Ministarstvo rada u javno savjetovanje uputilo je dva pravilnika koja bi trebala od početka iduće godine preciznije regulirati rad platformskih radnika. Predviđaju dvije velike promjene: objavu Registra digitalnih radnih platformi i agregatora te novu evidenciju njihova rada.
Pravilnici dolaze nakon novog Zakona o radu, kao i nakon medijskih natpisa o velikom neredu na domaćem platformskom tržištu kojim dominira nekoliko aplikacije - Bolt, Wolt, Glovo i Uber - te veliki broj agregatora, tvrtki koje posreduju u zapošljavanju dostavljača i taksista, a za to uzimaju određenu proviziju. Podsjetimo, dolaskom velikog broja stranih radnika, poglavito onih iz Nepala, Indije i Bangladeša, aktualizirali su se problemi dostavljača u Hrvatskoj. Jedan dio stranih dostavljača istupio je za medije tvrdeći da ih agregatori tjeraju na rad od 12 sati dnevno, za to im isplaćuju minimalnu plaću te ih prijavljuju na rad od nekoliko sati dnevno izbjegavajući time davanja državi.
Obveze platformi
Iako smo Ministarstvu rada poslali upite sa zamolbom za komentar i nekoliko pojašnjenja oko novih Pravilnika - što bi točno sad trebali regulirati - odgovore nismo primili. No ono što se može iščitati s javnog savjetovanja jest da bi država sad konačno trebala dobiti uvid u to tko, kako i za koliko radi za dostavljačke i taksi aplikacije u Hrvatskoj. Konkretno, Registar digitalnih radnih platformi i agregatora predviđa da aplikacije i agregatori na hrvatskom tržištu državi dostavljaju podatke poput: podataka o početku i završetku poslova posredovanja, kao i broj platformskih radnika te njihovog vremena i mjesta rada. Platforme će imati i obvezu dostavljanja podataka poput iznosa isplate za svakog radnika, iznosa isplate agregatoru te vrste ugovornih odnosa s radnikom.
Na temelju tih podataka Ministarstvo će jednom godišnje raditi izvješće o podacima o radu korištenjem digitalne radne platforme. U ovom trenutku država zapravo ne zna koliki točno broj platformskih radnika radi u Hrvatskoj, niti koliko tvrtki agregatora kod nas posluje. Prema nekim nagađanjima, u Hrvatskoj radi ukupno 15.000 dostavljača, a njih 80 posto je u agregatorima. Agregatora je, nagađa se, nekoliko stotina, a ukupno imaju više od 100 milijuna eura prihoda. Proljetos je dio radnika ustao protiv agregatora, splitskog Meta Mate s 300 dostavljača, od kojih su dvije trećine Nepalci, tvrdeći da dio njih radi 70 sati tjedno za minimalac i novčano ih kažnjavaju za neposluh. Državni je inspektorat potvrdio da su u inspekcijskim nadzorima u toj tvrtki našli brojna kršenja zakona: od neprijavljenih radnika do nevođenja evidencije o radnom vremenu.
Status radnog odnosa
Sunčica Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske ističe da je evidencija svih na platformskom tržištu nužna, ali da bi se trebalo u zbirnoj evidenciji razlikovati samozaposlene od agregatora, ali da čak i s time nije riješen temeljni problem. A to je problem statusa radnog odnosa.
"Platforme tvrde da nisu poslodavci, nego da samo nude aplikaciju samozaposlenima. No ako kao radnik ne možete utjecati na formiranje cijene usluge, onda niste samozaposleni, nego ste zaposleni. Ovi su pravilnici sve regulirali, ali nisu regulirali radni odnos platformskih radnika", navodi.
Dakle, hrvatsko zakonodavstvo, prema njoj, još uvijek nije uspjelo natjerati platforme da postanu poslodavci, a i dalje su samozaposleni dostavljači koji rade preko platforme, ustvari, u prikrivenom radnom odnosu koji se prešutno tolerira. U Španjolskoj se, primjerice, sprema zakon koji propisuje da se svaki platformski radnik smatra zaposlenikom, a ne samozaposlenim. Ubrzo nakon te objave aplikacija Deliveroo se povukla iz Španjolske. U Ujedinjenom Kraljevstvu sud je, pak, naložio da vozači Ubera moraju biti klasificirani kao zaposlenici.