Akademski kipar Ivan Kujundžić iz Zagreba, rodom iz Ivanbegovine u Imotskoj krajini, utiskuje posljednje modelacijske detalje skulpture dr. Franje Tuđmana, koja će uskoro biti postavljena u novom parku na Petričevu u Podstrani.
Umjetnik je pobijedio na natječaju koji je raspisala Općina Podstrana i Slobodna Dalmacija susrela se s njim ovih dana u tom dijelu Splitsko-dalmatinske županije, gdje je na postamentu kipa ispisivao tekst na glagoljici i latinici: Dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne hrvatske države.
Kratak rok natječaja
Nas laike posebno zanima taj proces nastanka kipa, od natječaja do realizacije ideje, od gline do bronce. Jeste li radili Tuđmana kao političara ili državnika?
- Iznenadila me i gotovo zatekla ideja podizanja velike skulpture i još kratak rok samoga natječaja, na što upozoravamo jer smo prisiljeni brzo izraditi skicu, koja mora pred stručnu komisiju, no kako sam doista dugo proučavao lik i djelo dr. Tuđmana, upustio sam se sa željom da napravim državnika bliska puku, baš tu na tvrdim temeljima Poljičke Republike, čiji tisućljetni statut i danas čuva identitet Hrvata na ovim našim prostorima. Ovdje na platou podno kamenih litica Mosora, iznad modrog i sinjeg mora, želio sam modelirati kip utemeljitelju moderne države Hrvatske, koji će trajno stajati kao spomenik domovini.
Ovo je po modelacijskom sadržaju poseban Tuđman - s knjigom i bez kravate, pomalo lirski. Što je umjetnik time htio i koju je poruku želio poslati?
- Želio sam u jednom - Franju Tuđmana kao znanstvenika i državnika, sva u pokretu, koji se u kontemplaciji podno tvrdoga kamena nad morem divi ljepoti domovine nam Hrvatske. Onako pupačićevski: ‘... i gledam more i gledam more zlato, i gledam more gdje se k meni penje, i dobro jutro kažem more zlato, i dobro jutro more more kaže, i zagrli me more oko vrata...‘. Baš tako, na tragu ovih Pupačićevih stihova izmodelirati Tuđmana koji slobodno šeće ovim hrvatskim ljepotama koje nas i njega nadahnjuju hrvatskom poviješću, od kneza Branimira i ratnika Domagoja, Trpimira i Sabora kralja Tomislava.
Možemo li se diviti ili imati pak sram pred kipom državnika dok nam je domovina obeščašćena i opljačkana, demografski posve urušena i posve u izumiranju? Je li to skulptura Tuđmana s morem ili "Starac i more"?!
- Da, bojim se kako nas taj ‘grijeh struktura‘ dijeli na imovinsku i domovinsku Hrvatsku. To je bolna podjela i prokletstvo za one psine koje cijelo vrijeme od uspostave Hrvatske, u grabeži za materijalnim, glođu Hrvatsku do kosti i danas čine svašta pa i zlo svom narodu. Te psine, jednako kao i oni koji su im, nažalost, pokrovitelji u strukturama vlasti, manjina su nečastivih nad većinom časnih, ali koji im, nažalost, daju mali otpor. No moramo uvijek odvajati kukolj od zlatnog žita, kukolj su svi oni koji nisu željeli izgraditi sustav, već naprotiv sudjelovali u urušavanju i pljački kroz loše zakone i klijentelizam. Nasuprot njima stajali su časno hrvatski ratnici i vitezovi i sva čestita većina koja trajno živi darivajući se domovini i oni nam moraju biti kriterij savjesti i uzori.
Hoćemo li doživjeti tu umjetnost života ili će to ostati trajna utopija i može li ova skulptura doista nadahnjivati i biti simbolom ostvarenja hrvatskih snova o slobodi i samostalnosti?
- Spomenici su tragovi vremena i svjedoci identiteta jednog naroda, pa je i na nama da tako bude i s ovom spomenikom, a ne daj Bog da ovo bude simbolično i stvarno samo jadna hemingvejska usamljena skulptura, ‘Starac i more‘?!... Vjerujem kako će mladi naraštaji s više hrabrosti i savjesti braniti Hrvatsku od psina, koje bi je najradije oglodali i u svom tom performansu vidjeli kao kostur ribe. Vjerujem u mlade naraštaje.
‘Oluja‘ - kruna bitaka
Jesu li ovo ti simbolični valovi vjetra ili mora ili...?
- Da, možemo tako reći, nad morem državnik Tuđman meditira i evocira čitavu nacionalnu povijest i kulturu, ilijadu i odiseju, nevere i ratove, kroz koje je prolazio hrvatski narod. Ovi simbolični valovi na draperiji stapaju formu sa sadržajem, u ambijentu kamena i vjetra, mora i valova, kao poziv na čvrstoću i ljubav, nadahnuće i divljenje ljepoti naše domovine Hrvatske.
Dakle, turbulentni tisućljetni valovi do samostalnosti?
- Tako je, skulptura figurativno modelirana s valovima mora i vjetra asocira na čitava tisućljeća lutanja bespućima, kroz oluje i bure do uspostave tisućljetnog hrvatskog sna i borbe za nezavisnošću. S tim refleksijama mora i bure, državnik simbolično podiže ruku k zastavi i suncu, kao najvišim idealima i simbolima, svjetla i domovine. Ovo je spomenik proslavi svih naših pobjeda, a nadasve Oluje kao krune svih bitaka i najveličanstvenije pobjede, u hrvatskom obrambenom i Domovinskom ratu.