Novigrad je slikovit gradić i luka u dubokoj uvali na južnoj obali Novigradskog mora. Novigradska luka sa svojim poput fjorda uvučenim kanalom svojevrsni je prirodni fenomen. Na sjevernoj obali kanala ispod tvrđave Fortice tijekom stoljeća nastala je povijesna jezgra naselja Novigrad. Svega nekoliko milja od Novigrada ušće je rijeke Zrmanje čiji se donji tok probija kroz fascinantan kanjon. Prekrasnu panoramu Novigrada uokviruje gusta borova šuma koja oplemenjuje taj prostor svojom čarobnom tamnozelenom bojom. Novigrad ima dugu i burnu povijest prepunu događanja o borbi za očuvanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta. Ostaci materijalne kulture iz Novigrada i susjednih lokaliteta potvrđuju da je to područje bilo naseljeno već u mlađe kameno doba.
Početkom nove ere područje Liburnije, u čijem je sastavu bila i sjeverna Dalmacija, uklopilo se u Rimsko Carstvo ostajući unutar njegovih granica sve do propasti 476. godine. Novigrad i druga mjesta u njegovoj okolici prvi se put spominju 1219. godine u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II.
Dva skupa
To je gradić koji je zahvaljujući svojem iznimnom geografskom položaju, posebno moćnoj tvrđavi podno koje je nastao, imao važnu ulogu u prošlosti ovog dijela Hrvatske. On, doduše, ni dosad nije bio nepoznat u znanstvenoj i stručnoj literaturi, ali je sve to bilo nedovoljno da bi se široj javnosti približila uloga ovog gradića kao važne povijesne poveznice primorskog i kontinentalnog dijela Hrvatske.
Zbog toga su u posljednjih pet godina učinjeni izuzetno veliki napori Općine Novigrad i njenog načelnika Jose Klapana, da se u suradnji sa znanstvenim institucijama na razini Republike Hrvatske i Grada Zadra, bitno promijeni takvo stanje. S tim u vezi pripremljena su i dva znanstvena skupa o različitim aspektima prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Novigrada. Prvi skup pod nazivom “Novigrad nekad i sad” održan je potkraj 2015. godine u suradnji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Sveučilišta u Zadru, Matice hrvatske i Općine Novigrad. Skup je imao interdisciplinarni karakter i okupio je velik broj renomiranih autora: članova Hrvatske akademije, profesora sa Sveučilišta u Zadru, suradnika s pojedinih znanstvenih instituta iz Zagreba, Zadra i Splita te renomiranih istraživača iz kulturnih, prosvjetnih i crkvenih ustanova. Njih ukupno 61 pripremili su 43 rada u kojima je posebna pažnja posvećena prikazu prirodnog i geografskog položaja Novigrada, njegovom povijesnom razvoju, stanovništvu i društveno-gospodarskim prilikama, bogatoj kulturnoj baštini, specifičnostima novigradskog govora, prostornom uređenju te doprinosu Novigrada i njegove bliže okolice Domovinskom ratu.
Pritom se nije zaboravilo ni na prikaz sadašnjeg stanja te na mogućnosti razvoja Novigrada i njegove općine. Ubrzo nakon održanog skupa tiskana je reprezentativna znanstvena monografija enciklopedijskog formata na gotovo 700 stranica kakvu nemaju brojna velika mjesta i gradovi u Hrvatskoj.
Tri godine priprema
Nepunih pet godina nakon prvog skupa pripremljen je drugi znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom “Osamsto godina od obnove rimske kule i prvog spomena imena Novigrad u pisanim izvorima”. Gotovo tri godine trajale su pripreme za organizaciju ovog skupa koje je provodio Odbor na čelu s prof. dr. sc. Antom Uglešićem, pročelnikom Odjela za arheologiju zadarskog Sveučilišta. U odbor su bili uključeni članovi Hrvatske akademije, profesori sa Sveučilišta u Zadru te predstavnici Matice hrvatske i Općine Novigrad. Organizatori skupa bili su Sveučilište u Zadru i Općina Novigrad, a skup je održan 31. srpnja o. g. u ambijentu Zavičajne zbirke Novigrad.
Otvarajući skup prof. Uglešić podsjetio je da je prije pet godina održan veliki znanstveni skup i da je već tada bilo najavljeno da će se 2020. godine obilježiti 800. obljetnica od obnove rimske kule, pa su istraživanja koja se odnose na detaljniji povijesni pregled novigradske tvrđave, ostavljena za ovaj skup. Uglešić je u nastavku istaknuo da je Općina Novigrad jedna od rijetkih koja je proteklih godina uložila značajna sredstva u poticanje znanstvenih istraživanja i po tome bi trebala biti primjer drugim općinama na zadarskom području kako se treba brinuti o svojoj prošlosti. Na skupu je predstavljeno ukupno jedanaest izlaganja koja se odnose na povijest novigradske tvrđave (Fortice) s različitih aspekata.
Na temelju dosadašnjih i novih istraživanja može se potvrditi da se iznad današnjeg Novigrada već u liburnsko doba nalazila gradina podno koje je za rimske uprave podignut manji castrum. Utvrda je restaurirana 1220. godine i latinskim je imenom nazvana Castrum Novum, koju su Hrvati nazvali Novigrad. Oko 1282. godine iz temelja ju je pregradio knez Grgur Kurjaković iz obitelji krbavskih knezova koji su u to vrijeme bili gospodari Novigrada. Tvrđava je tada imala četvrtast oblik, a kasnije su je Mlečani u nekoliko navrata dodatno povećali i utvrdili te sveli na današnji oblik galije.
Trajni simbol
Tvrđava je s pravom postala trajni simbol Novigrada i njegovih stanovnika, kojima je za vrijeme dugih stoljeća pružala zaštitu i sigurnost. U razdoblju mletačke vladavine Dalmacijom u novigradskoj je tvrđavi bilo sjedište mletačkog providura i stalne vojne posade. Prema mišljenju dr. s. Krešimira Regana, jednog od sudionika skupa, zahvaljujući sretnoj okolnosti da su novigradske utvrde prije gotovo dva stoljeća ušle u posjed novigradske općine, koja ih je očuvala od uništenja, povijesna jezgra Novigrada jedna je od najbolje očuvanih srednjovjekovnih i novovjekovnih utvrđenih urbanih cjelina u Hrvatskoj.
Ne ulazeći podrobnije u ostale priloge koji su predstavljeni na skupu kao što su: Izvori i historiografija o zatočenju kraljicā; Novigradski posjedi u srednjem vijeku; Novigrad na starim planovima i vedutama; Glazirana keramika iz utvrde Fortica; Zbirka povijesnog oružja obitelji Vlatković iz Novigrada; Bacačke i topovske kugle nađene u Novigradu; O toponimu Novigrad; Novigradska kula u romanu A. Šenoe “Kletva”, spomenut će se još dva rada i to: Problem kontinuiteta između prapovijesti i srednjega vijeka na primjeru Novigrada i njegova prostora, autora akademika Ž. Tomičića i suradnika, I. Anzulović i L. Lučića te rad Prostorna povijest ranonovovjekovnog pograničnog područja: Studija slučaja Novigrad u Mletačkoj Dalmaciji (16.-18. st.) autorice Karen-edis Barzman, profesorice na Binghamton University, USA.
U prvom od spomenutih radova zaključuje se da je baština hrvatskog ranog srednjovjekovlja otkrivena poglavito u okolici Novigrada, a sačuvana i u njegovoj lokalnoj muzejskoj zbirci, potvrđuje da je taj prostor, trajno naseljen i pretvoren u jedinstveni kulturni krajobraz koji će kontinuirano biti korišten do razvijenog kasnog i novog vijeka te do naših dana koje osvješćuje osam stoljeća njegove slavne prošlosti. U uvodu drugog rada prof. Barzman citira dio izvješća o značenju Novigrada koje je u svibnju 1620. godine u Veneciju poslao providur Alvise Zorzi i to: “Od svih strateških područja Dalmatinske pokrajine [koji pripadaju] Vašem blaženstvu, nama je najpoželjniji (…) i pažnje najvredniji Novigrad. (…) Izoliran [u zaleđu] i gotovo posve okružen Turcima,(…) jedina je prepreka njihovim neprijateljskim spletkama [usmjerenim na osvajanje našeg teritorija] (…).”
U nastavku rada autorica ocjenjuje da se Novigrad nalazi u unutrašnjosti, u blizini “nevjerničkog” teritorija, a u isto je vrijeme spojen s Jadranom, stekao je status lučkog i kontinentalnog uporišta, zbog čega je bio ranjiv i s kopna i mora. Stoga zaključuje, da s obzirom na to da postoji opsežna arhivska građa o Novigradu, to ga čini idealnim za studiju slučaja prostorne povijesti pograničnog grada, što nadilazi lokalnu povijest i biva modelom za mnoga druga jadranska i sredozemna pograničja. Zadnjih nekoliko godina, uz skromnu pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske, započelo je obnavljanje novigradske tvrđave.
Međutim, kada bi se ti radovi nastavili dosadašnjim tempom, trebala bi desetljeća da se barem djelomično završi započeti posao. Zbog toga je na kraju skupa zaključeno je da bi, s obzirom na povijesno značenje novigradske tvrđave, projekt njene obnove trebao postati jedan od strateških projekata Zadarske županije te da bi ovaj projekt trebao biti uvršten i na popis strateških nacionalnih projekata. U okviru znanstvenog skupa Hrvatska pošta predstavila je prigodnu poštansku marku u povodu 800. obljetnice Novigrada.
