama istražna tijela postupaju drugačije, ali kod nas je zakon takav da istražitelji, bilo da se radi o policiji ili Državnom odvjetništvu, čim postoje osnove sumnje da je neka osoba počinila kazneno djelo, ne mogu s tom osobom više obavljati obavijesne razgovore ili je ispitivati kao svjedoka, nego samo u svojstvu osumnjičenika uz prethodno upozorenje na zakonska prava.
Tako naša tijela kaznenog progona uobičajeno i postupaju. Dakle, na temelju spornih poruka USKOK može krenuti u prikupljanje dokumentacije, mogu obavljati razgovore s drugim osobama koje možda imaju bitnih saznanja, mogu tražiti primjenu tzv. posebnih mjera tajnog nadzora i slično. A tek na kraju, ako zaključe da iz prikupljenih dokaza proizlazi osnovana sumnja na počinjenje kaznenih djela, mogu pozvati "glavne aktere" na ispitivanje u svojstvu osumnjičenika.
Bez uhićenja
Međutim, u pravilu se osumnjičenike prije formalnog otvaranja istrage ispituje samo u slučaju kad se krene u njihovo uhićenje. Ako se kazneni postupak odluči provesti "redovnim putem", dakle bez privođenja, onda se mahom najprije donese rješenje o provođenju istrage, tijekom koje se onda najprije provedu sve potrebne radnje, a same osumnjičenike se ispituje na kraju istrage, prije podizanja optužnice.
Najbolji primjer za to je slučaj četvorice sada već optuženih ministara, od kojih je samo Darko Horvat uhićen i odmah ispitan, naravno, nakon što su u izvidima prikupljeni dodatni relevantni dokazi, a ostala trojica, Josip Aladrović, Tomislav Tolušić i Boris Milošević, ispitana su tek na samom kraju istrage.
Kakve će radnje i kojim redoslijedom USKOK poduzimati u najnovijoj aferi "Puno ti hvala", za sada se može samo pretpostavljati. No, do hitnog ispitivanja Milića i ostalih radi "pojašnjavanja" stvari istražiteljima, a bez otvaranja formalne istrage, teško da će doći.