Obilježavanje 29. obljetnice zločina koji su u Škabrnji 18. studenoga 1991. godine počinili pripadnici bivše JNA te srpskih paravojnih postrojba počelo je u srijedu polaganjem vijenaca kod središnjeg križa na Groblju sv. Luke na spomen-obilježju kod masovne grobnice.
Osim članova obitelji poginulih branitelja i civila, vijence su položila službena izaslanstva, u ime predsjednika Republike Dragan Lozančić, izaslanik predsjednika Sabora Ante Sanader, te u vladinom izaslanstvu ministri Gordan Grlić Radman, Marija Vučković i državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver.
Prema procjeni policije u Škabrnji se okupilo oko dvije i pol tisuće ljudi.
U 10,30 s Ambara do crkve Blažene djevice Marije krenula je Kolona sjećanja, koju će predvoditi vojnici sa zastavama ratnih postrojba, a u 11 sati misno slavlje predvodit će zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić.
Neće biti uobičajene hodnje do groblja
Zbog trenutačne epidemiološke situacije, u Škabrnju je stiglo manje sudionika nego prijašnjih godina kada se u tom ravnokotarskome mjestu znalo okupiti i do 15.000 građana iz cijele Hrvatske.
Općina Škabrnja, u suradnji s Gradom Zadrom, angažirala je tridesetak tzv. covid-redara koji paze na poštovanje epidemioloških mjera.
Svaki zločin se mora procesuirati i to je prioritet hrvatske vlade, rekao je u srijedu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u Škabrnji na obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
On je na obilježavanju u Škabrnji sudjelovao kao izaslanik premijera, a istaknuo je kako je današnji dan na poticaj vlade proglašen neradnim kako bi se njime „komemorirale sve žrtve i iskazao poseban pijetet gradu Vukovaru, gradu heroja koji je najviše pretrpio u Domovinskom ratu“.
Šef hrvatske diplomacije ponovio je kako svaki zločin mora biti procesuiran, da je po tom pitanju vladu dočekalo teško nasljeđe, ali da ona aktivno radi na tome te da se „istina svakako mora utvrđivati i dalje“.
Naglasio je da se aktivno radi i na potrazi za nestalima kojih je 1869, pa dodao da „nikoga ne može zaobići ruka pravde“.
„Na tome će raditi ova vlada, ministarstvo pravosuđa i sve institucije. Nitko nije ravnodušan i želimo zaliječiti sve rane u našoj lijepoj domovini“, a to je i „zadovoljština“ obrambenom i pravednom Domovinskom ratu, dodao je.
Višednevni pokolji
Zaključio je kako „dobro ipak pobjeđuje“ jer je Hrvatska danas slobodna, suverena i međunarodno priznata država.
Pohod na Škabrnju počeo je ujutro 18. studenoga 1991. napadom srpskoga agresora, potpomognutim zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je toga dana u Škabrnji ubijeno je 48 civila i 15 branitelja.
Pokolji i progoni nastavljeni su i sljedećih dana, a za višegodišnje okupacije do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86.
Nakon mise neće se, kako je bilo uobičajeno, održati hodnja od župne crkve do groblja, a crkvena zvona zvonit će u 18 sati u cijeloj Hrvatskoj za Vukovar i Škabrnju.
Pohod na Škabrnju počeo je ujutro 18. studenoga 1991. napadom srpskoga agresora, potpomognutim zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je toga dana u Škabrnji ubijeno je 48 civila i 15 branitelja.
Pokolji i progoni nastavljeni su i sljedećih dana, a za višegodišnje okupacije do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86.