Na sudovima širom države jučer je počeo novi "bijeli štrajk" sudaca koji tvrde kako štrajkaju jer Vlada nije ispunila dogovor zbog kojega su prekinuli štrajk u svibnju prošle godine i kojim im je Vlada do početka ove godine obećala provesti indeksaciju plaća.
Naime, Vlada je u svibnju obećala sucima usklađivanje osnovice s visinom prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama za prethodnu godinu, a suci također traže da se jasno razrade koeficijenti, odnosno sustav platnih razreda te da se odrede dodaci na plaće kakve imaju drugi državni službenici poput naknade za prijevoz, regresa i slično.
Ovoga puta se sucima, za razliku od svibnja prošle godine, pridružilo i Državno odvjetništvo, odnosno Udruga hrvatskih državnoodvjetničkih dužnosnika (UHDD) čiji je Upravni odbor pozvao članove Udruge, ali i druge državne odvjetnike i zamjenike državnih odvjetnika, na provođenje "mjera upozorenja", kako suci i državni odvjetnici nazivaju "bijeli štrajk".
"Ponavljamo, Udruga smatra potrebnim donošenje Zakona o plaći i materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, koji će osim sada ponuđenog dijela materijalnih prava, u potpunosti urediti plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika, sukladno postignutim standardima u državama članicama Europske unije.
Udruga hrvatskih državnoodvjetničkih dužnosnika spremna je i dalje nastaviti razgovore s nadležnim Ministarstvom pravosuđa i uprave radi donošenja cjelovitog Zakona o plaći i materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika", izvijestili su iz UHDD-a.
Informacije o odazivu sudaca na štrajk jučer su bile potpuno oprečne: ovisno o tome slušate li UHS ili Vladu, odnosno Ministarstvo pravosuđa i uprave. Naime, UHS je jučer izvijestio kako se štrajku odazvalo više od 80 posto hrvatskih sudaca, a što je više i od broja sudaca koji su štrajkali u prvome "bijelom štrajku" u svibnju prošle godine, te da je odaziv sudaca u nekim gradovima i stopostotan, Ministarstvo tvrdi drugačije, pozivajući se na podatke iz informatičkoga sustava sudova.
"Prema podacima iz e - Spisa na prvi dan štrajka u organizaciji Udruge hrvatskih sudaca, odgođeno je tek 35 posto ročišta na svim hrvatskim sudovima, odnosno 741 od 2077. Ako uzmemo u obzir da je u "regularnim" danima bez štrajka, prosjek dnevnih otkazivanja 13 posto, taj postotak je još i manji - tek dodatnih 22 posto potaknuto samim štrajkom.
U slučaju da uistinu 80 posto hrvatskih sudaca danas štrajka, kako Udruga hrvatskih sudaca tvrdi, broj odgođenih ročišta bio bi veći. Zasigurno ne spadaju sva današnja zakazana ili održana ročišta pod hitna. Podsjećamo da su podaci iz e-Spisa najrelevantniji za ocjenu rada sudova i sudaca prema Zakonu o sudovima i Sudskom poslovniku.
Ministarstvo pozdravlja odluku sudaca diljem Hrvatske koji se danas u većini nisu odlučili za štrajk. Vjerujemo kako su ovime pokazali da su prepoznali inicijativu Ministarstva pravosuđa i uprave oko povećanja plaća. Istovremeno je ovo i njihov pokazatelj odgovornosti prema građanima i pravnom sustavu te stoga održavaju ročišta usprkos napucima iz Udruge hrvatskih sudaca", izvijestili su jučer iz Ministarstva.
Informacije o tome kako su dijelovi nekih sudova jučer posve normalno radili stigle su jučer sa Županijskoga suda u Splitu, a kako smo se mogli i sami uvjeriti i s najvećega Županijskoga suda u državi, onoga zagrebačkoga, no te informacije treba uzeti s dozom s obzirom na njihovu kvantitativnu reprezentativnost.
Naime, radi se o samo o kaznenim odjelima prvoga stupnja dvaju sudova koji imaju "uskočki" status - dakle o najelitnijim kaznenim odjelima sudova koji brojčano ne čine veliki udio u sudačkoj populaciji. Također, predmeti tih odjela upravo su uglavnom oni koji zahtijevaju najveću hitnost i angažiranost u radu.
Kao i u prvome štrajku, predsjednik Vrhovnoga suda Radovan Dobronić i ovoga puta je predsjednicima županijskih sudova dao uputu koju bi oni trebali dalje komunicirati prema općinskim sudovima, a u kojoj ponovno nalaže da je potrebno organizirati nastavak rada u predmetima u kojima prijeti nastup "nenadoknadive" štete.
Prije svega to će se odnositi upravo na kaznene odjela sudova, pogotovo na županijske sudove koji po svojoj nadležnosti sude za teška kaznena djela, a naročito na četiri hrvatska suda koji su nadležni i za djela u kojima je tužitelj USKOK. Tu također dolazimo do novoga pitanja koje se počelo pojavljivati unutar zahtjeva samih štrajkaša.
Naime, kako se to može zaključiti iz izjava sudaca uskočkih odjela i splitskoga i zagrebačkoga Županijskoga suda, oni zamjeraju što se u predloženoj indeksaciji njihova radna mjesta gotovo izjednačavaju s mjestima svih ostalih sudaca tih sudova, bez obzira na to što oni moraju suditi za teške zločine u najsloženijim kaznenim predmetima u državi, prolaziti sigurnosne provjere SOA-e i slično, dok njihovi ostali kolege to ne moraju.
"Nemojte me krivo razumjeti, smatram da kolege s građanskoga odjela zaslužuju povećanje koeficijenta, no time potpuno nestaje razlika između sudaca na ovim specijaliziranim kaznenim odjelima te se postavlja pitanje kakva će uopće biti motivacija da se netko javi za rad na uskočkim odjelima", rekao nam je jedan dugogodišnji kazneni sudac iz Zagreba.
Slično su Slobodnoj Dalmaciji jučer rekli s kaznenoga Odjela splitskoga Županijskoga suda. "Nas tridesetak sudaca na četiri najveća suda u državi (Rijeka, Zagreb, Split i Osijek) radimo najteže predmete, a meni se čini kao da te činjenice nisu svjesni niti Ministarstvo pravosuđa niti Udruga sudaca", rekao je za Slobodnu jedan uskočkih sudaca na splitskom Županijskom sudu.