Država će već iduće godine u proračunu osigurati nekoliko stotina milijuna kuna za sufinanciranje gradnje i obnove sportskih stadiona na kojima bi igrala Hrvatska nogometna reprezentacija, što će joj omogućiti novi Zakon o sportu, koji je Vlada poslala u saborsku proceduru, a stupa na snagu u siječnju iduće godine.
Bude li to doista tako, bit će to tek prvi korak u projektima gradnje i dogradnje ne jednog, nego više nacionalnih stadiona. Naime, u potpunosti je otpala ideja da se u Zagrebu gradi jedan nacionalni stadion na kojem bi igrali "vatreni", te je postignut konsenzus Hrvatskog nogometnog saveza, Vlade, Grada Zagreba i klubova da je bolja varijanta da se utakmice igraju u više gradova u Hrvatskoj, kao i sada.
Upute HNS-a
Novi Zakon o sportu, koji je pripremilo resorno ministarstvo, donosi novu odredbu prema kojoj Vlada može pojedine sportske građevine proglasiti sportskim građevinama od nacionalnog interesa, a kako nam objašnjavaju u Vladi i Ministarstvu turizma i sporta, nema većeg nacionalnog interesa od toga da reprezentacija igra u zadovoljavajućim uvjetima na domaćim terenima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. To bi onda dovelo do toga da se možemo i kandidirati za neka nogometna prvenstva, da se igraju možda i finalne utakmice jakih natjecanja, a sve to donosi i novu turističku ponudu u četiri regionalna središta.
Ono što se neslužbeno može čuti od sudionika ovih dogovora jest da bi reprezentacija sigurno igrala u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, odnosno Vlada bi te stadione mogla proglasiti stadionima od nacionalnog interesa, ali ne isključuje se ni mogućnost da se obnavljaju i manji stadioni u Puli, Varaždinu...
Čini se da je i postignut konsenzus o tome da bi maksimirsko ruglo, u koje su Zagrepčani iz prireza ulupali čak 800 milijuna kuna, a koje je i stradalo u potresu, trebalo srušiti i sagraditi nov Dinamov stadion. Prema grubim procjenama, gradnja novog stadiona u Maksimiru stajala bi oko pola milijarde kuna. Trebalo bi svakako obnoviti i Poljud, što bi koštalo između 100 i 200 milijuna kuna, a na Rujevici i u Gradskom vrtu ne bi trebalo biti većih ulaganja.
Plan je takav, govore nam sugovornici koji su bili na ključnim sastancima na kojima je napokon prelomljeno da se krene u ovaj projekt, da krovna nogometna organizacija u Hrvatskoj izradi troškovnik za sve te stadione, a onda bi se na temelju toga određivali i postoci u kojima bi sudjelovali Vlada, gradovi, HNS, klubovi, ali i Uefa te privatni investitori koji za to iskažu interes.
Vlada će, govore nam neslužbeno, čekati upute HNS-a o tome na kojim stadionima bi mogla igrati reprezentacija te bi ih onda proglasila stadionima od nacionalnog interesa, a Ministarstvo turizma i sporta zatim bi raspisalo javne pozive za sufinanciranje gradnje i obnove takve infrastrukture. Država tu sigurno očekuje doprinos svih, ali će osigurati sredstva za svoj dio sufinanciranja. Klubovi i gradovi trebali bi što prije imati spremne projekte kako bi se krenulo u realizaciju, ti projekti moraju ispoštovati sve zakonske procedure, a vodit će se računa i o održivosti takvih investicija, da se ne dogodi slučaj kao s rukometnim arenama, koje zjape prazne.
- O postocima možemo govoriti kada dobijemo inpute od svih, HNS-a, klubova i gradova, ali treba vidjeti i koliko će Uefa pomoći - kaže sugovornik iz resornog ministarstva.
Predsjednik Uefe Aleksander Čeferin nedavno je za Slobodnu Dalmaciju, nakon sastanka Izvršnog odbora koji se održavao na Hvaru, rekao kako je naša infrastruktura u svakom slučaju sramota.
- Kad se uspoređuje s uspjesima reprezentacije, to je nevjerojatno. HNS je prvi koji hoće napraviti infrastrukturu, a koliko znam, i hrvatska je Vlada pozitivna po tom pitanju. Uefa će pomoći sredstvima da se napravi ozbiljna infrastruktura. Vidio sam Poljud, nedavno i Maksimir, jedan je od najgorih stadiona u Europi. S Marijanom Kustićem o tome razgovaram svaki dan, on želi da se nešto napravi - rekao je Čeferin.
Politička odluka
U Banskim dvorima sada kažu da su spremni potaknuti projekte, i to prvi put s financijskim okvirom koji pripremaju ministarstva financija i sporta. - Imamo političku odluku, zakonski okvir, a imat ćemo i financijski okvir, i zato pokrećemo ovu inicijativu. Ne želimo jedan nacionalni stadion, nego obnovu i gradnju stadiona u svim dijelovima Hrvatske gdje može igrati reprezentacija i takav je i stav HNS-a i Uefe - kažu neslužbeno u Vladi. To ne znači, dodaju u Banskim dvorima, da će država sve preuzeti na sebe, nego očekuju doprinos svih, a dobrodošli su i privatni investitori koji će pronaći svoj interes.