Povijesna drvena kućica koja je stajala na uglu rezidencijalne ulice Tuškanac i ulice Vijenac u Zagrebu izbrisana je ovih dana zauvijek iz urbane slike grada kao gumicom, u ovom slučaju ipak - bagerom.
Kuća više nije bila pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, iako je još prije dosta vremena imala zaštitu Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Novi vlasnik Vladimir Vurušić, direktor tvrtke Mexpo, koji ju je srušio učinio je to posve legalno, a nije imala zaštitu već ni u trenutku kad ju je otkupio od nasljednika, preminulog tajkuna iz Varaždina Ivana Hudoletnjaka.
S obzirom na atraktivnu lokaciju na kojoj se nalazi i dosta zemljišta vrijednost ove zasad samo parcele može se ugrubo procijeniti na 1,5 milijuna eura.
No je li baš morala ovako završiti?
Priča o njoj oslikava dugogodišnju bijedu nepoštivanja Zakona o vlasništvu i Zakona o očuvanju kulturnih dobara u Hrvatskoj. Bila je to jednostavna prizemnica tipa stilizirane seoske kuće izgrađena 1927. godine za vlasnika Hinka Pavelića, izvorno okružena vrtom s kvalitetnim i raznolikim biljem te je nekoć davno imala veliki vinograd i voćnjak. Bila je prepoznatljiv punkt ovog dijela grada.
Jutarnji list u zadnjih je 20-ak godina nekoliko puta upozoravao da kuća propada, da taj dugo zaštićeni spomenik kulture odlazi u nepovrat i da se očito radi o zanemarivanju kulturnog dobra i vlasničkih obaveza, ali uzalud. Ta se drama ne veže na današnjeg vlasnika koji ju je srušio jer su joj tu sudbinu pripremili prijašnji vlasnici.
Ivanu Hudoletnjaku, bivšem vlasniku kompleksa kupališta i hotela Matija Gubec u Stubičkim Toplicama i dvorca Šaulovec, jednostavno nije bilo stalo do nje: urušio se bio i dio krova, a država i Grad kao da su bili nemoćni. Zakon je doduše i tad propisivao da je održavanje građevine bez obzira na status spomenika kulture zakonska obaveza vlasnika po Zakonu o vlasništvu, ali to se kod nas samo povremeno poštuje, a posljednice neodržavanja starih građevina vidjeli smo i u potresu i vidimo ih i dan danas u centru Zagreba.
No u ovom slučaju, barem u financijskom smislu, obnova bivšem vlasniku nije trebala predstavljati problem. Može se zaključiti da je u vihoru vremena tranzicije vjerojatno čekao da građevina skroz propadne kako bi ovdje, na prestižnoj adresi, nešto novo sagradio...
Taj je povijesni objekt na adresi Vijenac 1 neko vrijeme imao i zaštitu kulturnog dobra no ni snaga Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnog dobra nije puno pomogla. Nakon što je istekla privremena spomenička zaštita ona nije produžena, moglo bi se sad špekulirati zašto, ali je kasno. Objekt je u međuvremenu propao, iako je i dalje stajao na lokaciji. Dok je bila Hudoletnjakova, u kući nitko nije stanovao, osim povremeno beskućnici. Bila je dakle bez stanara više od 20 godina. Raniji vlasnik bila je obitelj Schulhof.
Neko se vrijeme oko 2013. govorilo da bi Grad Zagreb mogao izvlastiti one koji ne brinu o spomenicima kulture, odnosno tražiti preko Ustavnog suda skrbnike za takve kuće. Grad je, doista, tad pokrenuo to pravo nad dva spomenika kulture - zgradama u Matoševoj 3 i Vlaškoj 5, ali je upao u pravnu zavrzlamu koja u slučaju Vlaške 5 do danas nije riješena, dok se kuća u Matoševoj 3 ubrzo nakon tog postupka obnovila. Moć službenika Gradskog zavoda za zaštitu svodi se i dan danas na snagu - utvrđivanja prekršaja.
Gradski Zavod za zaštitu spomenika kulture pitali smo i 2021. godine što se događa s kućom na lokaciji Vijenac 1. Iako više nije bila zaštićena kao pojedinačno kulturno dobro, spadala je pod zaštićenu povijesnu cjelinu grada B.
"Stambena zgrada 1927. godine sagrađena je prema projektu građ. poduzetništva ing. O. Kanet i B. Milića, ovl. graditelj. Predmetni je kompleks zbog specifične ambijentalne vrijednosti i obilježja kvalitetne ladanjske arhitekture 1989. godine stavljen pod preventivnu zaštitu koja je u međuvremenu istekla. Zgrada posjeduje visoki stupanj povijesne vrijednosti dok je ambijentalna vrijednost cjelokupnog ansambla uvelike umanjena devastacijom okućnice, ali i lošeg stanja zgrade koje već dulje vrijeme nije u funkciji", odgovorili su tada.
Kako je ta drvena kućica imala pomoćno skladište, vrt te vinograd i voćnjak, danas ovu nekretninu čini velika površina od 1450 m2, znatno veća nego bi se to reklo po nekadašnjoj maloj kući uz ulicu. Razgovarali smo s novim vlasnikom koji je ovu nekretninu kupio od nasljednika Ivana Hudoletnjaka i ovih dana dao ukloniti oronuli drveni objekt.
- Dogovorio sam kupnju te kuće još 2017. godine i nije imala zaštitu kao spomenik kulture. Unutra je bila baš u jako lošem stanju, čak i više nago vani, sve je bilo urušeno, drvo u crvotočini, to je bilo neobnovljivo - govori Vladimir Vurušić.
No vlasništvo je upisano tek 2021. godine jer je, dodaje, bilo dosta peripetija. Prijašnji vlasnik Ivan Hudoletnjak imao je pet nasljednika, odnosno pet je osoba prodavalo tu nekretninu, koju je odlučila vlasnički objediniti jedna agencija za nekretnine.
"Iako se radilo o atraktivnoj lokaciji mnogi su odustali, no meni se nije žurilo i krenuo sam u taj postupak koji je bio dugotrajan", kaže Vladimir Vurušić.
Dodao je kako je sve dugo trajalo i zato što se jednu vlasnicu koja je imala samo tri posto vlasništva nije moglo pronaći, postupak je potrajao dvije godine i riješen je polaganjem novca prema procjeni sudskog vještaka na račun suda u njenu korist - ako se jednom pojavi. To je moguća praksa tzv. prisilnog otkupa - objašnjava Vurušić - kad se radi o ovakvim slučajevima prodaje, ali samo kad je neki dio vlasništva manji od 10 posto.
Nakon što je upisao vlasništvo u zemljišne knjige prije dvije godine opet nije odmah, kaže nam, krenuo u postupak uklanjanja objekta, i to zbog pandemije, no angažirao je u međuvremenu poznatog arhitekta za budući projekt vile.
- Bilo je ponuda koje sam odbio za otkup jer se radi o velikoj parceli, sve je zanimalo je li kuća pod zaštitom i koliko je ovdje moguće objekata sagraditi. No odlučio sam ne prodati nekretninu i sam podignuti jednu kuću, možda za rezidenciju veleposlanika ili sličnu namjenu. Iako su mi neki sugerirali da ima mjesta i za dvije kuće mislim da u ovom dijelu grada treba graditi tako da kuće nisu preblizu - rekao je Vurušić.
Uredno su, kaže, prijavili rušenje drvene kuće nadležnom gradskom tijelu, a građevina se zbog lošeg stanja stropoštala čim joj se bager približio. No tablu o tim radovima koja je obavezna na gradilištu ipak su zaboravili postaviti...