- Kao predsjednik Vrhovnog suda, on je po odredbi Zakona o sudovima predstavnik kompletne sudbene vlasti. Mislim da bi sudac Radovan Dobronić trebao svoju retoriku prilagoditi toj činjenici. On nije predsjednik sindikata zaposlenih na sudovima, a upravo se tako ponio u ponedjeljak u svom televizijskom nastupu. Ne bi trebao biti ni na strani poslodavca ni na strani zaposlenika. Predsjednik Vrhovnog suda ne bi se smio svrstavati ili za nekoga otvoreno navijati u sporu štrajkaša i Vlade. On se može zalagati za povećanje plaća službenika na sudovima, ali tu bi trebao stati. Dalje od toga nema što ići - rekao je profesor ustavnog prava Mato Palić, komentirajući nastup predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića.
- Nalazimo se pred rasulom, dolazimo u situaciju u kojoj je sudstvo bilo 90-ih, kad je vladalo kadrovsko rasulo, kad nije bilo (dovoljno) sudaca i službenika - rekao je sudac Dobronić u nedjelju na N1 u emisiji "Točka na tjedan".
Trodioba vlasti
Premijera Andreja Plenkovića i njegovu Vladu optužio je za narušavanje ustavnog načela trodiobe vlasti, a povod za dosad najžešći istup čelnika Vrhovnog suda bio je štrajk službenika i namještenika koji rade na sudovima i u državnim odvjetništvima. Štrajk je ušao u četvrti tjedan jer Vlada, odnosno Ministarstvo pravosuđa i uprave, ne pristaje na zahtjeve štrajkaša, koji traže porast plaća 400 eura. Dobronić je u svom istupu u potpunosti stao na stranu štrajkaša koji se bore za povećanje svojih, kako kažu, mizernih plaća, koje iznose oko 600 eura.
- U petak sam sastavio dopis koji sam poslao premijeru Plenkoviću, u kojem sam mu objasnio cijelu situaciju. Rekao sam mu da pitanje visine plaća sudskih službenika nije samo stvar klasičnog sindikalnog pregovaranja, nego da su te niske plaće već sad ugrozile normalno funkcioniranje sudske vlasti. To sad postaje sistemsko pitanje, koje se mora riješiti da sudovi mogu normalno funkcionirati. Nalazimo se pred rasulom i predložio sam premijeru da primi ne samo predstavnike sindikata, nego i mene i još nekoliko sudaca...
Objasnio bih mu i neke ustavnopravne probleme. Jedan od glavnih je taj da dulje od 30 godina nismo proveli načelo podjele vlasti. Potpuno je neosnovano tvrditi da je bilo tko, tko radi na sudu, državni službenik. Nije, on je sudski službenik, a sudovi ne ulaze u tijela državne uprave. Tu otpada argument da se pitanje oko 6800 sudskih službenika i namještenika može rješavati samo u paketu s 219 tisuća drugih državnih službenika. To je potpuno krivo poimanje - rekao je Dobronić.
Pristrane izjave
- Tvrdnje predsjednika Vrhovnog suda da izvršna vlast namjerno opstruira i zanemaruje sudbenu vlast, odnosno pravosuđe, pristrane su i ne odražavaju stvarnu sliku stanja - poručili su mu iz Vlade, odnosno Ministarstva pravosuđa i uprave.
"Vezano za pitanje o službenicima i namještenicima na sudovima, ističemo da njihov status državnih službenika i namještenika ni na koji način ne dovodi u pitanje trodiobu vlasti. Postupci prijema službenika i namještenika vode se pri pravosudnim tijelima. Upitno je kako bi izdvajanje službenika i namještenika na sudovima, odnosno u pravosudnim tijelima iz državne uprave, osim administrativnog izdvajanja, dovelo do suštinske promjene u njihovom statusu", poručili su iz Ministarstva.
Profesorica ustavnog prava Sanja Barić kaže kako je malo pretjerana tvrdnja predsjednika Vrhovnog suda da je Vlada prekršila ustavno načelo trodiobe vlasti time što službenici koji pomažu sucima nisu izdvojeni iz državne u posebnu, sudsku službu.
- O kršenju trodiobe vlasti mogli bismo govoriti kad bi se izvršna vlast u sadržajnom smislu miješala u proces donošenja sudskih odluka. Ne slažem se s Dobronićevim tvrdnjama da je narušena trodioba vlasti zbog toga što službenici koji rade na sudovima nisu izdvojeni u posebnu službu. Jer što bismo onda trebali učiniti s državnim službenicima i namještenicima koji rade u Saboru, dakle, u zakonodavnoj grani vlasti? - kaže Barić.
Profesor Mato Palić kaže kako predsjednik Vrhovnog suda "vrlo površno i paušalno" iznosi ocjene o tome kako bi trebalo tretirati osobe koje su zaposlene na sudovima i koje pomažu sucima u obavljanju njihove ustavne funkcije.
Specijalni status
- Nije sporno da oni imaju preniske plaće. Apsolutno je točno da im treba povećati plaće, međutim nije točno da oni trebaju imati specijalni status. Nažalost, sudac Dobronić ne razumije položaj sudbene vlasti unutar diobe vlasti u RH.
Politički analitičar Žarko Puhovski kaže kako je Dobronić u svom nastupu "bojažljivo ispipavao dokud smije ići".
- On je opterećen samim time što ga je na to mjesto nominirao predsjednik države Zoran Milanović. S druge strane, Dobronić se nalazi u sendviču između svoje funkcije osobe koja jamči radnu stegu u sudstvu i čovjeka koji nastupa kao sindikalac - upozorava Puhovski.