Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović zaprijetio je praznom puškom u nedavnoj izjavi Jutarnjem listu da će idući parlamentarni izbori biti neustavni ako se ne korigira Zakon o izbornim jedinicama i ne osigura da glas svakog birača podjednako vrijedi.
To tvrdi profesor ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Robert Podolnjak po kojemu Ustavni sud ne može poništiti izbore neovisno o odstupanjima u broju birača između pojedinih izbornih jedinica koja daleko premašuju dopuštenih pet posto od prosjeka.
- Ustavni sud problem može riješiti jedino tako da Zakon o izbornim jedinicama proglasi neustavnim, ukine ga i tako natjera Sabor da donese novi - kazao je prof. Podolnjak na okruglom stol koji je Most, inače njegova bivša stranka, organizirao u četvrtak u Saboru pod nazivom "Izborni sustav kakav Hrvatska treba".
Druge obaveze
Kao govornike o ovoj temi Most je pozvao politologe (došli su dr. Nenad Zakošek i Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu), ustavnopravne stručnjake (uz Podolnjaka predvidjeli su dr. Sanju Barić s Pravnog fakulteta u Rijeci i Matu Palića s osječkog Pravnog fakulteta, ali su im u zadnji čas otkazali jer su ih spriječile druge obaveze), te udruge civilnog društva koje su se bavile ovom tematikom (bila je Željka Markić iz "U ime obitelji" i Oriana Ivković Novokmet iz Gonga). Na okrugli stol koji je moderirao Božo Petrov odazvali su se i saborski zastupnici drugih stranaka, ali ne i vladajućeg HDZ-a.
Razrađujući tezu po kojoj Ustavni sud ne bi mogao iduće izbore, ako bi se proveli po sadašnjem modelu, proglasiti neustavnima, Podolnjak je spomenuo upozorenje Ustavnog suda iz 2010. godine o odstupanjima u vrijednosti glasa između pojedinih izbornih jedinica te naglasio kako Ustavni sud pritom nije pokrenuo postupak ocjene ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama. Ukazao je i na to da Ustavni sud prilikom obavljanja svoje nadzorne uloge u izbornom procesu svaki puta konstatira kako su izbori provedeni u skladu s Izbornim zakonom i Zakonom o izbornim jedinicama.
SDP-ov Arsen Bauk problematizirao je i mogućnost Ustavnog suda da ukine Zakon o izbornim jedinicama. - Što se dogodilo između 2015. i 2022. godine da bi Ustavni sud sada donio drugačiju odluku? - pitao je Bauk. Podolnjak mu je odgovorio da se u sličnome problemu našao Ustavni sud u Sloveniji jer je i tamo došlo do velikog nesrazmjera u vrijednosti glasa između izbornih okruga, pa su Izborni zakon i zakon koji je regulirao izborne okruge zajedno stvorili neustavnu situaciju. Podolnjak je kazao da ni slovenski Ustavni sud nije odmah proglasio ove zakone neustavnima, no kako je zakonodavac s vremenom bio pasivan, a razlike u vrijednosti glasa rasle, na kraju je 2018. godine ukinuo Zakon o izbornim okruzima i dao rok od dvije godine parlamentu da donese novi.
Novi propis
Sudionici okruglog stola razlikuju se u nizu pitanja vezanih za izborni sustav, ali su im zajedničke dvije bitne stvari. Jedna je žestoka kritika Ustavnom sudu od kojeg očekuju veću odgovornost i ukidanje Izbornog zakona i Zakona o izbornim jedinicama jer je to jedini način da se vladajući HDZ natjera da donese novi propis. Smatraju, naime, da je Ustavni sud već odavno trebao povući taj potez i da oklijeva jer je to u interesu HDZ-a.
Druga stvar oko koje su se složili svi sudionici okruglog stola odnosi se na zadržavanje razmjernog izbornog sustava.
Prof. Zakošek je u svome izlaganju kazao kako većina europskih zemalja ima sličan izborni sustav s različitim izbornim jedinicama koje slijede administrativne granice, a u njima se bira različit broj zastupnika.