Iako u Rusiji, kao i kod nas, pandemija korone ne posustaje tempom kako bi se htjelo (dosad je zaraženo 345 tisuća, a posljednjih dana broj oboljelih pada, ali je još uvijek na razini više od 4 tisuće dnevno), Vladimir Putin ipak je za 24. lipnja odredio održavanje, već jednom odgođene, vojne parade na Crvenom trgu u povodu Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu.
Naime, zbog koronavirusa nije se održala 9. svibnja, a izabran je ovaj datum koji pada na godišnjicu prve takve parade, koju je predvodio veliki vojskovođa, maršal Georgij Žukov, kada su pred Lenjinov mauzolej bačene zarobljene zastave njemačkih vojnih postrojbi.
Putin je htio tom paradom dati veliki međunarodni značaj, očekujući velik broj stranih državnika, od američkog predsjednika Donalda Trumpa, preko njemačke kancelarke Angele Merkel, do francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i japanskog šefa vlade Shinzo Abea, te mnogih drugih. No, korona, ali i politička situacija prorijedili su popis stranih uzvanika.
On se sveo na srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića (koji Putinu mora položiti račun pred odlazak u SAD na razgovore o srpsko-kosovskim odnosima) i hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića te nekoliko predsjednika bivših sovjetskih republika pod ruskim utjecajem - Kazahstan, Uzbekistan, Tadžikistan i Moldavija, ali i vrlo delikatni predsjednici odmetnutih gruzijskih paradržava Abhazije i Južne Osetije, čiju je neovisnost Rusija jedina priznala, predstavljaju se kao strani državnici, pa se uz Zorana Milanovića na popisu i oni spominju kao strani predsjednici. Inače, službeno na pozivu su se zahvalili i češki predsjednik Miloš Zeman i azerbajdžanski šef Ilhan Alijev i ispričali zbog nedolaska.
No, nije samo korona razlog što najveći broj pogotovo zapadnih državnika neće doći. Naime, 1. srpnja Rusiju očekuje ustavni referendum kojim će se pobrisati svi dosadašnji Putinovi predsjednički mandati (tri koja su prošla i četvrti koji je u toku do 2024. godine), koji će mu omogućiti da se ponovno peti, a moguće i potom šesti put kandidira na predsjedničkim izborima. Ako sve bude kako je planirano, Putin bi bio na vlasti najmanje do 2036. godine, odnosno do njegove 83. godine.
Zoran Milanović odlazi u Moskvu na paradu i na kratki, već dogovoreni susret s Vladimirom Putnom (hoće li i s Vučićem još ne zna, ali bit će u istoj loži). Bude li se sjedilo po "ruskoj azbuci", s jedne strane će mu biti predsjednik Uzbekistana, a s druge Južne Osetije, što može biti vrlo delikatno za hrvatskog predsjednika. Hrvatska je svakako bila važan kotač u savezničkoj pobjedi u Drugom svjetskom ratu, a njezin partizanski pokret u odnosu na broj stanovnika najmasovniji. No, biti na tribini u jednakom položaju s predsjednicima paradržavnih tvorevina svakako je škakljivo.