Kada je početkom prosinca u Kijevu održan ukrajinsko-hrvatski gospodarski forum, posebno zanimanje javnosti izazvala je najava strateškog projekta ukrajinskog ulaganja u peradarstvo na Banovini. Iako je bilo nagovještaja da bi se ova investicija mogla odgoditi zbog političkih napetosti, u protekla tri mjeseca već su obavljene brojne pripreme oko projekta koje s hrvatske strane koordinira Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Terenski operativac s bogatim iskustvom u radu na europskim fondovima predstavio nam je dosadašnje planove ovog kapitalnog projekta važnog za revitalizaciju Banovine. - Nakon potresa na području Sisačko-moslavačke županije svjedoci smo raznih inicijativa vezanih za potencijalna ulaganja i investicije u poljoprivredne potencijale koji su izrazito veliki u ovoj županiji. Buduća investicija u peradarstvo investitora iz Ukrajine izrazito je potentan projekt koji je trenutno u fazi priprema za prijavu kao strateški projekt. Registrirana tvrtka "Petrinja Chicken Company" sa sjedištem u Petrinji sa svojim projektnim timom te u koordinaciji sa županijskim i lokalnim tijelima intenzivno radi na projektnoj dokumentaciji koja bi u konačnici trebala rezultirati izgradnjom peradarskih farmi, ali i pratećih pogona kao što su valionica, tvornica stočne hrane, klaonica, bioplinsko postrojenje - kaže Majdak.
Kada se očekuje početak gradnje objekata i gdje?
- Osim preko 2500 radnih mjesta koja ima u planu generirati, ovaj projekt putem kooperacije stavlja u funkciju peradarske proizvodnje i više od 40.000 ha površina pod žitaricama i uljaricama, čime se uključuju potencijali i susjednih županija. Stoga su međuresorno u projekt uključena i druga ministarstva kako bi se potrebne dozvole ishodile u što kraćem roku, a gradnja objekata započela za dvije godine.
Kakve su procjene o investiciji i koliko će biti uloženo sredstava iz EU?
- Investicija je vrijedna oko 400 milijuna eura te se oslanja na značajan postotak vlastitih financijskih sredstava, koja će uz kreditna sredstva te u manjem postotku sredstva EU fondova biti usmjerena na proizvodnju s izvoznim karakterom mesa peradi. Nema sumnje da je upravo ovoj županiji potreban ovako značajan projekt kako bi se napravila prekretnica u gospodarskom imidžu kraja, osnažila poljoprivredna proizvodnja te zaustavio negativan demografski trend. Stoga je Vlada RH preko administrativne potpore velikog broja ministarstava i javnih tijela podržala investiciju koju je preporučio upravo Konzulat Republike Ukrajine sa sjedištem u Splitu.
Osim navedenog megaprojekta na Banovini, pokrenuli ste protekle godine niz aktivnosti na revitalizaciji poljoprivrede. Vaša je ideja i izgradnja novog reprocentra u svinjogojstvu u Novom Selu Glinskom?
- Da, bili ste na otvorenju. Kao prva gospodarska zgrada koju smo, uz pomoć struke i brojnih donatora, izgradili nakon potresa novi reprocentar ima vrlo važnu ulogu u obnovi, ali i revitalizaciji poljoprivrede na Banovini, a plan je da se kroz osnovanu zadrugu uključi što veći broj ljudi koji će nastaviti proizvodnju i život na tim područjima. S popunjenim kapacitetom od 16 krmača i 80 odojaka, reprocentar osigurava kvalitetan rasplodni materijal za svinjogojce ovog kraja. Osim 50-ak nazimica koje smo putem donacije pet slavonskih županija smjestili na isto toliko OPG-ova ovog područja, ovih dana uspješno smo koordinirali distribuciju po komercijalnim uvjetima te uz grace period ukupno 300 nazimica visoke genetske vrijednosti kojima je stotinjak poljoprivrednika ove županije napunilo svoje staje radi daljnje proizvodnje.
Što je cilj tog projekta, lansiranje banovinskih mesnih specijaliteta?
- Cilj je stvoriti uvjete za aktivaciju proizvođačke organizacije u sektoru svinjogojstva na području županije te pozicionirati vrijedne proizvode na tržištu. Pokazan je interes istarskih proizvođača suhomesnatih delicija za opskrbu sirovinom upravo s Banovine zbog manjih troškova transporta, za to treba stvoriti, povezati, udružiti i okrupniti proizvođače te ostvariti povećan opseg proizvodnje i sirovine u razdoblju od 2-3 godine. Nedavno smo u Petrinji okupili lokalne OPG-ove kako bismo ih potaknuli na zaštitu EU oznakama kvalitete dvaju suhomesnatih proizvoda koji imaju tradiciju proizvodnje na ovom području, to su Banijska/Banska kobasica i Sisačka češnjovka, a u sklopu akcijskog plana Ministarstvo poljoprivrede izdvojit će 150 tisuća kuna za postupak zaštite oba proizvoda.
Dotaknimo se malo i budućnosti hrvatske poljoprivrede u okvirima Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Kao stručnjak u politici EU fondova što očekujete od novog ZPP-a i novog programskog razdoblja?
Kakav izazov predstavljaju za poljoprivrednike i državnu administraciju, čemu se hrvatski poljoprivrednici mogu nadati? - U sklopu Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027 hrvatski poljoprivrednici imat će na raspolaganju 3,6 milijardi eura, od čega se 1,87 milijardi eura odnosi na izravna plaćanja, 1,67 milijardi eura za mjere ruralnog razvoja, 52 milijuna eura za vinarstvo i 9,5 milijuna eura za pčelarstvo. Pritom je za poticanje pametnog, otpornog i diverzificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom opskrbom hrane izdvojeno 61 posto raspoloživih sredstava, za jačanje okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima EU u područjima okoliša i klime 25 posto te 12 posto za jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja. Za investicije u primarnu poljoprivrednu proizvodnju osigurano je više od 204 milijuna eura te 143 milijuna eura za prehrambeno-prerađivačku industriju. Novi ZPP osigurava najmanje 35 posto u okviru ruralnog razvoja za intervencije vezane za okoliš i klimu, što uključuje i dobrobit životinja i dio plaćanja za područja s ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju. Moramo iskoristiti potencijale RH za razvoj ekološke proizvodnje i poglavito ekoloških proizvoda u okviru budućih intervencija.
Često se spominju i stimulativne mjere za ostanak mladih na selu. Kako to postići?
- Važan programski segment su intervencije s ciljem zadržavanja mladih u ruralnom prostoru putem dodatnih izravnih plaćanja po površini za prvih 50 ha, potpore za generacijsku obnovu poljoprivrednih gospodarstava kroz preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava od strane mladih poljoprivrednika, većeg postotka sufinanciranja investicija u proizvodnju, kao i stopostotnog financiranja kupovine zemljišta kroz financijske instrumente. Budući projekti za mlade poljoprivrednike bit će u vrijednosti do 75.000 uz 100 posto povrata, što ovoj važnoj skupini poljoprivrednika osigurava važan zamah. Projekti navodnjavanja, uključujući opremu za priključak na njih, u fokusu su kvalitetnog odgovora na učestale klimatske promjene. Poticat ćemo pametnu poljoprivredu, digitalizaciju proizvodnje, umrežavanje i sudjelovanje u istraživanjima te primjenu inovativnih rješenja (AKIS). Proračun za sudjelovanje u kreiranju i provedbi lokalnih razvojnih strategija (LEADER) povećava se više nego dvostruko u odnosu na aktualno razdoblje i iznosi 6 posto.
Kako ostvariti ambiciozan cilj koji je definirala Strategija poljoprivrede RH do 2030. godine vezano za opseg poljoprivredne proizvodnje od 30 milijardi godišnje?
- Očekuje nas novi investicijski ciklus u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, osnaživanje dohotka poljoprivrednika, ali i transformacija naše poljoprivrede i sela sukladno izazovima novog vremena. Raspoloživa EU i nacionalna sredstva u razdoblju do 2027. godine svakako su neizbježan i potreban alat u cilju povećanja opsega poljoprivredne proizvodnje, ali moramo u većoj mjeri uključiti struku i znanost u buduću pametnu poljoprivredu jer ćemo na taj način oploditi i umnožiti uloženo kako bismo povećali opseg proizvodnje.