Iako tvrde da kontinuirano obavljaju inspekcijske nadzore vezano uz rad i zapošljavanje državljana trećih zemalja u Hrvatskoj, konkretni podaci Državnog inspektorata (DIRH) zapravo malo govore o razmjerima kršenja radnih prava stranih radnika jer se o tome ne vodi posebna statistika, a lani im je, podsjetimo, izdano više od 125 tisuća dozvola.
Opisujući svoj lanjski angažman - što po službenoj dužnosti što po zaprimljenim predstavkama - inspektori kažu da su ukupno obavili 8652 nadzora primjene propisa u području radnih odnosa u kojima su utvrdili da je kod poslodavaca radilo 590 radnika koje poslodavci nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme, te 526 državljana trećih zemalja koji su radili protivno odredbama Zakona o strancima, što znači bez dozvole za boravak i rad i potvrde o prijavi.
O takvim nalazima su obavijestili MUP i Poreznu upravu, a osim prekršajnih mjera inspektori su poslodavcima izdali rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti. Na račun Državnog proračuna u prošloj su godini poslodavci zbog toga uplatili ukupno 501.692,22 eura, odnosno 3.780.000 kuna.
Nema posebne evidencije
Iz inspektorata pritom napominju da su, vezano za povrede odredaba Zakona o radu i drugih propisa iz područja rada i zapošljavanja, državljani trećih zemalja izjednačeni s domaćim radnicima te se o tome za njih ne vodi posebna evidencija.
Navode ipak da je, osim angažmana stranaca bez dozvole za boravak i rad te neprijavljivanja na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, utvrđen cijeli niz drugih nezakonitosti.
Nabrajaju da se to odnosi na neizdavanje pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, nedostavljanje radnicima isprava o plaći, naknadi plaće ili otpremnini, povrede vezane za radno vrijeme (osobito prekovremeni rad) i odmore (osobito dnevni i tjedni odmor), neisplatu zakonom propisane minimalne plaće, nevođenje ili nevođenje na propisani način evidencija o radnicima (osobito evidencija o radnom vremenu) te sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme protivno odredbama Zakona o radu.
Pokrili teren
Iznesene brojke DIRH-a ne zvuče alarmantno, no pitanje je koliko je inspekcija u svojim izlascima dobro pokrila teren, pogotovo sudeći po učestalosti negativnih priča koje dospiju do medija. Od slučajeva koje su detektirali i odnose se na strane radnike, najviše je u neprijavljenom radu bilo državljana Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Nepala i Filipina, i to u djelatnostima građevinarstva, ugostiteljstva i ostalim uslužnim djelatnostima.
I sami strani radnici podnosili su prijave DIRH-u, no nismo dobili podatak o tome koliko ih je bilo niti kako su završile (ne vodi se evidencija zaprimljenih predstavki prema kriteriju sadržaja i državljanstva podnositelja). Kako kažu, predstavke im dolaze i od MUP-a, drugih javnopravnih tijela, građana, anonimnih podnositelja, pa i drugih inspektora Državnog inspektorata koji su u provedbi nadzora iz svog djelokruga na radu zatekli državljanina treće zemlje.