REKORDNE BROJKE

U RH nikada nije bilo ovoliko zaposlenih, ali stiže neizvjesna jesen: ‘Pogodi li EU recesija...‘

Jedna od rijetkih djelatnosti koja bilježi pad osiguranika je javna uprava i obrana

Ilustracija, radnici na tramvajskoj prugi

 Vlado Kos/Cropix/Cropix

Na kraju srpnja mirovinsko osiguranje bilo je uplaćeno za 1,645.750 osoba, što znači da je u mjesec dana taj broj povećan za 4.980, dok je u usporedbi sa stanjem prije godinu dana, 39.217 više osiguranika. Kako se broj osiguranih osoba kod HZMO-a uzima kao važan pokazatelj zaposlenosti, najnovije brojke samo potvrđuju da se nastavlja vrlo povoljno razdoblje na tržištu rada.

Najveće zasluge za to, očekivano, ima turistička sezona, s obzirom na to da je čak trećina (13.130) novoosiguranih osoba u proteklih godinu dana zaposlena u djelatnosti "pružanja, smještaja, pripreme i usluživanja hrane". Tako je ukupan broj osiguranika u tom sektoru iznosio 133.706 osiguranika, ali, premda je u godinu dana uvećan 11 posto, rekord iz pretkrizne 2019. godine nije dosegnut. Sudeći prema podacima HZMO-a, u njemu je danas još uvijek oko 2500 manje zaposlenih nego prije tri godine.

Pretkrizna razina

Ako turizam i nije u potpunosti dosegao pretkriznu razinu, mnoge djelatnosti odavno su je premašile. Predvode informacije i komunikacije, koje danas zapošljavaju 22 posto više osoblja nego prije tri godine. Na kraju srpnja broj osiguranika u tom sektoru iznosio je 56.168, što je 4342 ili 8,4 posto više nego prije godinu dana, a 10.140 više nego u istom mjesecu 2019. Premda nešto manjim intenzitetom, zapošljavanje je nastavljeno i u građevinarstvu, u kojem je broj osiguranika dosegao 129.762. To je za 3.561 zaposlenih ili 2,8 posto više nego prije godinu dana, a u protekle tri godine njihov je broj u tom sektoru uvećan za 15.234 ili 13,4 posto.

Veće zapošljavanje u proteklih godinu dana zabilježeno je u još nekoliko sektora. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, primjerice, imaju 4045 više osiguranika ili 7,3 posto više nego lani, dok su "stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti" brojnije za 4375 osoba ili 4,5 posto. Čak i prerađivačka industrija bilježi veći broj osiguranika, za njih 4592 ili 1,8 posto, a u usporedbi s razdobljem prije krize, više ih je 2417, ili oko jedan posto.

Jedna od rijetkih djelatnosti koja bilježi pad osiguranika je javna uprava i obrana: bilo ih 4800 ili 3,9 posto manje nego na kraju lanjskog srpnja. Jedan od razloga tome mogao bi biti slabiji interes za zapošljavanje u javnoj službi (isključujući obrazovanje i zdravstvo), zbog manjka radnika i bolje plaćanih poslova u privatnom sektoru. Taj trend traje još od 2019. godine, pa je u tri godine sektor ostao bez 6726 zaposlenih, ili njih 5,4 posto.

Da je sigurnost radnog mjesta danas manje važna potvrdili su i nedavni rezultati natječaja pojedinih ministarstava na koje se nitko ne javlja. Nepoticajni sustav nagrađivanja u javnoj službi, prisutan već desetljećima, očito je, jedan od je razloga zašto brojni obučeni službenici sada odlaze u privatni sektor.

No, unatoč svemu, obrazovanje i dalje nastavlja povećavati broj zaposlenog osoblja: na kraju srpnja bilo je 113.703 osiguranika, 2175 više nego prije godinu dana i 5241 više nego u istom razdoblju 2019. godine. Kada je riječ o zdravstvu, broj osiguranika u godinu dana pao je za 743, na 112.898, a u odnosu na razdoblje otprije tri godine, zaposlenih je više za 3770.

Određene djelatnosti

Stanje na tržištu rada, očito je, odražava trenutačni uzlet ekonomije, o kojem svjedoče brojni pokazatelji, od rasta BDP-a do punjenja proračuna. Nakon što je u prvom tromjesečju povećan sedam posto, po sličnoj stopi BDP bi mogao rasti i u drugom kvartalu, a vrlo dobri rezultati očekuju se i u ljetnim mjesecima.

Stopa nezaposlenosti u lipnju, prema podacima DZS-a, spustila se na 6,1 posto, na najnižu razinu u novijoj hrvatskoj povijesti. Povoljna kretanja na tržištu rada očekuju se i u nastavku godine, ne samo tijekom ljetnih mjeseci, kada uobičajeno raste sezonska zaposlenost. "Navedena kretanja bit će podržana solidnim gospodarskim oporavkom i kontinuiranom potražnjom za radnicima u određenim djelatnostima", navode analitičari RBA. Ipak, nepoznanica ostaje što donosi jesen, što se može očekivati kada sezona prođe, hoće li recesija zahvatili i Hrvatsku, hoće li dovesti do otpuštanja zaposlenih…

Ako dođe do ozbiljnije recesije u Europi, analitičari su uvjereni da će se ona u značajnoj mjeri preliti i na hrvatsko gospodarstvo, pa i na tržište rada. Utješno ostaje jedino to što bi u novu krizu Hrvatska ušla spremnija nego što je to bio slučaj u dvije prethodne recesije, s obzirom na to da su proračun i cjelokupno gospodarstvo danas u boljem stanju negoli ranije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. listopad 2022 19:27