VIDOVIĆ KRIŠTO U SABORU

‘Tko jamči da će novci iz zajma otići u prave kanale, vidjeli smo da se krediti dijele mimo procedura‘

Saborsku zastupnicu Karolinu VIdović Krišto zanima i koliko HBOR ima dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja.
Karolina Vidović Krišto
 Damjan Tadic/Cropix

Većina zastupnika suglasila se da Hrvatski sabor treba potvrditi Ugovor o jamstvu za Projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti vrijedan 200 milijuna eura, no dio zastupnika upitao se tko jamči da će ta sredstva otići „u prave kanale“.

Taj se projekt financira zajmom od 200 milijuna eura, a ugovor o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj i HBOR-a potpisan je 7. lipnja ove godine.

Sredstva zajma u iznosu od 120 milijuna eura koristit će se za kredite krajnjim korisnicima, dok je korištenje 40 posto sredstava vezano uz ispunjavanje uvjeta koji se temelje na učinku u cilju jačanja HBOR-ova institucionalnog kapaciteta.

- Tko jamči da će novci iz zajma otići u prave kanale, kad imamo slučajeve dodjele kredita mimo svih razumnih procedura, upitala se Karolina Vidović Krišto (NZ)?

Predsjednica Uprave HBOR-a u kumskoj vezi s ministrom

HBOR bi, kaže, trebao biti primjer transparentnosti, ali kako to može biti ako je predsjednica Uprave Banke u kumskom odnosu sa ministrom financija Zdravkom Marićem?, upitala je. Zanima je i koliko HBOR ima dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja.

Nenaplaćena potraživanja iznose 2, 8 milijardi kuna, sve će se raditi po dosadašnjim procedurama koje su sukladne zakonima i pravilnicima, odgovara državni tajnik Ministarstva financija Stjepan Ćuraj.

I Katarinu Peović (RF) zanima koliko će država imati poluga da nadzire privatne firme. „Jer kad slušamo o Mati Rimcu i 1, 5 milijardi kuna koje će dobiti, država to prikazuje kao uspjeh, a tvrtka na čiji će se račun uplatiti ta sredstva nema registriranu ni web stranicu“, tvrdi.

image
Damjan Tadic/Cropix

Cilj ovog ugovora je olakšati poduzetnicima pristup kreditnim plasmanima putem HBOR-a, no taj se cilj ne može postići ukoliko se ne redefinira način na koji HBOR posluje i dodjeljuje kreditne plasmane, dodaje Dalija Orešković (Centar), koja smatra da će predmetni ugovor pogodovati samo određenim poduzetnicima.

U Nadzornom odboru HBOR-a od 10 članova, šest čine ministri, imajući u vidu kontroverzne kredite dane poduzetnicima blisko povezanim s ministrom financija, ali i ostalim članovima Vlade, imajući u vidu netransparentnost u dodjeli i naplati plasmana, smatram da će i ovaj ugovor pogodovati određenim poduzetnicima, a ne svima, kazala je zastupnica.

Obveza je prijaviti nepravilnosti

Državni tajnik joj odgovara da u Nadzornom odboru HBOR-a, uz ministre sjede i zastupnici, da je tako bilo od osnivanja HBOR-a.

Sva odobravanja moraju proći određene procedure, a ako od tisuće odobrenih kredita, izvadimo tri medijski interesantna, ne znači da je 997 loših, kazao je Ćuraj i zastupnici poručio da, ako zna za neke nepravilnosti, ima obvezu to prijaviti.

Boris Lalovac (SDP) 'brani' HBOR, tumači da ta Banka mora davati sredstva po manje strožim uvjetima nego banke, jer ako postavi strože uvjete da se zaštiti, novac neće plasirati. Ako da „manje uvjete“ nego banke, reći će da je to politički utjecaj, kazao je zastupnik.

Suglasan je da se mora naći mehanizam kontrole, no napominje da je sasvim jasno da u covid uvjetima jedan dio novca neće biti vraćen, da je to situacija s kojom se suočavaju i banke.

Napominje i kako su banke svoju osnovnu funkciju – poticanje gospodarstva, prebacile na državu koja se u krizi pokazala kao jedina koja može djelovati.

Stavove oporbe kritizira HDZ-ova Grozdana Perić.

Sve što je oporba izgovorila je tragično, umjesto da kažu da se u covid krizi sačuvalo 120 tisuća poduzetnika, oni problematiziraju zajam koji opet pomaže tim poduzetnicima, kazala je i napomenula kako je prošle godine HBOR imao više od 1. 800 projekata koje je podržao sa preko 8 milijardi kuna, što je povećanje od 13 posto.

Krajnji korisnici predmetnog zajma bit će poduzeća iz privatnog sektora, mala i srednja ili srednje kapitalizirana poduzeća. Uz izvoznike, projekt će se usmjeriti i u poduzeća u slabije razvijenim regijama kojima upravljaju žene te u mlada poduzeća.

Očekuje se da kamata prema krajnjim korisnicima bude oko dva posto, a sigurno će biti i određenih počeka, najavio je Ćuraj.

Strankama i nezavisnim zastupnicima za tri mjeseca 15,5 milijuna kuna

Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u srijedu je donio odluku o rasporedu sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika od 1. listopada do 31. prosinca ove godine, kojom im je iz državnog proračuna osigurano 15,5 milijuna kuna.

Ukupno je za rad stranaka i nezavisnih zastupnika u ovoj godini u državnom proračunu osigurano 62,05 milijuna kuna, s tim da su sredstva za prvih devet mjeseci već isplaćena.

Najviše novca za rad za zadnja tri mjeseca 2021. godine, 6,3 milijuna kuna, pripalo je HDZ-u za 45 zastupnika i 17 zastupnica. Slijedi SDP koji je iz proračuna uprihodio 3,5 milijuna kuna za 19 zastupnika i 15 zastupnica.

Domovinski pokret s osam zastupnika i tri zastupnice dobiti će 1,1 milijun kuna, a Most sa sedam zastupnika i jednom zastupnicom 807 tisuća kuna.

Političkoj platformi Možemo! iz proračuna će 'sjesti' 518 tisuća kuna, za tri zastupnika i dvije zastupnice.

SDSS će za dvije zastupnice i jednog zastupnika dobiti 318 tisuća kuna, a IDS s dva zastupnika i jednom zastupnicom 308 tisuća kuna. HSLS, HSS i Hrvatska konzervativna stranka za dva zastupnika dobit će po 199 tisuća kuna.

Stranke Nova ljevica, Radnička fronta, GLAS, Centar, Pametno i Reformisti koje imaju po jednu zastupnicu dobiti će iz proračuna po 109 tisuća kuna. Isto toliko pripast će i nezavisnoj zastupnici Ermini Lekaj-Prljaskaj.

Strankama koje imaju po jednog zastupnika isplatit će se po 99 tisuća kuna. To su Hrvatski suverenisti, Hrast, HDS, HSU, Blok za Hrvatsku, Fokus, HNS i HDSSB. Toliko će dobiti i nezavisni zastupnici Robert Jankovics, Furio Radin, Vladimir Bilek i Veljko Kajtazi.

Zastupnice, naime, kao predstavnice podzastupljenog spola imaju pravo na deset posto veću naknadu od zastupnika. Do promjene u zastupljenosti spolova došlo je u HDZ-u gdje se Andro Krstulović Opara vratio u zastupničke redove iz kojih je otišla njegova zamjenica Danica Baričević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2022 03:12