Ne treba se čuditi velikim kišama usred svibnja - pa u Hrvatsku su već stigle i inačice tornada, koje doduše zovemo pijavicama, a DHMZ je na svojim stranicama objavio poziv građanima da ih snimaju i prijavljuju, otkrio je za Novi list klimatolog i pročelnik sekcije za klimu pri HAZU Krešimir Pandžić.
Pandžić pojašnjava kako su pijavice češće na moru iako su zabilježene i u Zagrebu i Petrinji, a iako je pojam tornado dosad uglavnom bio rezerviran za SAD, slučaj iz Češke otprije nekoliko godina ukazuje da su takve pojave moguće i u Europi.
- Dakle, primijećene su i u Hrvatskoj iako intenzitet, nasreću, nije toliki da bismo to mogli nazvati tornado. Makar, postoji tendencija jačanja i žestine, pa i čestine pijavica, kazao je Pandžić.
Klimatolog je otkrio kako je slično kišno razdoblje u Hrvatskoj zabilježeno u svibnju 2014. godine s ogromnim štetama kad je poplavila Sava, kao posljedica sredozemne ciklone koja je, prema dostupnoj statistici, uzrok oko 90 posto oborina na ovom području.
Kad je u pitanju obrana od poplava, Pandžić je predložio uspostavom takozvanih "crvenih zona" koje bi obuhvaćale područja s velikim opasnostima od poplava, a govorio je i o značaju globalnog zatopljenja koje ipak ne drži odgovornim za sve klimatološke nepogode.
Kaže kako su elementarne nepogode sve češće, i to ne prvenstveno zbog posljedice promjene atmosfere već nekih procesa kao što je to isparavanje. Ukratko, porast temperature uzrokuje porast vlage u zraku, a to pak djeluje na jačanje olujnih oblaka. Sve uglavnom ovisi o temperaturi tijela koje zrači, što je u ovom slučaju zemljina površina pa ne čude podaci prema kojima od 1951. godine naovamo većina zemalja svijeta bilježi pojavu porasta broja toplinskih valova i maksimalne temperature, a smanjenje broja ekstremno hladnih dana.
- Također je na količinama oborina primijećeno da su intenzivnije, na globalnoj skali. To je posljedica povećanja vlage u zraku koja nastaje zbog povećanja temperature, a da bi se ta vlaga vratila, moraju se stvoriti velike količine oborina. Nepovoljno je što se te količine oborina izlučuju u kraćem vremenu, pa su onda i suše dugotrajnije, kazao je Pandžić koji u svemu vidi i mjesto za optimizam, prvenstveno zbog produljenja vegetacijskog razdoblja i mogućnosti uzgoja nekih biljaka koje su dosad bile nezamislive za ova područja.
Pandžić podsjeća i na obvezu zemalja potpisnica Pariškog sporazuma o klimi putem kojeg su se obvezale do kraja 21. stoljeća ograničiti globalno zagrijavanje na maksimalno 1.5 do 2 stupnja, a u sklopu čega bi Europa trebala do sredine stoljeća smanjiti upotrebu fosilnog goriva do razine 20-ak posto sadašnje potrošnje.
Pandžić je također kazao kako se ne sjeća da smo nakon 2014. u Hrvatskoj imali toliko dugo razdoblje s oborinama gdje je djelovala sredozemna ciklona, a koje se može nazvati "bloking" dok njemački izraz kaže "Großwetterlage".
- U osobnom istraživanju, a dio je to i mog doktorata, primijetio sam kako taj Großwetterlage daje visoki tlak, recimo na pola Europe, sjeverno, onda je južnije niži tlak. A taj niži tlak rezultira u duljem razdoblju s većim količinama oborina od prosječnih. U našem slučaju imamo i smjer vjetra iz južnih kvadranata koji ima uzlaznu komponentu na Dinaridima. Pa kad je riječ o sredozemnoj cikloni onda su najizraženije oborine na na vjetrini Dinarida. Sad bismo mogli reći da se dogodila baš takva jedna situacija, kazao je Pandžić.