ZAGREB - Vlada je danas usvojila i u Bruxelles uputila Ekonomski program Hrvatske za ovu godinu, kojim se i naša zemlja uključuje u Europski semestar, nadzorni mehanizam Europske komisije za gospodarske politike država članica.
Na stotinjak stranica Vlada Zorana Milanovića opisuje što je dosad poduzela i najavljuje mjere koje namjerava poduzeti. Tako se, primjerice, u Ekonomskom programu najavljuje nastavak fiskalne konoslidacije, kako bi se ograničio daljnji rast javnoga duga, ukazuje se na potrebu prebacivanja poreznog tereta s rada na potrošnju i imovinu, te se najavljuju mjere koje bi trebale potaknuti novo zapošljavanje.
Banski dvori u dokumentu ocjenjuju da su iza Hrvatske četiri recesijske godine, a početak blagog oporavka očekuju već u ovoj godini, za koju najavljuju rast gospodarske aktivnosti od 0,7 posto, mahom zbog očekivanog pokretanja investicijskog ciklusa državnih tvrtki i zbog skorog ulaska u EU.
Ipak, ubrzanje gospodarskog rasta potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavljuje za naredne godine, pa u 2014. očekuje rast BDP-a od 2,4 posto, a u 2015. i 2016. od po 3,5 posto. U ovoj i sljedećim godinama očekuje se i usporavanje inflacije, koja u 2013. ne bi smjela prijeći 3,2 posto, dok bi se narednih godina kretala u rasponu od dva do 2,3 posto. Banski dvori računajui na smanjenje deficita opće države, koji bi do 2016. trebao pasti na 2,6 posto BDP-a. Javni dug bi još u ovoj goidni trebao rasti, a potom bi se trebao stabilizirati na razini ispod 60 posto BDP-a, kako je i predviđeno kriterijima iz Maastrichta.
Ekonomski program, objasnio je Grčić, sastoji se od dva dijela. Prvi dio odnosi se na konvergenciju (usklađivanje) hrvatskoga gospodarstva s onim u EU, dok je drugi dio nacionalni program reformi. Ciljevi u programu pisani su na temelju Europske strategije 2020.
„Nema ni jednog cilja EU koji nije aktualan i kod nas“, istakao je Grčić.
Ipak, da Hrvatsku još čeka puno posla govore i dva vrlo značajna pokazatelja, na koja je danas upozotila Vlada. Prvi se odnosi na zaposlenost, čija je stopa u Hrvatskoj samo 57 posto, dok je u EU ona 75 posto, a druga se tiče izdvajanja za istraživanje i razvoj, koja u Hrvatskoj iznose samo oko 0,7 posto BDP-a, dok EU teži udjelu od tri posto BDP-a. Ispunjavanje tih ciljeva iziskivat će velike napore s hrvatske strane, svjesni su u Vladi.
Slična je situacija i sa smanjenjem broja siromašnih (i onih koji su blizu toga), a takvih je u Hrvatskoj, kaže Grčić, 1,38 milijuna. Njihov će se broj smanjiti tek pokretanjem gospodarskog rasta, koje će omogućiti i otvaranje novih radnih mjesta.
Hrvatska je svoj Ekonomski program izradila na zahjtev Europske komisije i on se nadovezuje na dosadašnje Pretpristupne programe. Rok za njegovu izradu bio je 15. travnja, no Zagreb je za to dobio još tjedan dana. Nakon ulaska u EU, Hrvastka će svake godine izrađivati Ekonomski program.
Vlada je danas donijela i odluku o sanaciji 25 županijskih zdravstenih ustanova, čija su dugovavnja krajem prošle godine iznosila više od 1,13 milijardi kuna. Među tim su ustanovama i županijske bolnice u Našicama, Pakracu, Požegi, Vukovaru, Vinkovcima, Šibeniku, Kninu, Čakovcu, Dubrovniku, Karlovcu, Koprivnici, Novoj Gradiški, Puli, Sisku, Slavonskom Brodu, Varaždinu, Virovitici, Zaboku i Zadru.
'Prvi svjetski rat je još jedan od onih starih ratova za koje ne znamo jesmo li ih dobili ili izgubili'
Vlada je odlučila osnovati Povjerenstvo za kooridnaciju obilježavanja stogodišnjice Prvoga svjetskog rata, kojeg će voditi ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.
„U Hrvatskoj ne postoji ni popis sudionika, ni popis stradalih u Prvom svjestkom ratu“, ocijenila je Zlatar Violić, dodavši kako će se Zagreb za pomoć morati obratiti nadležnim institucijama u Austriji i Mađarskoj.
Sljedeće, 2014., godine obilježava se 100 godina od izbijanja Prvog svjeskog rata. Dotad najkrvaviji sukob iza sebe je ostavio groblja milijuna poginulih civila i vojnika diljem Europe. Jedan od zadataka povjerenstva bit će obilježavanje mjesta pogibije Hrvata u tom ratu, koji je završio 1918. godine, urušivši čak četiri velika europska carstva – njemačko, austro-ugarsko, rusko i tursko.
„To je još jedan od onih starih ratova za koje ne znamo jesmo li ih dobili ili izgubili“, istakao je premijer Milanović.