Opasku predsjednika RH Zorana Milanovića da mu nije jasna istraga u korupcijskoj sferi u kojoj je, među ostalim, policija tijekom praćenja ustanovila da je šef Janafa Dragan Kovačević navodno primio 1,96 milijuna kuna mita te da je ta istraga trebala završiti u trenutku primopredaje tog novca uhićenjem, komentirao je jučer za Jutarnji list poznati zagrebački odvjetnik i bivši ravnatelj USKOK-a Željko Žganjer.
Na pitanje je li predsjednik RH time prekoračio svoje ovlasti, Žganjer je odgovorio kako bi “manje zlo bilo da je istragu komentirao obični građanin”.
- Kada to čini predsjednik RH, onda to ima druge implikacije. To je jedan komentar koji u osnovi predstavlja, valjda za neke buduće postupke provođenja tajnih - posebnih dokaznih radnji, svojevrsnu predsjedničku nadzorno-instruktivnu uputu mjerodavnim tijelima kaznenog progona. Mislim da to, ma koliko lepršavo pokušali tumačili Ustav, nije ovlast predsjednika države - smatra Žganjer.
Dokud sežu pipci
Pita se, također, je li predsjednik upoznat s planom neke kriminalističke obrade i njezinim ciljevima. Jer ako je nešto tijekom istrage evidentirano kao dovršen kriminalni čin (u ovom slučaju davanje i primanje mita, nap. a.), onda istražitelji operativno-taktički mogu ići dalje, kako kaže, da vide po dubini i širini koliko je ljudi u te radnje uključeno.
- Ukratko, ako istražitelji imaju interes ići dalje s obradom, provjeriti dokle sežu pipci te, navodno, koruptivne hobotnice, oni će ići jer su taj čin davanja i primanja mita već evidentirali. To je dokaz koji istražiteljima više ne može pobjeći. To je zapravo jednostavna shema. Pitam se bi li se predsjednik države usudio ovako savjetovati nekog neurokirurga ili liječnike koji se upravo spremaju izvesti kompliciranu operaciju srca? Ovo je djelatnost koju očito svi komentiraju, kao i igru nogometne reprezentacije - kaže Žganjer.
S time se slaže i Željko Cvrtila, stručnjak za sigurnost i bivši šef krim policije. On smatra kako su izjave predsjednika Milanovića da je sudionike afere Janaf trebalo odmah uhititi nakon snimljenog razgovora - neutemeljene.
- Brzo uhićenje vrijedilo bi u slučaju da je jedina intencija istrage bila dokazati primanje i davanje mita dvije osobe, ali u ovako širokoj istrazi koja uključuje puno aktera cilj je zahvatiti što veći broj ljudi. Da je istraga stala na prvom dokazu, možda se ne bi došlo do nekih drugih važnih dokaza u slučaju jer bi istraga bila kompromitirana - kaže Cvrtila.
Smatra da bi predsjednik, umjesto da vrši pritisak na policiju komentirajući istragu, puno bolje mogao iskoristiti svoj utjecaj da apelira na pravosuđe da takvi korupcijski slučajevi dožive sudski epilog i da se suđenje ne razvuče na deset godina.
Politički komentator Žarko Puhovski još je i oštriji. Kaže kako mu se ideja da predsjednik Milanović zna kakva je taktika kriminalističkog istraživanja, odnosno kakva bi trebala biti, čini skandaloznom.
- Skandalozna je jer predsjednik države to govori samo iz dva moguća razloga: ili zna kako je ova konkretna istraga tekla, a to kao predsjednik RH ne bi trebao znati; ili govori o stvarima o kojima nema pojma. Predsjednik jednostavno ne može znati jesu li istražitelji nastavili istragu zato što su imali indicije o možda još kojem kapitalcu koji je uključen u koruptivne radnje. Drugo, predsjednik je sam napomenuo da je nedavno ručao sa šefom Janafa Draganom Kovačevićem - navodi Puhovski. Dodaje i da mu pritom ne zamjera što je to spomenuo jer se može pretpostaviti da je išao u kontrolu štete prije nego što taj podatak potencijalno iscuri u medije.
Presumpcija nevinosti
- Ono što mu zamjeram su formulacije koje pritom koristi. On je mogao reći nešto poput: “Evo, i ja sam s njim bio na ručku, dakle nisu svi Kovačevićevi kontakti morali biti nužno kaznene naravi, ali isto tako razumijem da se takva istraga mora provoditi i tako što će povrijediti i privatnost nekih osoba koje nemaju veze sa samom istragom o korupciji” - kaže Puhovski.
Da se presumpcija nevinosti mora poštovati, drži odvjetnica Višnja Drenški Lasan. Prema njoj, svatko ima pravo na davanje i primanje informacija, ali se pritom zaboravlja da još ništa nije dokazano na sudu.
- Mislim da nije u redu komentirati stvari koje su još u postupku. Mi ovdje imamo tek odluku suda da je određen istražni zatvor, ali nemamo još ni jednu sudsku odluku koja bi potvrđivala nečiju umiješanost u kazneno djelo - kaže Drenški. Podsjetila je i na slučaj bivšeg potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Roberta Peše, kojem je država morala isplatiti odštetu od 150.000 kuna jer mu je u okviru afere Maestro povrijeđeno pravo na presumpciju nedužnosti. Situacija je bila slična, naime, i tada su istragu u medijima komentirali svi visoki dužnosnici, uključujući tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića.
- Političari su jednom to već radili, a mislim da nam nije u interesu da se ponovi situacija kao s Pešom jer se te odštete plaćaju iz džepova sviju nas - zaključuje Drenški.